Europska komisija ovo ljeto objavila je svoje peto izvješće o vladavini prava u Europskoj uniji. Gong je sudjelovao u izradi svakog takvog Komisijinog dokumenta do sada. Unatoč ovogodišnjem izvješću koje je napisano u pozitivnom tonu s vrlo malo preporuka, Gong upozorava kako u prethodnih pet godina u Hrvatskoj vladavina prava nije unaprijeđena, štoviše, nazadovala je u brojnim područjima.
Poštivanje vladavine prava snažno je povezano s jednakošću, ravnopravnošću i kohezijom u društvu. Komisija procjenjuje kršenja vladavine prava u područjima koja pokrivaju njezin osnovni mandat, zbog čega je naglasak u praćenju stavljen na korupciju, pravosuđe i obranu financijskih interesa EU-a. Međutim, tako uski opseg ignorira mnoga kršenja koja slabe vladavinu prava, demokraciju i temeljna prava. To uključuje kršenja slobode izražavanja i mirnog okupljanja, policijsko nasilje kao i ograničenja socijalnog i civilnog dijaloga.
Velika razlika između uvida civilnog društva i konačnog izvješća
Postoji oštar kontrast između objavljenog izvješća Komisije i Gongovih uvida u stanje vladavine prava u Hrvatskoj. Slično bilježi i paneuropska mreža organizacija European Civic Forum, kao i organizacija Liberties, u pogledu cjelokupne evaluacije i evaluacije pojedinih zemalja.
Prema Komisijinom izvješću, “dvije trećine (68%) preporuka iz 2023. su u potpunosti ili djelomično adresirane”, no to se čini kao pretjerano pozitivan prikaz brojeva. Osim toga, takvo tumačenje ne razlikuje preporuke koje se odnose na tehnička u odnosu na sistemska kršenja vladavine prava. Kako Liberties naglašava, od 137 preporuka iz 2023. samo 8 je u potpunosti provedeno, kod 18 je ostvaren značajan napredak, dok u slučaju 41 preporuke (otprilike 30%) nije zabilježen nikakav napredak. Osim toga, postoje očiti nesrazmjeri između evaluacija pojedinih zemalja i preporuka. Preporuke su izostavljene za značajna pitanja vladavine prava, poput pogoršanja prostora za civilno društvo u više zemalja EU.
Nejasni pomaci i u financiranju i u izradi Nacionalnog plana
U zaključku Komisijinog dokumenta za Hrvatsku stoji: "Došlo je do postupnog pomaka prema višegodišnjem financiranju organizacija civilnog društva, dok novi Nacionalni plan za stvaranje povoljnog okruženja još uvijek nije dovršen".
Upravo zbog izostanka financijske podrške organizacijama civilnog društva koje se bave temama demokratizacije, vladavine prava i građanske participacije izradile smo preporuke za stvaranje otpornog i održivog okoliša za razvoj civilnog društva u Hrvatskoj, u kojima smo adresirale i druge probleme s kojima se udruge susreću posljednje desetljeće u Hrvatskoj, poput velikih administrativnih opterećenja, nelikvidnosti, brojnih prepreka za sudjelovanje civilnog društva u procesima odlučivanja i donošenja odluka. Nije jasno do kakvog je pomaka u “višegodišnjem financiranju organizacija civilnog društva” došlo, budući da mi, a i druge organizacije civilnog društva, upozoravamo na izostanak financija za udruge.
Otežano sudjelovanje u javnim savjetovanjima
U izvještaju o vladavini prava za Hrvatsku organizacije civilnog društva izjavile su da se javna savjetovanja i dalje održavaju tek forme radi - održavaju se u periodima kada je jasno da šireg uključivanja građana neće biti - usred ljeta, komentari se redovito ne prihvaćaju, a procedure za sudjelovanje u e-savjetovanjima se sve više kompliciraju.
Upravo to je potvrdio slučaj iz svibnja ove godine kada je sudjelovanje na javnim savjetovanjima promijenjeno, bitno otežano preseljenjem na novu platformu koja je iziskivala prijavu putem sustava e-Građani s najvišom razinom sigurnosti za ostavljanje komentara, ITD. Osim što je izostala ikakva prethodna najava ili informacija o ovakvim promjenama, brojni tehnički nedostatci dodatno su onemogućili građansku participaciju. Stoga je Gong zajedno s više od 40 organizacija civilnog društva zatražio od Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te Povjerenice za informiranje da osiguraju javnosti sudjelovanje u donošenju zakona i drugih propisa. To što je javno savjetovanje formalno otvoreno, dok je zapravo zainteresirana javnost isključena iz procesa komentiranja, predstavlja fingiranje demokracije i daljnje urušavanje demokratskih standarda i vladavine prava u Hrvatskoj.
Kognitivna disonanca
"Građanski prostor u Hrvatskoj smatra se suženim”, ipak se navodi u Komisijinom izvještaju referirajući se na raniju ocjenu Civicusa, no već iduća rečenica kao da opovrgava prethodnu: “Prethodna Izvješća o vladavini prava pratila su pripremne korake prema usvajanju Nacionalnog plana, koji ima za cilj dodatno unaprijediti pravni, financijski i institucionalni sustav potpore za aktivnosti organizacija civilnog društva. Od objave Izvješća o vladavini prava za 2023. godinu, relevantna Radna skupina zadužena za izradu Nacionalnog plana sastala se još tri puta i 'tehnički dovršila' nacrt za internu vladinu konzultaciju, koji nije dalje napredovao. Kako su vlasti kazale Komisiji, neuspjeh u usvajanju novog Nacionalnog plana nije ugrozio financiranje civilnog društva".
Gong osmu godinu upozorava da Hrvatska nema Nacionalnu strategiju za razvoj civilnog društva.
Gong je već ranije dokumentirao i prijavljivao brojne prakse administrativnog nasilja koje se vrše nad organizacijama civilnog društva, obično povezane s korištenjem sredstava Europskog socijalnog fonda. U tim okolnostima ne čudi da prema rezultatima Indeksa održivosti civilnog društva CSOSI kojeg je razvila Američka organizacija za međunarodni razvoj (USAID) za 2021. zbirna ocjena za Hrvatsku lošija nego li je bila prije deset godina. Posebno značajno pogoršanje, Hrvatska od 2014. bilježi u kategorijama “organizacijski kapaciteti” te “financijska održivost”.
“Logično je pretpostaviti da ove negativne promjene ne štede niti jednu kategoriju organizacija civilnog društva, no primjerice tragikomična eutanazija nekad relevantnog i utjecajnog Savjeta za razvoj civilnog društva jasno ukazuje na kontekst u kojem danas djeluju organizacije čiji je rad usmjeren promjenama javnih politika i praksama funkcioniranja javne uprave. Jednostavno rečeno, institucionalni kanali utjecaja su zatvoreni, a izvori potpore aktivističkom i zagovaračkom radu, uvelike su presušili”, zaključile smo u svom radu Gongove preporuke za razvoj modela održivosti i otpornosti organizacija civilnog društva iz 2023.
Gong, kao demokratska watchdog organizacija civilnog društva, koja gotovo tri desetljeća zagovara demokratizaciju i transparentniji rad javne vlasti, izražava zabrinutost zbog Komisijinog “mlakog” izvještaja o stanju vladavine prava u Hrvatskoj, ali i u ostalim zemljama članicama u kojoj dolazi do erozije stanja prava i sužavanja prostora za djelovanje civilnog društva. U godini brojnih izbora, od nacionalnih preko EU razine do međunarodnih, Europska komisija se odlučila za pozitivan i blag stav prema svojim članicama, te napisati najblaže izvješće o vladavini prava na području Unije otkako objavljuje ovakve reporte. Smatramo kako zatvaranje očiju nad situacijama kršenja vladavine prava i urušavanja civilnog sektora vodi slabljenju demokracije, a ne stabilnosti EU, stoga, vrijeme je za ozbiljne analize i izvještaje, vrijeme je za konkretne preporuke i mjere čije se provođenje zaista nadzire.
Izvješće pokriva četiri ključna područja: pravosudne sustave, okvir za borbu protiv korupcije, slobodu i pluralizam medija te institucionalna pitanja povezana sa sustavom uzajamne kontrole i ravnoteže između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.
Više o temi:
