Iako prema indikatorima Svjetske banke Hrvatska u kapacitetima za kontrolu korupcije zaostaje ne samo za članicama OECD-a (i to dramatično!), već i kombiniranim prosjekom zemalja Europe i središnje Azije, katastrofalno je podbacila u korištenju sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF) namijenjenih borbi protiv korupcije. Ovo je jedan od najvažnijih nalaza neovisne vanjske evaluacije koje Gongov Nikola Buković u ovom analitičkom osvrtu dodatno produbljuje.
Sredstva ESF-a za borbu protiv korupcije u razdoblju 2014. – 2020. bila su namijenjena uvođenju anti-korupcijskih mehanizama u javnu upravu te jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva (OCD) za borbu protiv korupcije.
Nalazi vanjske evaluacije jasno ukazuju kako ESF u razdoblju 2014. – 2020. nije koristio za ozbiljnu borbu korupcije unutar javne uprave, a da su ostvarenja na ovom planu (ako ih se tako uopće može nazvati) uglavnom kozmetičke prirode te se u pravilu ne tiču izravno borbe protiv korupcije, već stvaranja povoljnijeg okruženja za njezinu prevenciju i suzbijanje. Konkretnije, ESF je trebao financirati aktivnosti usmjerene ostvarivanju 11 rezultata koji su trebali dovesti do različitih pozitivnih promjena u funkcioniranju javne uprave. Jedino u slučaju rezultata koji se izravno ticao razvoja anti-korupcijskih mehanizama u javnoj upravi evaluatorice utvrđuju da se u razdoblju 2014. – 2020. nije dogodio nikakav pomak, odnosno da niti jedan financirani projekt ne doprinosi tom rezultatu.
Kad je riječ o jačanju civilnog društva za borbu protiv korupcije, sve je ostalo na jednom propalom natječaju u kojem su državna tijela htjela financirati udruge da se prate korupciju u gradovima, općinama i županijama...u partnerstvu s tim istim gradovima, općinama i županijama. Ne čudi stoga da je na tako osmišljenom natječaju samo 8 od 70-ak zaprimljenih prijava prešlo minimalan bodovni prag, a niti do dan danas niti jedan prijavitelj nije ugovorio projektnu potporu...a izvjesno je da niti neće, s obzirom da svi projekti iz tekuće financijske perspektive moraju biti dovršeni do kraja 2023.
Zaključak je jasan: kad je riječ o tome kako se Hrvatska bori protiv korupcije korištenjem sredstava ESF-a stoji nedvosmislena ocjena - čista nula, najgore od najgorega. Pomak se može ostvariti: i) uvođenjem robusnih anti-korupcijskih mehanizama u javnu upravu; ii) vraćanjem utjecaja i osiguravanjem pune neovisnosti nekih ključnih anti-korupcijskih institucija, kao što su Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa i Ured pučke pravobraniteljice; iii) osiguravanjem primjerenog, stabilnog i neovisnog financiranja ključnih dionika kao što su OCD-ovi koji se bave borbom protiv korupcije te (primjerice) istraživački novinari.
