Saborska zastupnica Možemo! Dušica Radojčić, nakon dugogodišnje lokalno-političke i aktivističke karijere, u intervjuu za Parlametar iznosi svoje prve dojmove rada u parlamentu i ističe kako ju je najviše iznenadila lakoća kojom se u Saboru izgovaraju riječi mržnje, šovinizma i netrpeljivosti. Upozorava i na opasnost realizacije neke od radikalnih politika koje zagovara Domovinski pokret, HDZ-ov junior partner u vlasti te najavljuje brojne teme koje će otvarati kao predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode.
Niste nepoznati na lokalnoj političkoj i aktivističkoj razini, a sada ste zakoračili i na nacionalnu političku scenu. Kakvi su Vam prvi dojmovi, ispunjava li rad u Saboru vaša očekivanja ili ste očekivali više od parlamenta? Slažete li se s kritikama da je razina komunikacije u Saboru na vrlo niskoj razini?
Nastavljam se zalagati za iste ciljeve i nadam se da ću ispuniti očekivanja i biti još jači glas onih s kojima dijelim politička uvjerenja. Prerano je da govorim ispunjava li to moja očekivanja i ispunjavam li ja očekivanja onih koji se me birali. Nadam se da ću radom u Odboru za zaštitu okoliša uspjeti potaknuti raspravu o gorućim problemima u okolišu i potaknuti njihovo rješavanje.
Komunikacija nekih u Saboru je daleko ispod razine civiliziranosti. Kontinuirano se događaju zloupotrebe povrede Poslovnika kako bi se vrijeđalo političke protivnike. Zastupnicima se to dopušta i sankcionira ih se tek beznačajnim opomenama, pa je izigravanje Poslovnika postalo standardno ponašanje.
Umjesto političkog sadržaja, često slušamo uvrede i dobacivanja. Osim što je neprimjereno, smrtno je dosadno. Točno znam što će uvijek isti zastupnici koji uzimaju riječ, reći svojim političkim protivnicima. Često uvredljiva i zapravo potpuno neduhovita dobacivanja izazovu smijeh prisutnih, potičući time takvu vrstu komunikacije. Neki zastupnici nemaju problem sa sramoćenjem, zapravo ti umovi možda i ne shvaćaju da se radi o sramoćenju.
Najviše me iznenadilo s kakvom se lakoćom izgovaraju riječi mržnje, šovinizma, netrpeljivosti. Uvijek se pitam što bi oni koji ih izgovaraju poduzeli da ih zakoni ne sprečavaju. I hoće li ih zakoni uspjeti spriječiti u njihovim naumima.
Izabrani ste za predsjednicu saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode. S obzirom na vašu 20-godišnju povijest aktivizma za zaštitu okoliša, koje ćete zelene i okolišne teme forsirati u Saboru?
Najveći je problem u Hrvatskoj to što se postojeći zakoni, pravilnici i mehanizmi praćenja i zaštite slabo primjenjuju, a njihovo se kršenje još slabije sankcionira. Građani su bespomoćni u borbi za zdrav okoliš i očuvanje prirode i o tome govore brojne građanske inicijative koje se okupljaju upravo iz tih razloga i koje svjedoče o nemoći države, odnosno, inspekcija da osiguraju poštivanje propisa.
Pogledala sam koliko je predstavki građana, ali i tijela lokalne samouprave bilo u prethodnom sazivu saborskog Odbora za zaštitu okoliša i ostala zatečena njihovim velikim brojem. I to govori o tome koliko su građani nezadovoljni primjenom mehanizama zaštite.
Osim toga, kazne, u rijetkim slučajevma u kojima se primjenjuju, nisu demotivirajuće za prekršitelje. Uzet ću primjer velikog požara u postrojenju Drava International u Osijeku prošle godine. Državni inspektorat propisao je visoke kazne za nepravilnosti uočene u tom postrojenju od čak 152.500 eura te oko 80.000 eura zbog kršenja Zakona o radu.
(Osnovne informacije o zastupnici Dušici Radojčić na stranici Parlametar.hr, više informacija s Parlametra o zastupnici na ovom linku)
To se čini kao golema kazna, ali kada se usporedi s njihovim prihodom u 2023. godini od 51 milijun eura, vidi se da takve kazne nisu niti odvraćajuće ni disciplinirajuće. Zbog toga ćemo se zalagati za jačanje kaznenopravnog okvira za kaznena djela protiv okoliša.
U Saboru sam već više puta govorila o bespravnoj gradnji i pustošenju šuma i to je tema s kojom ćemo se nastaviti baviti. Možemo! posebnu pažnju posvećuje zaštiti pomorskog dobra. Prošli tjedan bili smo u Općini Kršan kako bismo ukazali na slučaj uzurpacije pomorskog dobra, a već idući tjedan idemo u Općinu Lovran ukazati na drugi slučaj. Namjera nam je odlaziti na teren, povezati se s ljudima i biti njihov glas. Tema koja nije toliko prisutna u javnosti kao zaštita pomorskog dobra, je zaštita "riječnog dobra" od uzurpacije i degradacije, pa ćemo ukazivati i na taj problem.
Od ostalih bih tema istaknula gorući problem gospodarenja otpadom, provedbu uredbe o zaštiti prirode, posebno obnovu ribljeg fonda zaštitom dijelova Jadrana, problem industrijskog zagađenja zraka i okoliša i utjecaja na zdravlje. Slučajevi industrijskog zagađenja zraka su brojni, imamo ih u baš svim dijelovima zemlje.
Njihov utjecaj na zdravlje je velik i dovodi do preuranjenih smrti, te stoga zahtijeva veću pažnju države koja je do sada bila potpuno nemoćna u njihovom rješavanju, ne pokazujući, zapravo, ni neki veći interes za te slučajeve. Stoga ćemo se najprije zalagati za povećanje broja mjernih stanica kako bismo kvalitetnije identificirali izvore zagađenja i pratili učinkovitost mjera zaštite zraka.
(Saborske aktivnosti zastupnice Dušici Radojčić na stranici Parlametar.hr, više informacija s Parlametra o zastupnici na ovom linku)
Prošli sam tjedan bila na sastanku s Pučkom pravobraniteljicom čiji je ured u 2023. godini postupao u ukupno 293 predmeta vezana uz pravo na čist, zdrav i održiv okoliš, otvorenih po pritužbama građana ili na vlastitu inicijativu. Jedan dio prijava poklapa se s onima prispjelima saborskom Odboru za zaštitu okoliša, pa je dogovorena suradnja.
Pravobraniteljica je ukazala na nužnost i žurnost u rješavanju osam crnih točaka. Iako se radi o velikoj opasnosti za okoliš odnosno zdravlje ljudi i ove crne točke već postoje jako dugo, niti tijekom 2023. godine Ministarstvo gospodarstva i zaštite okoliša nije proveo niti jedan sanacijski postupak. Stoga bi i njihovo rješavanje trebao biti jedan od prioriteta.
Radi se o slučajevima bazena mulja i glinice bivše tvornice glinice u Obrovcu, tvornici Salonit u Vranjicu, šljaki i pepelu u Kaštelanskom zaljevu, mazutu u kninskom DIV-u, praonici i dezinsekcijskoj stanici u Botovu, odlagalištu fosfogipsa u kutinskoj Petrokemiji, kamenom agregatu Biljane Donje i jami Sovjak kod Rijeke.
U jednom od prvih saborskih istupa usprotivili ste se "Hrvatskom kulturnom imaginariju", koji pokušava nametnuti Domovinski pokret, a kojim želi redefinirati hrvatsku politiku, kulturu i medije. Je li i koliko sudjelovanjem DP-a u vlasti Vlada skrenula udesno i brine li vas to?
Hrvatska već dugo s HDZ-om stoji u desnom polju, potičući nacionalizam i slaveći ustaštvo isticanjem simbola i odavanjem počasti i zahvala ustaškim vojnicima, nazivajući ih hrvatskim vojnicima. Takva je politika postala mainstream, sasvim prihvatljiva i to je, prije svega, zabrinjavajuće. Domovinski pokret, koji je i sam proizvod HDZ-ovih stavova i politika, iskoristio je sentimente tako "odgojenih" birača, nalazeći svoju nišu u njihovoj radikalizaciji. Mene brine i taj mainstream kao i njegove radikalnije pojave.
Za mene koja dolazim iz Istre, takav je svjetonazor neprihvatljiv, mi smo odgojeni u drugačijem duhu, pa ću ta stajališta, poput suživota i antifašizma, zagovarati i u Saboru.
Ekstremno desni radikalni stavovi - koje sad imam prilike čuti izravno u Saboru od njihovih predstavnika, a jedan od mnogih primjera je izjava DP-ove zastupnice (Ivane) Mujkić koja je prošli tjedan izjavila da "ima čak i prijatelje Srbe" - pokriće su, kao i mnoge desničarske domoljubne farse, za stjecanje pozicija, privilegija i trgovanje.
Desničarsko domoljublje je, prije svega, unosno. Unosno, naravno, za malobrojne jer upravo je takva desnica svojom politikom mržnje i isključivosti opustošila Slavoniju i demografski i gospodarski. Iza lažnog ekskluziviteta koji polažu na domoljublje, kriju se poslovni interesi.
Kao što sam u svom prvom govoru u Saboru istaknula, da bi se održao na vlasti, HDZ je spreman radikalizirati društvo formirajući većinu sa svojom krajnje desnom braćom koja su u predizbornoj kampanji najavljivala udar na medije, kulturu i prava manjina, kontrolu propagandom, "očuvanje prirodnog moralnog zakona", zabranu pobačaja, deratifikaciju Istanbulske konvencije i otklon od "rodne ideologije", reviziju humanističkog dijela sadržaja u svim udžbenicima. Dok je DP na vlasti s HDZ-om, s ministrima u Vladi, uvijek postoji opasnost realizacije nekih od njihovih programskih ciljeva.
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta Parlametar.hr, digitalne platforme Gonga za praćenje rada saborskih zastupnica i zastupnika. Intervjue i komentare piše iskusna saborska izvjestiteljica Sandra Bartolović.
Sandra Bartolović bavi se političkim novinarstvom od početka 1990-ih. Od tada je sustavno pratila, izvještavala, analizirala i komentirala političke procese, stranke, izbore na svim razinama, rad Sabora, Vlade i Ureda predsjednika za Glas Slavonije, Vjesnik, Media servis, Nacional, Poslovni dnevnik, neprofitni portal Forum.tm i Hinu, u svim novinarskim formama, od vijesti preko intervjua do kolumni. Predbilježite se na Parlametar bilten OVDJE i dobivajte na jednom mjestu sve važne informacije o tjednim raspravama sabora te temama kojima se bave!
