Ustavni sud i dalje skriva suce izvjestitelje, čak i u Covid predmetima 

22. rujna 2026.
Ustavni sud i dalje skriva suce izvjestitelje, čak i u Covid predmetima  1

I nakon višegodišnje bitke koju je Gong vodio kako bi od Ustavnog suda zahtjevao poštovanje transparentnosti rada Suda propisane Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu, i odluka Visokog upravnog suda kojima je naložio dostavu imena sudaca izvjestitelja, Ustavni sud i dalje nastavlja s praksom pokušaja sakrivanja njihovih imena. Ovog puta radi se o tzv. COVID predmetima iz 2020. godine.

Naime, Gong je putem Imamo pravo znati portala poslao zahtjev za pristup informacijama tko je bio sudac izvjestitelj u jednoj od ključnih odluka pandemijskog razdoblja, u kojoj se Ustavni sud proglasio nenadležnim za odluku o tome treba li se primjenjivati članak 16. ili članak 17. Ustava Republike Hrvatske u slučaju pandemije, dok je odlučivao o zakonskim aktima koje je Stožer civilne zaštite donosio. Radi se o rješenju u kojem je objedinjen niz različih predmeta poslanih Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti, u kojem se radilo ograničavanju ljudskih prava i sloboda, zbog čega ovaj slučaj posebno važan. Također smo pitale da li se Sud pri donošenju odluke konzultirao sa znanstvenim ili stručnim savjetnicima.

I dok nam je na drugo pitanje izričito odgovoreno kako nisu tražena stručna mišljenja znanstvenih savjetnika u navedenim predmetima, za prvo su nas tražili za pojašnjenje postojanja javnog interesa. Iako je test razmjernosti javnog interesa nešto što bi tijelo od kojeg se traži informacija trebalo samo učiniti, ovo je drugi slučaj u kojem je Ustavni sud od Gonga tražio da potkrijepi argumente unatoč postojanju jasno definiranih razloga za odbijanje dostavljanja informacije prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, od kojih ni jedan nije zadovoljen kada su u pitanju suci izvjestitelji, naročito u ovom slučaju, kada se radi o spisu iz 2020. godine. Podsjećamo, uloga suca izvjestitelja je, kako stoji u Poslovniku Ustavnog suda, istražiti predmet i pripremiti prijedlog odluke koju Ustavni sud, nakon rasprave i glasanja, treba donijeti.

I tako se ponovno nastavlja praksa odbijanja javne objave imena sudaca izvjestitelja, borba za transparentnost Ustavnog suda koju Gong vodi već gotovo desetljeće, u kojoj iznova moramo podsjećati Ustavni sud na činjenicu da je prema članku 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu djelovanje Ustavnog suda javno. Ustavni sud tome je priskočio time što je u svom Poslovniku popisao načine na koja se ta javnost djelovanja ostvaruje, te u članku 96. kako nitko nema pravo tražiti podatke o sucu-izvjestitelju i ustavnosudskom savjetniku kojima je predmet raspoređen, niti podatke koji se odnose na odlučivanje o predmetu.

Gong je 2023. godine uputio Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti navedene odredbe Poslovnika Ustavnog suda, kojom je povrijeđeno ustavno pravo građana na pristup informacijama. Odredba je u koliziji i sa Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu te Zakonom o pravu na pristup informacijama, ali i samim Poslovnikom koji jamči prisutnost novinara na sjednicama Ustavnog suda, na kojima izlažu i suci-izvjestitelji. Ustavni suci kao suci-izvjestitelji odgovorni su za pravnu obradu predmeta i predlažu nacrt odluke, stoga imaju značajnu ulogu u postupku kojeg vode.

Ustavni sud odbio je odlučivati o prijedlogu, dok su troje sudaca u izdvojenom mišljenju upozorili kako je praksa koju je Ustavni sud razvio u pogledu javnosti postupaka, a posredno i javnosti podataka o raspodjeli predmeta sucima izvjestiteljima, nije sukladna odredbama Ustavnog zakona kao ni stajalištima Europskog suda za ljudska prava koja se odnose na načela nezavisnog i nepristranog suda. 

Traženo pojašnjenje javnog interesa poslali smo Ustavnom sudu, temeljeno na navedenim argumentima, kao i činjenici kako je i Visoki upravni sud, u slučajevima Sanader i Bandić, nakon tri godine odbijanja Ustavnog suda da nam dostavi imena sudaca izvjestitelja, naložio dostavu traženih imena, time potvrđujući kako javnost ima pravo znati, kao i kod svake druge odluke donesene u ime Republike Hrvatske, tko stoji iza nje.

Odluke Ustavnog suda duboko utječu na cijelo društvo i živote građanki i građana, zbog čega rad Suda mora biti javan. Gong ponovno apelira na otvaranje sjednica javnosti i poštivanje načela transparentnosti. To bi osnažilo hrvatsku demokraciju i povjerenje u institucije, napose u Ustavni sud, čiji je rad već pod teretom politizacije, dok tajnovitost samo dodatno produbljuje sumnje građana i jača nepovjerenje, što dodatno narušava legitimitet institucije čiji je zadatak čuvanje Ustava.

Ustavni sud i dalje skriva suce izvjestitelje, čak i u Covid predmetima  2
chevron-right