I dok se još uvijek ne stišavaju reakcije oko afere u kojoj je ministar zdravstva Vili Beroš jedan od glavnih osumnjičenih za nabavu spornih mikroskopa u tri hrvatske bolnice i primanje mita, prisjetimo se kako je Vlada Republike Hrvatske 2022. godine donijela Kodeks ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti koji bi trebao poticati ministre i ostale dužnosnike na uzorno ponašanje, zajedno s Vijećem za njegovu provedbu u kojem je većina - iz sustava državne uprave.
Kodeks ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti, kojeg je donijela druga Vlada Andreja Plenkovića, ima za cilj osigurati etičnost rada dužnosnika - tako da sami sebe nadziru. Gong je odmah po njegovom donošenju upozorio kako Vlada izglasavanjem ovakvog 'antikorupcijskog bontona' samo fingira želju za reguliranjem ponašanja državnih dužnosnika, predlažući da dužnosnici ocjenjuju etičnost vlastitog ponašanja. Pojednostavljeno, Vlada je izglasala Kodeks, koji je zapravo skup pravila ponašanja, kojim bi vladajući trebali nadzirati - sami sebe.
Naime, Kodeksom je uvedeno Vijeće za provedbu kodeksa kao preventivno i savjetodavno radno tijelo sa svrhom promicanja etičkih načela i pravila ponašanja za državne dužnosnike u tijelima izvršne vlasti. Ono donosi mišljenje o usklađenosti određenog postupanja dužnosnika s načelima ponašanja utvrđenima Kodeksom, a zahtjev može podnijeti samo sam dužnosnik u pitanju, njemu neposredno nadređena osoba ili Ured predsjednika Vlade, ne i građanke i građani ili barem saborski zastupnici. Na temelju tog mišljenja, Vijeće zauzima stav je li određeno učinjeno, propušteno ili namjeravano ponašanje dužnosnika u skladu s odredbama Kodeksa. Vijeće je postalo operativno tek godinu dana od donošenja Kodeksa, i to tri mjeseca od imenovanja članica.
Sukladno Poslovniku, Vijeće održava sjednice po potrebi, a najmanje jednom u dva mjeseca, no razmak između sjednica je dosad uvijek bio veći od dva mjeseca. Nadalje, prema podacima dostupnima na stranicama Vijeća, posljednja sjednica održana je 27. lipnja 2024. u 14:30 sati putem platforme MS Teams. Poslovnikom je propisana i javnost rada Vijeća, no nije jasno kako se ostvaruje javnost rada osim zakašnjelom objavom zapisnika. Gong je Ministarstvu pravosuđa uputio zahtjev za pristup informacijama još 29. listopada 2024. godine s upitom je li u međuvremenu održana sjednica Vijeća, no nismo dobili odgovor.
Kako je dostupno iz zapisnika Vijeća za provedbu Kodeksa, od uspostave Vijeća zaprimljena je tek jedna pritužba na dužnosnika. Tako se u zapisniku s posljednje 8. sjednice Vijeća navodi pritužba koja se odnosila na ponašanje dužnosnika, čiji je identitet anoniman, u skladu s načelom uzornog ponašanja, na što je Vijeće zatražilo očitovanje dužnosnika.
Vijeće nije propitivalo ni slučaj Gordana Grlića Radmana koji nije prijavio dobit od dividendi u svojoj imovinskoj kartici, kao ni Marka Milića kada je u javnost izašla prepiska s predsjednikom uprave Hrvatskih šuma Krunoslavom Jakupčićem vezana za zapošljavanje njegovog prijatelja. U slučaju Grlića Radmana i Milića, osim njih samih, mišljenje o usklađenosti takvog ponašanja s Kodeksom mogao je zatražiti samo još Ured predstojnika Vlade. Premijer Plenković, unatoč svemu, ne vidi nikakav problem u ponašanjima svojih najbližih suradnika.
Slabljenjem Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koje više ne može određivati o povredi etičkih načela i proširenjem kruga obveznika, to je tijelo svedeno na pukog administratora imovinskih kartica. Sada je postalo i nadležno za vođenje Registra lobista iz kojeg javnosti neće biti dostupni najvažniji podaci lobista - oni o njihovim sastancima, što dovoljno govori u kojem smjeru ide borba protiv korupcije u Republici Hrvatskoj. Kodeks ponašanja državnih dužnosnika samo je jedna od nizu mjera koja tek služi formalnom ispunjavanju obveza koje traži GRECO, bez ikakvog stvarnog značaja.
U porukama iz afere u kojoj je uhićen Beroš, jedan od aktera namještanja javne nabave je rekao“ državi malo, nama lepo” što se lijepo može primijeniti i na opis učinka ovog Vladinog Kodeksa. Za dužnosnike opterećenja praktički nema pa tako ni koristi za javni interes.
