Prostor za djelovanje organizacija civilnog društva na razini Europske unije nastavio se sužavati u 2023. godini. Tome doprinosi uvođenje novih europskih propisa za transparentno inozemno financiranje i sprječavanje stranog uplitanja, koji nalikuje “zakonima o stranim agentima” i vjerojatno će stigmatizirati civilno društvo. Dodatni problem koji zabrinjava su i napadi na organizacije kroz zloupotrebu prava i strateške tužbe protiv javne participacije (SLAPP), kriminalizaciju i klevetu te sve slabije sudjelovanje organizacija civilnog društva u kreiranju politika.
Ovo su ključni nalazi izvješća o civilnom društvu o koji je objavila vodeća paneuropska mreža organizacija civilnog društva European Civic Forum, čiji je i Gong član. Ova paneuropska mreža organizacija navodi da prostor za djelovanje civilnog društva nije samo pod nacionalnim već i pod utjecajem zakona i politika EU-a. Unatoč važnim pomacima, kao što je proces praćenja vladavine prava u EU-u, u izvješću se navodi da politike EU-a pridonose sužavanju prostora za civilno društvo.
Podsjećaju na Direktivu o transparentnosti zastupanja interesa u ime trećih zemalja koja je izazvala ozbiljnu zabrinutosti i civilno društvo pokrenula na ujedinjenu akciju u 2023. godini. Ova direktiva, baš kao i slični nacionalni zakoni koji su već na snazi, zabrinjavajuće insinuira da se za subjekte financirane izvan EU-a može razumno sumnjati da sudjeluju u zlonamjernim aktivnostima u ime trećih zemalja. To u konačnici potkopava vjerodostojnost i legitimitet EU-a u obrani demokracije i civilnog društva izvan naših granica.
Pod krinkom transparentnosti, uvodi se registar transparentnosti prema kojem će udruge čiji su donatori međunarodni biti okarakterizirane kao "strani agenti". Uz to, i ranije je postojao EU registar transparentnosti u kojem su organizacije upisivale podatke o svojim donatorima, iznose donacija i sredstva utrošena u zagovarački rad.
U izvješću za 2024. godinu se navodi da se civilno društvo nastavilo suočavati s brojnim financijskim izazovima, ali unatoč tome aktivisti su se nastavili mobilizirati i suprotstavljati antidemokratskim trendovima, kršenju vladavine prava i izravnim napadima na građanske slobode.
Na razini EU pojačan je trend ograničavanja prava na prosvjedovanje, posebice nakon eskalacije nasilja u Izraelu i Palestini, kad je najmanje 12 država članica, uključujući Njemačku, Francusku i Italiju, poduzelo nerazmjerne mjere za zabranu prosvjeda u znak solidarnosti s Palestinom na nejasnim osnovama "nacionalne sigurnosti" i "javnog reda". Vlasti su na ove prosvjede odgovorile upotrebom prekomjerne sile, uključujući fizičko nasilje.
U pregledu za Hrvatsku, koji je pripremila Kuća ljudskih prava, kao glavni problemi navedeni su SLAPP tužbe protiv novinara i aktivista civilnog društva i nepostojanje funkcionalnog dijaloga između Vlade i civilnog društva jer Savjet za razvoj civilnog društva samo formalno postoji bez značajnih aktivnosti. Također, Vlada još nije donijela Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, iako je proces započeo 2021. godine.
Zato su preporuke ECF-a za našu zemlju da se usvoje ključne politike za razvoj kapaciteta sektora i zaštitu djelovanja civilnog društva, kroz transparentan i inkluzivan proces u kojem će sudjelovati i same organizacije.
Između ostalog se navodi da treba unaprijediti postojeći sustav financijske potpore i vratiti prijašnji funkcionalni okvir suradnje civilnog društva i tijela javne vlasti. European Civic Forum smatra da nova Europska komisija mora poduzeti hitne mjere kako bi prekinula trend sužavanja prostora za djelovanje organizacija civilnog društva.
Smatra se da je Europi potrebna sveobuhvatna strategija civilnog društva za rješavanje cijelog niza izazova s kojima se organizacije suočavaju. Ova strategija treba odati istinsko političko priznanje ključnoj ulozi koju imaju organizacije civilnog društva u davanju sadržaja demokratskim vrijednostima EU-a, koje bi trebale pokretati sve politike EU-a, a ne samo one o demokraciji i temeljnim pravima.
