Državljani i državljanke Republike Hrvatske koji se nalaze u državama u kojima nema veleposlanstava, najvećim dijelom ostat će uskraćeni za svoje Ustavom i zakonom zajamčeno biračko pravo na parlamentarnim izborima 2024. godine. Biračka mjesta u inozemstvu bit će otvorena samo u 40 veleposlanstva Republike Hrvatske te u konzulatima u 11 država.
Gong je zaprimio niz upita građana i građanki s prebivalištem u Republici Hrvatskoj kako mogu glasati u državi u kojoj će se zateći ili u kojoj privremeno žive na dan izbora. Unatoč postojanju konzulata u pojedinim državama, građani su upućivani i po nekoliko tisuća kilometara dalje u države u kojoj se nalazi veleposlanstvo koje pokriva konzulat zemlje u kojoj se nalaze. Tako su naši državljani na Islandu upućeni na glasovanje u veleposlanstvo u Kopenhagenu, oni na Cipru u Atenu, a svi koji se nađu na Malti mogu birati između veleposlanstva u Rimu te konzulata u Milanu i Trstu. Osim toga, glasanje neće biti moguće ni u svim veleposlanstvima Republike Hrvatske, poput onih u Maleziji i Japanu. Zašto?
Upitale smo Državno izborno povjerenstvo (DIP) o mogućnostima glasanja u konzulatima u kojima su na čelu počasni konzuli, kao i u veleposlanstvima u državama izvan Europe. Dana 30. ožujka 2024. dobili smo odgovor:
“(...) Sukladno svojim zakonskim ovlastima, Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske određuje biračka mjesta u inozemstvu. Prilikom određivanja biračkih mjesta, u obzir se uzima više faktora kako bi se s jedne strane logistički omogućila zakonita provedba izbora i s druge strane ostvarila dostupnost biračkih mjesta i osiguranje konzumacije prava glasa hrvatskim državljanima u inozemstvu. Nažalost u nekim sjedištima diplomatskih misija i konzularnih ureda prisutne su prepreke za organizaciju izbora i određivanje biračkih mjesta poput npr. sigurnosne situacije, nemogućnosti ostvarenja minimalnih uvjeta za imenovanje biračkih odbora ili nemogućnosti osiguravanja tajnosti glasovanja. Dodatno, konzulati na čelu s počasnim konzulom u inozemstvu ne obavljaju upravno-pravne poslove sukladno Bečkoj konvenciji o konzularnim odnosima i pozitivnim propisima te nemaju profesionalne diplomate, imaju samo funkcionalni diplomatski imunitet i nemaju ovlasti kakve imaju karijerni konzuli konzuli po zvanju, a njihova funkcija je ponajprije usmjerena na promicanje gospodarskih i kulturnih odnosa između dviju država. Počasni konzuli su često i državljani zemlje primateljice koji ne poznaju hrvatski jezik i obnašaju počasnu službu bez naknade. Iz navedenog razloga, jer nema uvjeta za održavanje izbora, nisu se određivala biračka mjesta u sjedištima konzularnih ureda na čelu s počasnim konzulom, kao što je riječ kod počasnih konzulata Cipra ili Islanda (...)”
Prema Ustavu, građani i građanke s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji se nalaze izvan države, na izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika i Europski parlament te na državnom referendumu, trebali bi moći glasati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom. Diplomatsko - konzularna predstavništva pretpostavljaju i veleposlanstva i konzulate Republike Hrvatske. Međutim, u konzulatima na čelu s počasnim konzulima ponovno neće biti omogućeno glasovanje zbog nevelikih ovlasti takvih konzula, kao niti u svim veleposlanstvima Republike Hrvatske u svijetu. Na stranicama DIP-a i u sustavu e-Građani dostupan je popis svih diplomatsko-konzularnih predstavništava u kojima će se moći glasati.
U proteklih 10 godina, Hrvatsku je napustilo gotovo pola milijuna njezinih državljana, a trend iseljavanja ne posustaje. Zbog sve većeg broja hrvatskih državljana izvan države, nužno je da mogu pristupiti institucijama Republike Hrvatske koje su i osnovane kako bi štitili njihova prava i interese izvan Republike Hrvatske, kao što je, između ostalog, i njihovo pravo glasa. Ipak, Ustav Republike Hrvatske predviđa mogućnost da se glasovanje izvan zemlje može urediti i na drugi način određen zakonom. Tako pomorci koji plove pod hrvatskom zastavom mogu glasovati na brodu, a u isto vrijeme će mnogo hrvatskih državljanki, čak i unutar Europske unije, ostati bez prava glasa. S druge strane, u Australiji će biti moguće glasati u veleposlanstvu i tri konzulata, u Njemačkoj u veleposlanstvu i pet konzulata, dok u Bosni i Hercegovini u veleposlanstvu i u čak šest konzulata.
Gong apelira na nadležne institucije da osvijeste problem sve većeg broja hrvatskih državljana u inozemstvu i omoguće pravo glasa svima koji to žele, bez da moraju putovati po nekoliko tisuća kilometara kako bi ostvarili pravo koje im je, uostalom, zagarantirano i samim Ustavom. Jedna od takvih mogućnosti kakvu godinama zagovaramo jest uvođenje dopisnog glasanja, čime bi se istovremeno riješio i problem tajnosti glasovanja.
