Zbog lošeg upravljanja EU fondovima građanstvo je lišeno prilika za boljim društvom

27. listopada 2022.

Umjesto da Europski socijalni fond (ESF) popravlja hrvatsko društvo sistemskim poboljšanjima i inovacijama, on uglavnom ne unaprjeđuje ni civilni sektor ni kvalitetu života građanstva, nego su sredstva utrošena u projekte s jednokratnim utjecajem, zaključeno je na javnom događaju koji je tematizirao probleme u provedbi financijskih podrški civilnom društvu kroz spomenuti fond. Vanjska evaluacija provedbe ESF-a pokazala je mnoge poteškoće koje su na kraju negativno utjecale na rad i održivost organizacija civilnoga društva, a i negativno utjecale na kvalitetu i društvene koristi projekata te je na kraju i zaključila kako je cijela komponenta “Dobrog upravljanja” - neuspješna.

Uslijed predstavljanja Gongove analize vanjske evaluacije, “Propuštene prilike i neispunjena obećanja: „hrvatski model“ podrške civilnom društvu kroz Europski socijalni fond”, raspravu su organizirale Centar za mirovne studije, Gong, Institut za političku ekologiju, Klubtura, Kuća ljudskih prava, Mreža mladih Hrvatske, RODA, Savez za autizam Hrvatske i Zelena akcija.

Nikola Buković iz Gonga je u svom izlaganju izdvojio četiri skupine najvažnijih problema utvrđenih analizom: slabo mjerenje uspješnosti financiranih potpora; relevantnost i smislenost dodijeljenih potpora; otkazivanja planiranih natječaja i njihove štetne (nenajavljene) izmjene i velika kašnjenja; poteškoće u procesima praćenja i izvještavanja koje izrazito otežavaju rad korisnicima te ograničavaju razvojni potencijal potpora. Naglasio je kako zbog ovih problema ne možemo pratiti napredak niti vidjeti sistemske promjene u politikama, što je trebalo utjecati na unaprjeđivanje demokracije, društva, mijenjanje javnih politika, borbu protiv korupcije, itd.

"Neki od najvažnijih natječaja za udruge predviđeni u ovom elementu Europskog socijalnog fonda, primjerice oni koji su trebali jačati udruge za rad na uvođenju građanskog odgoja, borbu protiv korupcije te pružanje besplatne pravne pomoći; nikad nisu, niti će biti raspisani. S obzirom da su neki od njih, poput onog usmjerenog razvoju građanskog odgoja i obrazovanja, pripremani od siječnja 2016., teško je vjerovati da se ne radi o direktnom političkom utjecaju na trošenje sredstava Europskog socijalnog fonda", kazao je Buković te dodao: “Ova os je realno neuspješna i to ne kažu Gong ili druge udruge, nego samo Ministarstvo rada i Europska komisija”.

“Organizacije civilnog društva se trebaju, poučene dosadašnjim iskustvom isključivanja iz društvenih procesa, okrenuti prema zagovaračkim aktivnostima kako bi javnost i državne institucije dobile uvid u društveni utjecaj koji su ostvarile kroz dosadašnje djelovanje”, istaknula je Mira Anić (Udruga Zvono), članica Odbora za praćenje Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, koji nadzire provedbu ESF u ovom području. "Civilni sektor je duboko razvodnjen i uništen ovakvim načinom sustava financiranja, ali nisu ESF-ovi jedina metoda da se civilno društvo stavi pod kontrolu", dodala je Mira Anić, članica Odbora za praćenje Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali iz Udruge Zvono.

Anić je također dodala kako heterogenost civilnog sektora oplemenjuje društvo u cjelini, ali isto tako pomaže da se razlike iskoriste za njegovo postepeno razjedinjavanje. “Potrebne su jasne granice kada civilno društvo može funkcionirati kao pružatelj usluga u službi javne politike, a kada ima dužnost da snažnije utječe na promjenu iste politike ako ona nije u službi demokratizacije, izjednačavanja mogućnosti i temeljnih ljudskih prava”, zaključila je.

Domagoj Šavor iz Klubture podijelio je iskustvo iz perspektive nezavisne kulture: “Zbog nepovoljnih praksi upravljanja Fondom i administrativnog preopterećenja koje su organizacije u nezavisnoj kulturi iskusile, kroz našu analizu je zaključeno da se proteklo programsko i financijsko razdoblje doima nedorečeno, nedovršeno i neiskorišteno u kontekstu potencijala za značajnije promjene položaja organizacija u kulturi u odnosu na ostale aktere u polju kulture”.

U ovakvoj raspravi nužno je sudjelovanje tijela vlasti koje kreiraju politike i prakse kojima se provodi ESF. Iako su na raspravu pozvani predstavnici Uprave za upravljanje operativnim programima Europske unije u sklopu Ministarstva rada te ured Potpredsjednice Vlade za društvene djelatnosti, nisu se odazvali pozivima, čime je izostao nužan dijalog civilnog društva te nadležnih tijela i kreatora politika.

Na kraju, ostaje otvoreno pitanje kakva će biti korist od saznanja iz vanjske evaluacije. Ona sadrži 47 preporuka te, kako kaže Buković “mi ne smatramo da je nužno da dobro upravljane podrazumijeva da se sve preporuke prihvate, ali moramo znati koje su javne pozicije i očitovanja o svakom do pojedinih elemenata”. To je posebno relevantno u kontekstu da za tzv. watchdog udruge (organizacije koje nadziru i kritički propituju rad tijela vlasti) nisu predviđena sredstva u novom financijskom razdoblju. Bez kvalitetnog i transparentnog sustava poboljšanja praksi u provedbi EU financiranja, prijeti nam još potraćenih prilika i novaca bačenih u vjetar, koji se mogu koristiti za poboljšanje u našem društvu.

chevron-right