Europski parlament izglasao je svoju poziciju o novom višegodišnjem financijskom okviru EU-a. Program AgoraEU dobio je više novca nego što je Komisija predložila — no neke ključne zahtjeve civilnog društva parlamentarni odbor nije prihvatio. Pregovori s državama članicama tek predstoje.
Europski parlamentarni odbor za proračun (BUDG) izglasao je 15. travnja 2026. tzv. Privremeno izvješće o višegodišnjem financijskom okviru (MFF) EU-a za razdoblje 2028–2034. Radi se o općoj poziciji Parlamenta u pregovorima o sedmogodišnjem proračunu EU-a, koji će oblikovati raspodjelu više od 1.900 milijardi eura europskog novca. Nacrt izvješća primio je više od tisuću amandmana i 13 tematskih mišljenja odbora, a korapporteri su tražili kompromis unutar pro-europskih političkih skupina.
Civilno društvo prati ove pregovore s posebnom pažnjom — jer su upravo organizacije civilnog društva, kulture i medija u žarištu spora o tome koliko vrijedi demokracija Europi.
Što je program AgoraEU i zašto je toliko bitan?
AgoraEU je novi program koji je Europska komisija predstavila 16. srpnja 2025. kao dio prijedloga proračuna za 2028–2034. Objedinjuje dva postojeća programa: Creative Europe, koji podupire kulturu i medije, te Citizens, Equality, Rights and Values (CERV), koji financira demokratski angažman, prava građana i jednakost.
AgoraEU strukturiran je oko tri nosiva stupa: Creative Europe – Culture (kultura), MEDIA+ (mediji i audiovizualna industrija) te CERV + (Democracy, Citizens, Equality, Rights and Values) — strand koji je ključan za organizacije civilnog društva.
Što je CERV+?
CERV+ (Democracy, Citizens, Equality, Rights and Values) treći je i za civilno društvo najvažniji stup novog programa AgoraEU. Nasljeđuje dosadašnji program CERV (Citizens, Equality, Rights and Values), koji je u trenutnom financijskom okviru za 2021.–2027. imao budžet od 1,55 milijardi eura.
Komisija za CERV+ je predložila 3,6 milijardi eura, što znači nominalno udvostručenje dosadašnjeg budžeta od 1.55 milijardi. To iznosi oko 0.18 posto ukupnog MFF-a — tek 0.07 postotnih bodova više od dosadašnjeg udjela od 0.13 posto. Dakle, usprkos nominalno impresivnom povećanju, udio CERV-a u ukupnom proračunu EU-a ostaje simboličan. Međutim, Europski parlament predlaže više od Komisije: BUDG odbor u svom Privremenom izvješću podržava ukupno 10.72 milijardi eura za cijeli AgoraEU — što bi proporcionalno povećalo i udio namijenjen CERV+ stupu.
Kontekstualizacija tih brojki je ključna. Iako se konsolidirani budžet AgoraEU na prvi pogled čini velikodušnim, kontekst je bitan. Budžetni pritisci i neprijateljsko okruženje prema civilnom društvu otvaraju pitanje pokriva li to povećanje gubitke iz izvora poput USAID-a i nacionalnih razvojnih programa. Uz to, s obzirom na dosad nezabilježene napade i sve neprijateljskije okruženje za organizacije civilnog društva, AgoraEU financiranje se može naći među prvima na udaru rezova u pregovorima s državama članicama.
Što bi CERV+ trebao financirati?
CERV+ bi trebao nastaviti prioritizirati zaštitu temeljnih prava, jednakost i borbu protiv diskriminacije, u skladu s temeljnim vrijednostima EU-a iz Ugovora i Povelje o temeljnim pravima. Program bi nastavio podupirati prava žena i LGBTIQ osoba, borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, nasilja nad djecom i nad ostalim ugroženim skupinama. Posebno su razvijeni ciljevi o podupiranju demokracije i vladavine prava, uključujući njegovanje živahnog građanskog prostora i suzbijanje dezinformacija.
Konkretno, dosadašnji CERV program pokriva četiri tematske linije: ravnopravnost i prava (jednakost spolova, antidiskriminacija, prava djeteta), angažman i sudjelovanje građana (demokratski angažman, civilni dijalog, europsko sjećanje), vrijednosti Unije (vladavina prava, neovisnost pravosuđa, sloboda medija) te borba protiv nasilja (program Daphne za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja). Pozivi za prijave u okviru CERV-a pokrivaju upravo ta kritična područja: jednakost i prava, građanski angažman i participaciju, vrijednosti Unije te borbu protiv svih oblika nasilja, uključujući rodno uvjetovano nasilje.
Posebno značajna kategorija su operativni grantovi — višegodišnje institucionalno financiranje koje europskim mrežama civilnog društva omogućava strateško planiranje i kontinuiran rad, a ne samo projektno djelovanje. Operativni grantovi pokrivaju opće funkcioniranje i godišnje programe rada partnerskih organizacija, s ciljem izgradnje i jačanja njihova kapaciteta za doprinos europskim politikama — uključujući jačanje kapaciteta nacionalnih, regionalnih i lokalnih organizacija, širenje dosega mreže i povećanje mjerljivog utjecaja mrežnih aktivnosti.
Što civilno društvo traži?
Organizacije civilnog društva oko CERV+ imaju niz jasno artikuliranih zahtjeva, a dio njih izravno je u suprotnosti s trenutnim prijedlogom Komisije.
Najvažniji strukturni problem je ukidanje Civil Dialogue Working Group — savjetodavnog tijela koje je u dosadašnjem CERV programu civilnom društvu davalo formalni kanal utjecaja na kreiranje programa. Nejasna pravila za projekte koji prelaze granice između pojedinih stupova AgoraEU-a i ukidanje Civil Dialogue Working Group iz prijedloga CERV+ dodatno su pojačali nesigurnost oko toga kako civilno društvo može nastaviti sudjelovati u kreiranju europskih politika i utjecati na njih. Ukidanje Civil Dialogue Grupe iz pravne osnove, u usporedbi s dosadašnjom CERV uredbom, ostaje razlogom za zabrinutost, premda je proširenje mehanizma re-grantiranja na cijeli AgoraEU program ohrabrujući znak.
Drugi ključni spor tiče se zagovaranja kao prihvatljive aktivnosti. Organizacije civilnog društva traže da CERV+ eksplicitno prepozna zagovaranje, watchdog aktivnosti, strateške sudske postupke i kampanje kao prihvatljive aktivnosti, čime bi se potvrdila uloga civilnog društva kao demokratskog aktera, a ne samo pružatelja usluga. Te aktivnosti ključne su za pozivanje institucija na odgovornost, promicanje promjena politika i zaštitu prava svih zajednica. Europski ekonomski i socijalni odbor (EESC) podupire tu poziciju: EESC je pozvao na eksplicitno prepoznavanje zagovaranja kao temeljnog dijela rada civilnog društva te na jasnije odredbe o operativnoj potpori i sufinanciranju kako bi manje i grassroots organizacije ne bile u nepovoljnom položaju.
Organizacije su zabrinute i pokušajima Komisije da ograniči zagovaračke aktivnosti za NVO-e koji primaju EU financiranje kroz programe LIFE, EU4Health i CERV — poteze koje opisuju kao odgovor Komisije na politički motivirane napade koji su po svojoj prirodi duboko antidemokratski.
Civilno društvo također traži zadržavanje izravnog upravljanja CERV+ programom od strane Komisije, bez prenošenja nadležnosti na razinu država članica. CERV+ bi trebao ostati pod izravnim upravljanjem Europske komisije radi očuvanja neovisnosti od nacionalnih političkih utjecaja. Izravno upravljanje jamči pravičan pristup i štiti organizacije civilnog društva u zemljama u kojima demokratski prostor se sužava.
Na praktičnoj razini, brojne organizacije upozoravaju i na problem stopa sufinanciranja. Organizacije pozivaju Komisiju da razmotri smanjenje stopa sufinanciranja koje se traže za operativne grantove europskih mreža u okviru CERV programa, s prijedlogom da se te stope usklade s 10 posto koji se zahtijeva za akcijske grantove. Visoke stope sufinanciranja u praksi diskriminiraju manje organizacije koje nemaju vlastita sredstva za pokriće razlike.
Iza svih tih tehničkih zahtjeva leži jedna suštinska poruka: civilno društvo žali zbog smanjenja prostora za građanski angažman i participaciju, kao i zbog nedostatka posebnog stupa za podupiranje branitelja ljudskih prava. Zabrinuto je i posljedicama ograničavanja vrste organizacija koje su prihvatljive za operativne grantove. Ukratko, povećanje proračuna je dobrodošlo — ali ako se istovremeno sužava tko može dobiti novac i za što, neto učinak može biti manji od onoga što obećavaju naslovi.
Što je Parlament izglasao — i što je to dobro za civilno društvo?
Privremeno izvješće BUDG odbora donosi niz pozitivnih pomaka koje je civilno društvo dugo zagovaralo.
Najvažniji od njih je, već spomenuto, povećanje budžeta za AgoraEU. Parlament je u svom izvješću predložio 10,72 milijardi eura za AgoraEU — više od Komisijinog prijedloga od 8,6 milijardi. Paralelno, Erasmus+ bi dobio 47,39 milijardi, Horizon Europe 200 milijardi eura, a mehanizam civilne zaštite 12,42 milijarde eura.
Parlament je izglasao i jasan institucionalni signal o ulozi civilnog društva: izvješće prepoznaje ključnu ulogu civilnih organizacija u davanju savjeta, podrške i stručnosti u razvoju i provedbi europskog zakonodavstva i politika, te poziva na osiguravanje dugoročnog, predvidivog i dostatnog financiranja za organizacije civilnog društva. Važna je i odredba o kohezijskoj politici: izvješće propisuje obvezno uključivanje regionalnih i lokalnih vlasti, socijalnih i ekonomskih partnera te organizacija civilnog društva u kreiranje kohezijske politike
Civilno društvo pozdravlja i izglasanu poziciju o vladavini prava: Parlament podržava objedinjeni, koherentni i sveobuhvatni okvir za poštivanje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u svim EU fondovima, uz zahtjev da legitimni krajnji korisnici i primatelji sredstava ne budu kažnjeni zato što je njihovoj vladi suspendirana EU financijska sredstva zbog kršenja vladavine prava.
Što nije prošlo — i zašto je to važno?
Unatoč napretku, Civil Society Europe i European Civic Forum, čiji je i Gong član, ali i druge organizacije civilnog društva upozorile su na nekoliko ključnih nedostataka u izglasanom tekstu.
Jedan od simbolički i financijski najznačajnijih prijedloga koji nije usvojen tiče se novih izvora prihoda za AgoraEU. Prijedlog da se prihodi od digitalnih kazni — novca kojeg EU naplaćuje tehnološkim gigantima poput Googlea, Mete ili Applea — usmjere u program AgoraEU nije zadržan u konačnom tekstu, premda su ga predlagale frakcije S&D, Greens/EFA i Renew. Sličan prijedlog koji bi prihode od poreza na online kockanje usmjerio u obrazovanje i socijalne fondove također nije prošao. Organizacije civilnog društva pozivaju te frakcije da se za takvu alokaciju bore u plenarnom glasanju i godišnjim proračunskim pregovorima.
Drugi značajan problem vezan je uz programe LIFE i EU4Health. Izvješće jest osiguralo namjenski proračun za aktivnosti programa LIFE (3,39 milijardi eura) i EU4Health (10,05 milijardi eura) unutar Europskog fonda za konkurentnost, no to je manje od onoga što je civilno društvo tražilo — potpuno obnavljanje LIFE-a i EU4Health-a kao samostalnih programa. Samostalni program LIFE ostaje bitan jer je jedini EU instrument u potpunosti posvećen ispunjavanju okolišnih i bioloških obveza Unije, a bez njega dolazi do rizika od slabljenja europskih okolišnih ciljeva.
Poseban razlog za zabrinutost je i paragraf 92 izglasanog izvješća koji upućuje na tzv. Smjernicu Komisije o sprječavanju "reputacijskog rizika" u korištenju EU fondova. Civil Society Europe naglašava da ta Smjernica ima upitnu pravnu legitimnost, da je različite komisijske službe već primjenjuju na nekonzistentan način, te da je Europski revizorski sud potvrdio da nema dokaza o nepravilnostima ili zloupotrebama u načinu na koji se NVO-i biraju ili kako koriste EU bespovratna sredstva.
Organizacije civilnog društva stoga pozivaju europarlamentarce da taj paragraf odbace u plenarnom glasanju.
Što mi želimo?
Civilno društvo u Europi suočava se s rastućim pritiscima: smear kampanjama, rezovima financiranja i sve većim administrativnim preprekama koje ušutkavaju kritičke glasove i sužavaju prostor za demokratski dijalog i građanski angažman.
U tom kontekstu, Civil Society Europe koordinirala je potpisivanje otvorenog pisma više od 500 organizacija, među kojima i Gong, kojima je zajednički zahtjev: organizacije podržavaju povećanje potpore civilnom društvu kroz program AgoraEU, ali su duboko zabrinute nedostatkom mehanizama za uključivanje civilnog društva u razvoj i upravljanje programima, te naizgled raširenim nestankom strukturne potpore europskim mrežama civilnog društva kroz operativne grantove.
Posebno zabrinjava trend nestajanja operativnih grantova — višegodišnjeg institucionalnog financiranja koje organizacijama omogućava planiranje i strateški rad, a ne samo projektno financiranje.
Civilno društvo posebno inzistira i na načelu partnerstva — zahtjevu da organizacije civilnog društva budu ravnopravni sudionici u kreiranju, provedbi i praćenju EU programa, a ne samo korisnici sredstava. Parlamentarno izvješće snažno naglašava ulogu regionalnih i lokalnih vlasti, no načelo partnerstva nije jasno definirano za programe pod izravnim i neizravnim upravljanjem. Civilno društvo poziva na primjenu načela partnerstva na sve EU programe.
Idući koraci
Glasanje u BUDG odboru tek je početak. Privremeno izvješće ulazi u plenarnano glasanje, a potom slijede trijalozi — pregovori između Parlamenta, Vijeća i Komisije — koji se očekuju od kraja 2026. i koji bi trebali završiti sporazumom do kraja 2027. Vijeće nastoji postići djelomičan opći pristup za AgoraEU na Vijeću za kulturu 12. svibnja 2026.
Civilno društvo naglašava da puno toga još treba biti dogovoreno: sektorske uredbe o pojedinim programima i okvir za praćenje rezultata još trebaju ojačati uključenost i financiranje civilnog društva. Organizacije upozoravaju da je AgoraEU program koji se, u neprijateljskom političkom okruženju prema civilnom društvu, može lako naći na udaru rezova u daljnjim pregovorima s državama članicama — koje o MFF-u odlučuju jednoglasno.
Rasprava o proračunu EU-a za 2028–2034 tako je i rasprava o tome kakvu Europu želi graditi — onu u kojoj organizirano civilno društvo ima osigurano mjesto i sredstva, ili onu u kojoj demokratski angažman postaje privilegija bogatih i politički podobnih.
