Prizor nerijetko prazne sabornice u izravnom televizijskom prijenosu rasprave, nasuprot evidenciji prisutnosti zastupnika koja pokazuje da je tog istog dana većina zastupnika zapravo bila na svom radnom mjestu u Saboru. Građani i građanke pritom često stječu dojam da je riječ o suprotstavljenim slikama.
Gong povremeno prima pitanja građana kako je takvo neslaganje uopće moguće, tko i na koji način provjerava prisutnost zastupnika, koliko je takav sustav evidencije pouzdan i postoje li sankcije za neopravdane izostanke. Nerijetko se otvaraju i šira pitanja o tome što uopće znači biti prisutan u radu predstavničkog tijela, kao i o odnosu između zastupničkih primanja (neto plaća iznosi oko 3.760 eura) i onoga što građani vide kao njihov svakodnevni rad u Saboru.
Prioriteti zastupnika i zastupnica
Činjenica je da se čak i tijekom rasprava o pojedinim vrlo važnim prijedlozima zakona ili drugim pitanjima od izrazitog javnog interesa, često događa da kamere u sabornici prikazuju tek nekoliko zastupnika i zastupnica. To kod javnosti ne ostavlja osobito dobar dojam o radu najvišeg predstavničkog i zakonodavnog tijela u Republici Hrvatskoj.
Nasuprot tome, tijekom glasanja ili tijekom aktualnog prijepodneva, sabornica je znatno popunjenija, najčešće dupkom puna. Jedan od razloga ovako različitih prizora u različitim situacijama je, između ostalog, i odnos snaga između saborske većine i opozicije, zbog čega čak i samo nekoliko zastupnika u dvorani više ili manje može biti važno za osiguravanje potrebne većine prilikom donošenja odluka, za održavanje kvoruma, minimalnog broja zastupnika potrebnog za donošenje odluka (najčešće 76 kao natpolovična većina ili 101 za dvotrećinsku većinu) ili općenito za političku dinamiku u sabornici tijekom aktualnog prijepodneva, ali i diskusija općenito.
Razumljivo da to kod dijela građana otvara legitimna pitanja o prioritetima zastupnika i zastupnica, te o načinu na koji oni obavljaju svoj mandat. Jasno je i to da bi bilo bolje da je sabornica i češće i bolje popunjena, jer prečesti prizori skoro prazne glavne plenarne sale ne pridonose povjerenju građana u rad Sabora.
Sabornica nije isto što i Sabor
Međutim, za razumijevanje onoga što se doista događa u Saboru potrebno je razlikovati sabornicu kao dvoranu, odnosno prisutnost u njoj koja se vidi u videoprijenosu, od Sabora kao institucije i rada u njemu kao cjelini, te način na koji se uopće vodi evidencija prisutnosti zastupnika.
Drugim riječima, podatak da je zastupnik ili zastupnica evidentiran kao prisutan u Saboru, ne znači nužno da se ta osoba u svakom trenutku mora nalaziti u sabornici kako bi radio nešto što spada u opis njegovog ili njenog posla (niže u tekstu više o Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika).
Zastupnici svoj dolazak u Hrvatski sabor evidentiraju elektroničkom iskaznicom pri ulasku u zgradu. Na temelju tih podataka, na mrežnim stranicama Sabora se u rubrici "Prisutnost zastupnika u Saboru" prikazuju one zastupnice i oni zastupnici koji su odsutni. Pritom se za neke od njih navode razlozi za njihov opravdani izostanak, dok za druge razlog za opravdani izostanak nije naveden.
Svi poslovi u Saboru
Primjeri zabilježenih neopravdanih izostanaka mogu se lako pretraživati korištenjem tražilice "po razdoblju". Građani se povremeno Gongu obraćaju i s pitanjima o tome postoje li sankcije za one koji ne dođu na posao u Sabor. Određene sankcije za neopravdane izostanke postoje.
Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru propisuje da se za svaki neopravdani izostanak na dan održavanja saborske sjednice, zastupnički paušal neopravdano izostalog zastupnika ili zastupnice umanjuje za iznos jedne dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj (na dan objave ovog članka bila je riječ o 19.91 eura).
Taj zakon, kao i Poslovnik Hrvatskog sabora u dijelu o pravima i dužnostima zastupnika, propisuje i to da se dolaskom u Sabor smatra i sudjelovanje u radu radnih tijela, rad u klubu zastupnika te putovanje zastupnika po odobrenju predsjednika Sabora, odnosno da posao zastupnika obuhvaća i mnoge druge aktivnosti mimo onih koje se vide u televizijskom prijenosu.
Gdje se može pratiti što u Saboru doista rade?
Primjerice, članstva po saborskim radnim tijelima, u klubovima i druge obaveze možete vidjeti na profilu svakog zastupnika ili zastupnice ponaosob na stranici Sabor.hr, kao i na Gongovoj online platformi za omogućavanje građanima kvalitetnijeg praćenja rada Hrvatskog sabora Parlametar.hr.
Naravno da su mehanizmi evidencije, kontrole i sankcioniranja podložni argumentiranoj kritici, kao i kvaliteta svakog pojedinog aspekta rada svakog zastupnika ili grupacije u Saboru (u raspravama, po odborima, na službenim putovanjima i dr.). Građani svakako imaju pravo propitivati razine transparentnosti i kvalitetu rada svakog pojedinog zastupnika ili zastupnice, kao i Hrvatskog sabora na svim razinama.
Pitanje prisutnosti zastupnika i zastupnica u Saboru na radnom mjestu spominje se i u Kodeksu o etičkom djelovanju zastupnika u Hrvatskom saboru, doduše u puno širem kontekstu jer je riječ o dokumentu od samo 11 članaka. Etički kodeks navodi da su zastupnici dužni izvršavati svoje obaveze u skladu s Ustavom, zakonom i Poslovnikom.
Etički kodeks
Etički kodeks, barem prema onome kako su u tom dokumentu zapisane temeljne vrijednosti i pravila o etičkom djelovanju, trebao bi biti okvir koji daje jasne granice i predvidljive posljedice za neetično ponašanje. Činjenica je, međutim, da se Etički kodeks uopće ne primjenjuje u situacijama koje u javnosti izazivaju etičke prijepore, što otvara pitanje kako je to moguće.
Gong od stupanja Kodeksa na snagu krajem 2022. godine sustavno prati njegovu primjenu te je više puta isticao da niti jedan jedini put Odbor za Ustav, nadležan za praćenje njegove provedbe, nije utvrdio niti jedno kršenje. Gong je više puta isticao i to da je razlog tome što Kodeks ne navodi nikakve mjere prijave, reagiranja niti sankcije za kršenje.
U svojim preporukama za unapređenje rada Hrvatskog sabora iz 2023. godine, Gong je stoga istaknuo potrebu za izmjenama Kodeksa koje bi uključivale uspostavu jasnog mehanizma prijavljivanja povreda, propisivanje stvarnih i primjenjivih sankcija, kao i jačanje neovisnosti i transparentnosti rada tijela nadležnog za njegovu provedbu, uključujući javnu dostupnost podataka o svim njegovim aktivnostima.
U tom dijelu Parlametar.hr može biti posebno koristan zato što prikazuje pojedinačne i skupne rezultate glasanja, govore u Saboru, postavljena pitanja, dokumente, sve raspoređeno vremenski i po točkama te s mnoštvom tražilica i dodatnih funkcionalnosti.
Za mnoge druge informacije o Saboru, građani putem email adresa i telefonskih brojeva mogu kontaktirati Službu za građane, predsjedništvo Sabora, zastupničke klubove i radna tijela. Svi kontakti su dostupni na Sabor.hr. Hrvatskom saboru se, osim toga, mogu slati i zahtjevi za pristup informacijama, u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, među ostalim i putem Gongove platforme ImamoPravoZnati.org.
Osim informiranja i izravnog obraćanja institucijama, građani svoje stavove te zadovoljstvo ili nezadovoljstvo radom izabranih predstavnika mogu iskazivati i kroz različite oblike javnog i političkog djelovanja; od sudjelovanja u javnim raspravama i građanskim inicijativama do angažmana u organizacijama civilnog društva, političkim strankama i, naravno, sudjelovanjem na izborima.
