Više od godinu dana nakon donošenja Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti, Vlada Republike Hrvatske danas je konačno predstavila tijelo koje je formirala kako bi sama nadzirala vlastito ponašanje. Građani ne mogu prijaviti dužnosnike za etičke povrede, nego to mogu sami dužnosnici ili njima nadređeni ministri ili Ured predsjednika vlade
Premijer Andrej Plenković u utorak je u svom je izlaganju uvodno podsjetio da je u svibnju 2022. donesen Kodeks ponašanja državnih dužnosnika. Pohvalio se kako je osnivanje ovog vijeća samo jedna od niza antikorupcijskih mjera koje su donijeli u ovom mandatu te iznio što je Vlada sve napravila po pitanju borbe protiv korupcije. Pritom je spomenuo i Strategiju borbe protiv korupcije, izmjene zakona o zviždačima, Zakon o sprječavanju sukoba interesa, koji je Gong okarakterizirao kao eutanaziju tog tijela, kao i izmjene Zakona o vladi kojima su ukinuli imunitet članovima Vlade za moguća koruptivna djela.
Kodeksom su propisana načela zaštite javnog interesa i očuvanja povjerenja građana i građanki, pravila uzornog ponašanja i odgovornosti za rezultate, kao i racionalnog korištenja javnih resursa. Provedbu Kodeksa, međutim, nadzirat će Vijeće koje čine dva državna dužnosnika izvršne vlasti, jedan član je iz redova rukovodećih državnih službenika čija služba ovisi o odluci vladajuće većine, a u sastavu ovog preventivnog i savjetodavnog tijela tek su dva nezavisna stručnjaka, što je Gong kritizirao odmah po donošenju Kodeksa.
Od donošenja Kodeksa, o njemu nije bilo riječi sve do rješenja o imenovanju članica Vijeća koje je doneseno 20. siječnja ove godine, stoga je Gong u travnju poslao upit Vladi što se događa po pitanju provedbe Kodeksa. Upit je pak, uz kupovinu rokova za odgovor, bio proslijeđen Ministarstvu pravosuđa i uprave.
Iz MPU-a su nam odgovorili da je Vijeće za provedbu Kodeksa konstituirano 3. travnja 2023. i da su do dana zaprimanja odgovora održane dvije sjednice: prva konstituirajuća sjednica 3. travnja 2023. i druga sjednica na kojoj je usvojen Poslovnik o radu Vijeća 19. travnja 2023. Konstituiranjem i izborom predsjednice i zamjenice predsjednice te donošenjem Poslovnika, Vijeće je s danom 19. travnja postalo operativno. Što se tiče Poslovnika, i on je objavljen, ali tek nakon što smo poslali upit i dostupan je ovdje.
Zanimalo nas je i što se poduzelo u slučaju razmjene poruka između glasnogovornika Vlade Republike Hrvatske Marka Milića i predsjednika uprave Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića iz rujna 2019. koja je došla u fokus javnosti u siječnju 2023. i ukazuje na sumnju da je Milić utjecao na zapošljavanje izvjesnog Nike Dujmovića u Hrvatskim šumama. Naveli su da do donošenja Poslovnika o radu Vijeća dužnosnici nisu mogli podnositi zahtjeve za mišljenje o usklađenosti određenog postupanja te da od dana svog konstituiranja do zaprimanja našeg zahtjeva za pristup informacijama, Vijeće nije zaprimilo niti jedan zahtjev za mišljenjem o usklađenosti određenog postupanja dužnosnika.
Poseban problem predstavlja članak 29. Kodeksa koji je u stavku 1. predvidio da od Vijeća za provedbu Kodeksa mišljenje o njegovom kršenju mogu zatražiti samo tri instance - sam dužnosnik, njemu neposredno nadređena osoba ili Ured predsjednika Vlade. Posljedica tako postavljenih pravila slučaju glasnogovornika Milića znači da mišljenje od Vijeća imaju pravo tražiti samo - ili Milić osobno ili Frka-Petešić ili Plenković. Nitko od njih, čini se, ne vidi problem u zapošljavanju prijatelja u državnoj službi.
Koliko Vlada Republike Hrvatske predano radi na borbi protiv korupcije, svjedoči i slabljenje ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koje je HDZ je pokušao prikriti formalnim povećanjem broja pozicija koje dolaze pod kontrolu Povjerenstva. No iako je krug obveznika na podnošenje imovinske kartice značajno proširen, to nije bilo popraćeno i povećanjem ljudskih kapaciteta u samom Povjerenstvu. Time je Povjerenstvo praktički svedeno na puko tijelo za administriranje imovinskih kartica, koja grca pod gomilom novopristiglih dokumenata, unutar kojih se lako zagubi poneki očigledan sukob interesa članica i članova HDZ-ove vlade. Temeljna uloga Povjerenstva, nadzor nad sukobom interesa, posve je pala u drugi plan. Podsjetimo, to je bio jedan od ključnih preduvjeta za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. A Nataša Novaković, koja je otvorila nekoliko predmeta protiv premijera Andreja Plenkovića, nije uspjela dobiti novi mandat.
