Hrvatska je, uz Poljsku i Slovačku, među tri države Europske unije u kojima je povjerenje u neovisnost pravosuđa nastavlja biti na najnižem nivou (ispod 30%), stoji u izvještaju o vladavini prava koje je Europska komisija objavila 13. srpnja. Izvještaj preporučuje da Hrvatska osigura bolju transparentnost i neovisnost pravosuđa, uvođenje etičkih kodeksa za parlamentarce, uređenje lobiranja, bolju regulaciju sukoba interesa te ukazao na problematičnost državnog oglašavanja, netransparentnost vlasništva medija i nadzora koji provodi Vijeće za elektroničke medije.
Riječ je o trećem godišnjem izvješću o vladavini prava u svim državama članicama i novom instrumentu koji treba imati preventivnu ulogu i pomoći u ranom otkrivanju i sprečavanju problema koji se pojavljuju u području vladavine prava.
Gong je, kao i u zadnje dvije godine, sudjelovao u izradi izvješća kao informator te je Komisiju upoznao s nalazima istraživanja o pritiscima na novinare i mogućem utjecaju državnog oglašavanja na uređivačke politike medija, netransparentnom vlasništvu medija i upitnoj neovisnosti Vijeća za elektroničke medije.
Izvješće pokriva četiri ključna područja: pravosudne sustave, okvir za borbu protiv korupcije, slobodu i pluralizam medija te institucionalna pitanja povezana sa sustavom uzajamne kontrole i ravnoteže između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.
Godišnje izvješće o vladavini prava sadržava sintezu stanja u pogledu vladavine prava u svih 27 država i ocjene značajnih promjena povezanih s vladavinom prava u svakoj od država članica. U Komisiji ističu da Izvješće daje samo opis stanja bez ikakvih preporuka i nije zamišljeno da služi kao neka ljestvica tko bolje stoji u području vladavine prava, a cilj je podizanje javne svijesti i promicanje otvorene rasprave između država članica o pitanjima vladavina prava na nacionalnoj i europskoj razini.
U izvješću stoji da je u Hrvatskoj percepcija neovisnosti sudstva i dalje izrazito niska te da postoji značajan prostor za poboljšanje elektroničkog slanja dokumenta i spisa između sudova. No ističe se i povećanje broja osoblja Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća, čime se osiguravaju bolji administrativni kapaciteti za efikasno operiranje. Također, uloga Državnog sudbenog vijeća u izboru sudaca je ojačana, zbog čega ono sada ima veći značaj u odabiru sudaca i državnih odvjetnika.
Izvješće navodi kako je niz etičkih i disciplinskih prekršaja sudaca, koji su doveli do postupaka pred Državnim sudbenim vijećem i sudskim vijećima te do pokretanja kaznenih istraga, i dalje pod istragama, koje se provode u dvostrukoj mjeri nego prije.
Komisija je izrazila svoju zabrinutost zbog uvođenja novog zakona o učestalim sigurnosnim provjerama sudaca i državnih odvjetnika, kojim se u pitanje dovodi nezavisnost i autonomnost sudaca te privatnost njihovih podataka.
Ističe se da je dovršen postupak imenovanja predsjednika Vrhovnog suda, koji je doveo do kontroverzi, omalovažavajućih javnih izjava protiv sudaca te sukoba između državnih vlasti u pogledu različitih stajališta o imenovanju predsjednika Vrhovnog suda.
U području pravosudnog sustava, izvješće navodi kontinuirano poboljšanje u pogledu trajanja postupaka i smanjenja zaostalih predmeta, ali ističe potrebu za daljnjim poboljšanjima radi riješavanja ozbiljnih izazova za učinkovitost i kvalitetu.
Detaljnija pravila o lobističkim aktivnostima i dalje nisu donesena, pa stoga izvješće ističe potrebu za pružanjem javno dostupnog registra lobista.
Izvješće navodi da je Hrvatska donijela novu strategiju za prevenciju korupcije za razdoblje 2021.- 2030. te da je fokus sada stavljen na prvi implementacijski plan, koji pokriva period 2022. - 2024.
Unatoč nastavku efikasnog istraživanja korupcije, Komisije ističe kako se broj optužnica za korupciju smanjuje, nastavivši trogodišnji trend. Također, povećanje trajanja sudskih procesa i postupaka presude potkopava ukupnu efikasnost anti-korupcijskog sustava, kaže se u izvještaju.
Istaknuto je da će se povećati resursi Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, putem povećanja broja zaposlenica, kako bi ono moglo biti efikasnije u svojem radu. Gong je početkom godine upozorio GRECO da je Povjerenstvo već dulje vrijeme na udaru vladajućih, te da bi moglo ostati bez jednog od svojih ključnih alata - odlučivanja o povredi načela djelovanja u obavljanju dužnosti.
Iako izvješće pozdravlja implementaciju etičkog kodeksa za članove Vlade, ističu kako nedostaje isti za Parlament te da ostaje upitna kvaliteta implementacije kodeksa. Posebno se osvrću na činjenicu da će etički kodeks provoditi specijalizirano Vijeće, u kojem su samo dva od pet članova vanjski eksperti. Isti je problem istaknuo i Gong. Komisija također smatra kako lokalne i regionalne razine vlasti isto moraju prihvatiti etički kodeks.
Pozitivnim se pomakom ističe snažnije reguliranje načela “revolving door” te prijave imovine političara, kao i regulacija financija političkih stranaka. Ukidanje imuniteta članova Vlade u slučaju korupcijskih zločina te osiguranje bolje zaštite zviždačica je Komisija označila kao pozitivnim pomacima.
Izvještaj i dalje ističe zabrinutost u pogledu političke neovisnosti Agencije za elektroničke medije, povodom odluke da se članove Agencije bira većinskom odlukom u Saboru.
Izmijenjena su pravila državnog oglašavanja za lokalne i regionalne medije, prema kojima se sada sredstva dodjeljuju javnim natječajem. No ne navode ništa o kriterijima prema kojima se medijima alociraju sredstva državnog oglašavanja, ističe Komisija. Lokalni i regionalni mediji su izrazito ovisni o oglašavanju lokalne vlasti, čime se urednička nezavisnost dovodi u opasnost.
Hrvatska ima solidan okvir o transparentnosti informacija o vlasništvu medija, a izvještaj ističe da su implementirana nova poboljšanja. Unatoč tome, pitanje je koliko je osigurana stvarna transparentnost, jer postoje primjeri u kojima vlasničke strukture i dalje ostaju skrivene. Iako je državno oglašavanje djelomično regulirano zakonom o elektroničkim medijima, dionici izvještavaju da nedostatna regulacija i praćenje provedbe pravnog okvira dovodi do toga da o dodjeli sredstava odlučuju čelnici - čime se u pitanje dovodi politička neovisnost medija.
Komisija ističe kako su SLAPP tužbe i dalje veliki problem u Hrvatskoj, koje ugrožavaju sve medijske redakcije, a pogotovo one manje lokalne te nezavisne novinarke. SLAPP tužbe su pojava u kojoj moćni pojedinci pokreću tužbe usmjerene prema zastrašivanju i utišavanju kritičkih glasova u društvu o pitanjima od javnog interesa. Kako bi zagovarao bolju sigurnost hrvatskih novinarki od SLAPP tužbi, Gong se uključio u projekt PATFox, putem kojeg će educirati pravne stručnjake za borbu protiv takvih tužbi.
Kada je u pitanju pristup informacijama, izvještaj ističe kako je ono osigurano zakonom, ali da je i dalje prisutno kašnjenje u obradi zahtjeva novinarki.
Komisija navodi da su uočeni pomaci u savjetovanjima s javnošću, posebice u pogledu trajanja te odgovaranja na ostavljene komentare. Dionici pritom ističu kako digitalne javne konzultacije ne bi trebale ukinuti javne konzultacije koje se održavaju uživo.
Izvješće ističe da je Sabor smanjio broj zakona donijetih po hitnoj proceduri, ali pritom naglašava činjenicu na koju je Gong od početka upozoravao - transparentnost rada Sabora upitna je jer dvije godine nisu objavljivali poimenične rezultate glasanja.
Zabrinjavajućim ocijenjuju i odbijanje MUP-a da pučkoj pravobraniteljici dostavi podatke o postupanju prema migrantima.
Komisija navodi da se još od 2016. godine radi na Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva i da je to još uvijek u fazi nacrta.
Preporuke Europske komisije
Uz obveze na koje je Hrvatska pristala unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Komisija je Hrvatskoj preporučila da:
• Uspostavi sveobuhvatni zakonodavni okvir za regulaciju lobiranja te pripremi javni registar lobista
• Nastavi jačati pravosudni okvir za poštenu i transparentnu alokaciju sredstava državnog oglašavanja, kroz uspostavu jasnih kriterija, dobrih praksi i mjera nadzora radi osiguranja efikasnosti procedure javnog poziva za lokalne i regionalne medije.
• Riješi problem SLAPP tužbi, što uključuje rješavanje zloupotrebe pravnih provizija o defamaciji te jačanje osvještenosti radi zaštite novinarki
• Osigura sustavnu provedbu preporuka pučke pravobraniteljice te osigura joj pristup svim traženim podacima
•Promisli o novoprimjenjenim učestalim sigurnosnim provjerama SOA-e sve suce i državne odvjetnike, s obzirom da je njihov integritet osiguran temeljem postojećih mehanizama
Gong je Komisiju upoznao sa nalazima istraživanja o pritiscima na novinare te o mogućem utjecaju državnog oglašavanja na uređivačke politike medija, obavjestili smo Komisiju i o slučaju dodjele koncesije zagrebačkog Radija 101 koncesionaru s upitnom vlasničkom strukturom, upozoravale da Vijeće za provedbu etičkog kodeksa Vlade treba biti neovisno tijelo. Donošenje etičkog kodeksa za zastupnike Hrvatskog sabora, kao i reguliranje lobiranja Gong godinama je zagovarao u sva tri dosadašnja izvještaja Komisije, kao nužne mehanizme za osiguranje integriteta dužnosnika, a upozoravale smo i na prihode od izvansudskih aktivnosti sudaca.
