Tijekom izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, Gong je zaprimio preko 700 upita biračica i birača te uočio niz nepravilnosti u provedbi izbora, kako na sam izborni dan, tako i u danima prije i nakon njega.
Donosimo pregled najvećih nepravilnosti i preporuke za njihovo rješavanje.
NIZ PROBLEMA S REGISTROM BIRAČA
Gong je još u svibnju 2023. godine, kada je Vlada Republike Hrvatske predstavila novi Zakon o izbornim jedinicama, upozorio da je osnova za određivanje mandata u Hrvatskom saboru nesređeni registar birača. U registru birača nalazi se gotovo pola milijuna birača više nego što je punoljetnih stanovnika prema posljednjem popisu 2021. godine, čime se faktički ponovno nije udovoljilo zahtjevima iz Zakona o jednakoj težini glasa, a niti odluci Ustavnog suda kojom je ukinut prethodni zakon o izbornim jedinicama upravo zbog nejednakosti glasa.
No, problemi na parlamentarnim izborima 2024. nisu se ticali samo nejednakosti glasa, već je tijekom sastavljanja popisa birača došlo do niza problema s osobnim podacima građana, kao i s neprihvaćanjem zahtjeva za promjenu biračkog mjesta kojeg su građani podnosili putem sustava e-Građani.
Kao najvažnija i najčešća nepravilnost ističe se problem građana sa važećim osobnim iskaznicama koji su bili izbrisani iz biračkih popisa. Birači su po dolasku na biračka mjesta uvidjeli kako ih nema na izvacima iz biračkih popisa te bili upućeni na nadležne urede opće uprave da zatraže tzv. plavu potvrdu, kako bi saznali da su im osobne iskaznice poništene, većinom s datumom 14. rujna 2023.
DIP je ustanovio da se radilo o "sistemskoj" grešci za najmanje 2.500 građana koji su htjeli glasati, ali nisu pronađeni u izvadcima biračkog popisa na biralištima, ne precizirajući o kakvoj se grešci radilo niti o razmjerima iste. Navedena brojka se bazira na građanima koji su došli na birališta i nisu bili u mogućnosti glasati, ali 40% birača nije pristupilo parlamentarnim izborima pa postoji vjerojatnost da ih je bilo još više.
Iako je ovaj problem djelomično riješen izdavanjem tzv. plavih potvrda u nadležnim uredima opće uprave, mnogi građani ostali su uskraćeni za svoje biračko pravo jer dio biračkih odbora i nadležnih izbornih povjerenstava nije bio pravovremeno upoznat s ovim problemom, kao ni načinom njegovog rješavanja. Također, sam problem, kao ni njegovi razmjeri, nisu bili adekvatno komunicirani u medijima od strane nadležnih institucija kako bi građani bili upoznati sa situacijom. Navedeno je rezultiralo time da je dio birača na biračkim mjestima dobio odgovor da se obrate nadležnoj policijskoj upravi, što ni nije bila točna adresa za rješavanje tog problema, a dio odmah da uopće neće biti u mogućnosti glasovati te time ostao zakinut za svoje biračko pravo. Također, građani starije životne dobi javljali su se da su na istoj adresi prijavljeni 30 godina, a kako zbog svog fizičkog stanja nisu bili u mogućnosti ići po potvrde pa se vraćati na biračko mjesto, zbog “nevažećih” iskaznica nisu iskoristili svoje biračko pravo.
Iako je MUP u svome jedinom očitovanju na temu problema s popisom birača rekao kako se radi o automatskom poništavanju važećih osobnih iskaznica zbog nepravovremenog podnošenja zahtjeva za promjenu osobne iskaznice nakon promjene prebivališta, deseci građana koji nisu mijenjali ni prebivalište niti bilo koji drugi osobni podatak javljali su Gongu kako njihovog imena nije bilo na njihovom biračkom mjestu na kojem su sve prethodne izborne cikluse uredno glasali.
Još jedan problem se dogodio s biračicama koje su u nekom trenutku promijenile prezime. Naime, prijavljivale su da se na izvacima iz popisa birača nalaze sa zastarjelim podacima, odnosno s djevojačkim prezimenima iako su godinama ranije mijenjale osobne iskaznice. Jedna biračica je navela da se našla na biračkom popisu s djevojačkim prezimenom, ali novom adresom, iako je godinu i pol dana ranije promijenila i prebivalište i prezime, dok se druga pronašla na biračkom popisu sa djevojačkim prezimenom koje ne koristi već 26 godina, a do tada uredno glasovala s “novim” prezimenom.
Problem se pojavio i s manjinskim popisima. Neki građani koji su registrirani kao pripadnici manjina nisu bili zavedeni na manjinskim biračkim popisima, dok su se na njima pronašli neki koji nisu pripadnici nijedne nacionalne manjine. Najveći broj upita koji smo primili bio je vezan uz birače koji su se bez ikakvog razloga pronašli na popisu “ostalih”, o čemu se nijedno nadležno tijelo nije očitovalo.
Mnogi građani javili su se da su podnijeli zahtjev za privremeni upis, odnosno promjenu biračkog mjesta putem sustava e-Građani, no prilikom zaključenja biračkog popisa, shvatili su da im zahtjev nije bio odobren. Za prihvaćanje zahtjeva za privremeni upis ne postoje posebne pretpostavke, već se radi o gotovo automatiziranom postupku. Nakon podnošenja zahtjeva u sustavu, on se prosljeđuje nadležnom tijelu državne uprave i dalje nema nikakve obavijesti, sve do one kada se obavještava birač o svojem biračkom mjestu. Obavijest o biračkom mjestu biračice i birači su dobili tek tri dana prije dana održavanja izbora pa tako nisu ni imali dovoljno vremena reagirati na svoj neodobreni zahtjev. Nejasno na kojoj se liniji i tu dogodio problem jer se ni o tome se nitko nije očitovao.
Prema Zakonu o registru birača, upisivanje u registar birača obavlja se na temelju podataka iz evidencije o državljanstvu, zbirke podataka o prebivalištu i boravištu i evidencije putnih isprava. Policijske uprave ili postaje koje vode zbirku podataka o prebivalištu i boravištu dužne su odmah nadležnom upravnom tijelu prema mjestu prebivališta birača dostaviti podatke o:
Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je odmah nakon raspisivanja izbora odnosno referenduma nadležnom upravnom tijelu dostaviti podatke o biračima koji su upisani u registar birača, a nemaju važeće osobne iskaznice odnosno kojima rok važenja osobne iskaznice ističe do zatvaranja registra birača, te nakon zatvaranja registra birača dostaviti podatke o biračima koji su podnijeli zahtjev za izdavanjem osobne iskaznice. Tijelo koje vodi evidenciju o izdanim putnim ispravama dužno je odmah dostaviti podatke o adresi stanovanja i državi boravišta za birače koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Matični ured dužan je nadležno upravno tijelo odmah obavijestiti o umrlim osobama koje su starije od 18 godina, o promjeni prezimena po sklopljenom braku, promjeni osobnog imena i promjeni spola.
Nije jasno kako su se u tom protoku podataka mogle dogoditi pogreške s adresama i prezimenima kada se ti podaci redovito ažuriraju, osobito u slučajevima kada su se birački greškom našli na manjinskim popisima, i kada se radilo o greškama kojih nije ranije bilo, poput davno izmijenjenih prezimena.
Gong unatoč opetovanim upitima Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu pravosuđa i uprave, ne uspijeva dobiti odgovor o tome što se točno dogodilo s biračkim popisima i hoće li će se problemi ispraviti do nadolazećih izbora za hrvatske zastupnike u Europski parlament, koji se održavaju 9. lipnja 2024. godine. Pozivamo Ministarstvu pravosuđa i uprave da prije zatvaranja registra, primjerice odmah nakon raspisivanja izbora, pravodobno informira birače i biračice o njihovim podacima iz Registra poštanskim putem uz ostavljanje dovoljno vremena da ažuriraju podatke ukoliko je došlo do grešaka. Iako je podatke moguće provjeriti putem sustava Registar birača ili e-Građani, mnogim biračima se ti podaci nisu poklapali s onima na biračkim popisima pa bi se na ovaj način pravodobno mogle sanirati potencijalne nepravilnosti.
ZAŠTITA BIRAČKOG PRAVA - SLUČAJ ZAOKRUŽENI
Na svim izborima dogodi se slučaj kada se birači nađu prethodno zaokruženima na biračkom mjestu.
Prema Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora može podnijeti svaka politička stranka, osoba ovlaštena za zastupanje neovisne liste, kandidati za zastupnike u Sabor, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori. Ako se birač na biračkom mjestu već nađe zaokružen, on nema mogućnost samostalnog podnošenja pravnog lijeka, osim ako je kandidat na izborima.
Državno izborno povjerenstvo kontinuirano propušta donijeti obvezatne upute koje bi regulirale postupanje u takvom slučaju, zbog čega dio birača koji se nađe u takvoj situaciji ostane bez svog ustavom zajamčenog biračkog prava. Biračko pravo u najvećem dijelu na kraju bude i omogućeno zaokruženim biračima, a preostali slučajevi rezultat su nesnalaženja i nedovoljne edukacije biračkih odbora.
Na parlamentarnim izborima 2024. godine, zaprimili smo 10 poziva birača koji su dolaskom na biračko mjesto shvatili da su greškom zaokruženi. Njih četvero je izjavilo da im je, nakon što su birački odbori kontaktirali nadležno izborno povjerenstvo, bilo omogućeno glasovanje.
Nužno je da DIP usuglasi postupanje u slučajevima pogrešno zaokruženih birača i u obvezatnim uputama donese smjernice biračkim odborima i izbornim povjerenstvima kako bi se izbjegla različita rješenja i zaštitilo ustavom zajamčeno biračko pravo građana i građanki ove države.
(NE)RADNA IZBORNA SRIJEDA - SVE OVISI O VOLJI POSLODAVCA
Odluka predsjednika da će se izbori održati u srijedu, a ne u nedjelju kako je dosad bila praksa, pokrenula je pitanje kako će se raditi na taj dan. Gong je tako zaprimio upite građanki kojima su poslodavci rekli da će na dan izbora morati raditi, iako je prema Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor dan provedbe izbora neradni dan. Osim DIP-a, koji je ubrzo nakon određivanja dana izbora izdao kratko priopćenje poslodavcima da urede poslove na način da njihovi zaposlenici mogu otići glasati, nijedno ministarstvo se nije službeno oglasilo o neradnom danu.
Upitali smo za mišljenje Savez samostalnih sindikata Hrvatske koji se obratio Ministarstvu rada za tumačenje. Ministarstvo rada se pozvalo na priopćenje DIP-a koje nigdje ne sadrži zabranu rada poslodavcima dokle god svojim zaposlenicima omoguće izlazak na izbore, iako nije na DIP-u da tumači neradni dan. To bi trebao biti posao upravo Ministarstva rada. Ipak, iz tog priopćenja izvode zaključak da je neradna srijeda u stvari “procjena svakog pojedinog poslodavca”. Naravno, uz odgovarajuće naknade na koje radnici po Zakonu o radu imaju kada su raspoređeni na rad na neradni dan.
Ministarstvo rada prebacilo je lopticu na Ministarstvo pravosuđa tvrdeći da je na njima tumačenje neradnog dana jer se radi o - izborima, a građane ostavilo u nedoumici kako se radi na neradni dan.
Dok je dan provedbe izbora neradni dan po Zakonu o izborima zastupnika, on nije uvršten i u Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, što je poslužilo poslodavcima da izbjegnu neradni dan, budući da se svi zakoni koju uređuju radnička prava pozivaju na potonji zakon.
Nije sporno da postoje određene službe koje moraju raditi na neradni dan, poput policije i bolnice, te onih koji tada uobičajeno rade, kao što su restorani i benzinske crpke. Ipak, ako se radi o neradnom danu, onda za njega trebaju vrijediti jasna pravila kao i za svaki drugi neradni dan. U ovom slučaju, ministarstva su propustila definirati kako se (ne) radi na izbornu srijedu, već su ostavili poslodavcima na slobodnu volju hoće li ili ne raditi na taj dan.
Gong predlaže da se dan izbora za zastupnike u Hrvatski sabor unese u Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj kako bi se izbjegla proizvoljna tumačenja poslodavaca.
KAKO GLASATI IZVAN HRVATSKE: NEKI GRAĐANI MORAJU PUTOVATI TISUĆE KILOMETARA, ČAK I U DRUGE DRŽAVE
Državljani i državljanke Republike Hrvatske koji se nalaze u državama u kojima nema veleposlanstava, najvećim dijelom ostali su uskraćeni za svoje Ustavom i zakonom zajamčeno biračko pravo na parlamentarnim izborima 2024. godine. Biračka mjesta u inozemstvu bila su otvorena samo u 40 veleposlanstva Republike Hrvatske te u konzulatima u 11 država.
Gong je zaprimio niz upita građana i građanki s prebivalištem u Republici Hrvatskoj kako mogu glasati u državi u kojoj će se zateći ili u kojoj privremeno žive na dan izbora. Unatoč postojanju konzulata u pojedinim državama, građani su upućivani i po nekoliko tisuća kilometara dalje u države u kojoj se nalazi veleposlanstvo koje pokriva konzulat zemlje u kojoj se nalaze. Tako su naši državljani na Islandu upućeni na glasovanje u veleposlanstvo u Kopenhagenu, oni na Cipru u Atenu, a svi koji su se našli na Malti mogli su birati između veleposlanstva u Rimu te konzulata u Milanu i Trstu. Osim toga, glasanje nije bilo moguće ni u svim veleposlanstvima Republike Hrvatske, poput onih u Maleziji i Japanu. Japan je, prema dojavama građana, čak i bio uvršten u popis na portalu e-Građani, ali su građani nakon podnošenja zahtjeva za prethodnu registraciju, nekoliko dana prije određivanja biračkih mjesta, dobili obavijest da tamo ipak neće moći glasovati.
Upitale smo DIP o mogućnostima glasanja u konzulatima u kojima su na čelu počasni konzuli, kao i u veleposlanstvima u državama izvan Europe. Dana 30. ožujka 2024. dobile smo odgovor da se prilikom određivanja biračkih mjesta, u obzir uzima više faktora kako bi se s jedne strane logistički omogućila zakonita provedba izbora i s druge strane ostvarila dostupnost biračkih mjesta i osiguranje konzumacije prava glasa. Ipak, navode, u nekim sjedištima diplomatskih misija i konzularnih ureda prisutne su prepreke za organizaciju izbora i određivanje biračkih mjesta poput nemogućnosti ostvarenja minimalnih uvjeta za imenovanje biračkih odbora ili nemogućnosti osiguravanja tajnosti glasovanja. Što se tiče konzulata na čelu s počasnim konzulom, oni nemaju profesionalne diplomate te je njihova funkcija je ponajprije usmjerena na promicanje gospodarskih i kulturnih odnosa između dviju država. Iz tih razloga, u takvim konzulatima nema uvjeta za održavanje izbora, stoji u odgovoru DIP-a.
Prema Ustavu, građani i građanke s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji se nalaze izvan države, na izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika i Europski parlament te na državnom referendumu, trebali bi moći glasati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom. Na stranicama DIP-a i u sustavu e-Građani bio je dostupan popis svih diplomatsko-konzularnih predstavništava u kojima se moglo glasati. Diplomatsko - konzularna predstavništva pretpostavljaju i veleposlanstva i konzulate Republike Hrvatske. Međutim, u konzulatima na čelu s počasnim konzulima ponovno nije bilo omogućeno glasovanje zbog nevelikih ovlasti takvih konzula, kao niti u svim veleposlanstvima Republike Hrvatske u svijetu.
U proteklih 10 godina, Hrvatsku je napustilo gotovo pola milijuna njezinih državljana, a trend iseljavanja ne posustaje. Zbog sve većeg broja hrvatskih državljana izvan države, nužno je da mogu pristupiti institucijama Republike Hrvatske koje su i osnovane za zaštitu njihovih prava i interesa izvan Republike Hrvatske, kao što je, između ostalog, i njihovo pravo glasa. Ustav Republike Hrvatske predviđa mogućnost da se glasovanje izvan zemlje može urediti i na drugi način određen zakonom. Dok pomorci koji plove pod hrvatskom zastavom mogu glasovati na brodu, u isto vrijeme će mnogo hrvatskih državljanki, čak i unutar Europske unije, ostati bez prava glasa. S druge strane, u Australiji je bilo moguće glasati u veleposlanstvu i tri konzulata, u Njemačkoj u veleposlanstvu i pet konzulata, dok u Bosni i Hercegovini u veleposlanstvu i u čak šest konzulata.
I dok brojni Hrvati diljem Europe nisu mogli glasati zbog nepostojanja konzulata, prema službenim rezultatima izbora, u Turskoj i Kini su u XI. izbornoj jedinici glasovale dvije osobe, u Indoneziji jedna, a u Rumunjskoj niti jedna osoba.
Nadležna tijela ne raspolažu podacima koliko je zapravo hrvatskih državljana u inozemstvu na privremenom boravku niti koliko je hrvatskih državljana trajno nastanjeno u inozemstvu. Iz tog razloga, izvješća o provedenim izborima koja donosi DIP ne sadrže brojke o izlaznosti u inozemstvu, niti o broju birača koji su podnijeli zahtjev za prethodnu registraciju kako bi glasali u državi u kojoj trenutno žive ili su se iz drugog razloga tamo našli.
Gong apelira na nadležne institucije da osvijeste problem sve većeg broja hrvatskih državljana u inozemstvu i omoguće pravo glasa svima koji to žele, bez da moraju putovati po nekoliko tisuća kilometara kako bi ostvarili pravo koje im je, uostalom, zagarantirano i samim Ustavom. Jedna od takvih mogućnosti kakvu Gong godinama zagovara jest uvođenje dopisnog glasovanja, čime bi se istovremeno riješio i problem tajnosti glasovanja.
PODZASTUPLJENOST ŽENA NA LISTAMA
Na parlamentarnim izborima 2024. godine, ukupno 32 od 165 pravovaljanih lista koje su se natjecale na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor, nije ispoštovalo zahtjev za rodnom ravnopravnosti, unatoč odredbama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i upozorenju Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Lista za izbor zastupnika u skladu je s navedenim načelima ako je na listi najmanje 40 posto pripadnika svakog spola. Također, ista odredba ponavlja se u Obvezatnim uputama broj Z IV – postupak kandidiranja Državnog izbornog povjerenstva, a ravnopravnost na listama uređuje i Zakon o ravnopravnosti spolova u svom članku 15. Isti zakon određuje da je za listu u kojoj nije poštovana rodna ravnopravnost, propisana novčana kazna u iznosu od 6.636,14 eura.
Državno izborno povjerenstvo dužno je obavijestiti Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova i DORH o kršenju rodne ravnopravnosti na listama, koji onda, ovisno o svojoj procjeni, pokreću prekršajni postupak.
Nakon što se utvrdi da su stranke na listama prekršile odredbe o rodnoj ravnopravnosti, takva se lista svejedno proglašava pravovaljanom i natječe se na izborima. Koliko je prekršajnih prijava podneseno, nije javno dostupno, kao ni presude.
Stranka Odlučnost i pravednost je odredbe o rodnoj ravnopravnosti prekršila na 10 od predloženih 11 lista, pa joj prijeti kazna od 66.360 eura, a slijedi je HDZ s partnerima koji na devet od 11 lista nema dovoljno žena, čime mu prijeti kazna od gotovo 60 tisuća eura. Uz to, niti jedna žena nije bila nositeljica HDZ-ove liste, a žene su mahom stavljane na drugu polovicu liste. Prekršajne postupke pokreće nadležno državno odvjetništvo temeljem podataka DIP-a, a o njihovoj provedbi odlučuje nadležni prekršajni sud.
U hrvatskom zakonodavstvu osim prekršajnih kazni ne postoje druge odredbe o sankcioniranju rodno neravnopravnih lista, pa tako ni odredbe o roku do kojeg se lista mora ispraviti. Ustavni sud je 2015. godine ukinuo odredbu Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor prema kojoj je takva lista nepravovaljana, s argumentom da je automatska diskvalifikacija lista iz izbornog natjecanja zbog nepoštovanja "spolne kvote" nerazmjerno zadirala u slobodu kandidiranja na parlamentarnim izborima.
Sudjelovanje u političkom životu se ne smije svesti na ekskluzivitet samo jednog spola, stoga sve stranke, osobito one vladajuće, moraju dati jednaku priliku svojim članicama da ravnopravno sudjeluju u političkoj utakmici. U oba doma austrijskog parlamenta, primjerice, ne postoje ovakve kvote, ali žene ipak čine preko 40 posto zastupnica. S druge strane, X. saziv Hrvatskog sabora brojao je tek 51 zastupnicu, odnosno 33 posto, što ukazuje da postojeća sankcija nije efikasna.
Gong smatra da bi kazne za nepoštivanje rodne ravnopravnosti na listama trebalo drastično povećati kako bi se demotivirala kršenja u budućnosti. Državno izborno povjerenstvo trebalo na svojim stranicama objaviti informacije o pokrenutim prekršajnim postupcima, kao i o njihovom ishodu. Budući da su političke stranke dijelom financirane iz državnog proračuna, i sankcije se uplaćuju novcem građana.
NADLEŽNA TIJELA NEDOVOLJNO I NEJASNO INFORMIRAJU BIRAČE I KANDIDATE O IZBORNOM POSTUPKU
Državno izborno povjerenstvo među biračima i biračicama nije dovoljno prepoznato kao tijelo nadležno za provođenje izbora, kao ni tijelo kojem bi se mogli obratiti u slučaju problema i nejasnoća.
DIP nema društvene mreže, već samo svoju web stranicu koja nije naročito pristupačna za korištenje. Detaljniji podaci o ranije održanim izborima i referendumima, primjerice priopćenja i odluke DIP-a i Etičkog povjerenstva ne mogu se pronaći jer se nakon nekog vremena brišu. Time onemogućavaju građanima i građankama da uspoređuju odluke vezane za nepravilnosti od izbora do izbora, odnosno referenduma. Također, Gong je zaprimio veliki broj prijava nepravilnosti od strane birača za čije je rješavanje nadležan DIP, poput prijava kršenja izborne šutnje, bez da su znali da se trebaju direktno obratiti DIP-u.
Društvene mreže danas su najbrži način kolanja informacija na kojima bi moglo redovito informirati birače o svim aspektima izbora, od toga kako podnijeti zahtjev za promjenu biračkog mjesta, preko toga kako pronaći u kojoj se izbornoj jedinici nalaze pa sve do podnošenja pravnih lijekova u slučaju da primjete nepravilnosti kako prije izbora, tako i na sam izborni dan. Ovo osobito vrijedi za mlade biračice i birače i dalje u malom postotku izlaze na izbore, a informiraju se pretežito putem društvenih mreža.
Jedan primjer loše komunikacije i nejasnih zakonskih odredbi jest određivanje posebnih biračkih mjesta. Prilikom podnošenja zahtjeva za privremeni upis, birači navode adresu na kojoj će se naći na dan izbora. Tako će osoba koja će na dan izbora biti na otoku SIlbi, navesti adresu na Silbi i očekivati da će glasati upravo na otoku. Međutim, njezino posebno biračko mjesto nalazi se u Zadru, koji je udaljen nekoliko sati brodom uz neredovite linije. To će doznati tek kada u korisnički pretinac na e-Građanima tri dana ranije dobije obavijest, ili u najboljem slučaju ako se snađe na nepreglednim stranicama DIP-a nakon što se objave posebna biračka mjesta jer nije upoznata s logističkim izazovima organiziranja izbora.
Kao tijelo nadležno za provedbu izbora, DIP ne smije svoju ulogu obavljati samozatajno, već mora biti dostupno te pravodobno i kvalitetno informirati građane Republike Hrvatske o važnosti njihovog biračkog prava. Pritom, mora voditi računa o kanalima putem kojih te informacije mogu najjednostavnije i najbrže doći do birača, što zahtijeva mnogo veći angažman, prije svega na društvenim mrežama i češćim nastupima u medijima. Zahtjev za većom prisutnošću u medijima i na društvenim mrežama vrijedi i za Ministarstvo pravosuđa i uprave u čijoj su nadležnosti izbori i koji djeluje zajedno s DIP-om.
