Godišnji Civic Space Report European Civic Foruma za 2025. godinu dokumentira zabrinjavajuće stanje civilnog prostora u Hrvatskoj — od devetogodišnjeg izostanka temeljne strategije za civilno društvo, preko SLAPP tužbi i napada na financiranje udruga, do sustavnog isključivanja organizacija civilnog društva iz procesa donošenja odluka.
Hrvatska je petu godinu zaredom ocijenjena kao zemlja sa suženim civilnim prostorom prema CIVICUS Monitoru — međunarodnom indeksu koji prati uvjete rada civilnog društva diljem svijeta. Izvještaj koji je u lipnju 2025. objavio European Civic Forum, a napisala Kuća ljudskih prava Zagreb, donosi sumornu sliku: Hrvatska odgovornost na izazove vladavine prava, ljudskih prava i demokracije ostaje slaba, ponajprije zbog nedostatka adekvatnog civilnog dijaloga i niske razine međusobnog povjerenja između države i civilnog društva.
Od veljače 2025. nije održana niti jedna sjednica Vladinog vijeća za ljudska prava, koje je predsjedao bivši zamjenik premijera. To multisektorsko tijelo, sastavljeno od predstavnika ključnih vladinih odjela i organizacija civilnog društva, bilo je ključno za poticanje dijaloga između države i civilnog društva. Provedba nacionalnog plana za ljudska prava i nacionalne politike rodne ravnopravnosti zaustavljena je jer akcijski planovi za 2024. i 2025. godinu nisu usvojeni.
Hrvatska od 2016. godina nema temeljnu strategiju za razvoj civilnog društva. Vladno vijeće za razvoj civilnog društva godinama je disfunkcionalno i irelevantno, a broj sjednica u 2024. praktički je bio zanemariv.
Posebnu pažnju u izvještaju privlači politički pritisak na organizacije koje prate izbore i vladavinu prava. Tijekom predsjedničke izborne kampanje 2024. godine, predsjednik Vlade doveo je u pitanje buduće financiranje organizacije Gong, u odgovoru na njihov rad na izbornoj etici i integritetu. To je percipirano kao potencijalno politički motivirano zadiranje u neovisnu raspodjelu javnih sredstava. Takva poruka iz visokih političkih krugova negativno utječe na rad i percepciju civilnog društva u Hrvatskoj, stoji u izvješću.
Aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava bili su meta prijetnji i javnih klevetničkih kampanja zbog aktivnosti kojima su kritizirali veličanje osuđenih ratnih zločinaca i tražili uklanjanje obilježja s glavnog gradskog trga.
Posebno su kronično nedovoljno financirane organizacije koje rade na antikorupcijskim temama, seksualnim i reproduktivnim pravima, građanskom obrazovanju, rodnoj ravnopravnosti, zdravstvenim pravima, antidiskriminaciji, LGBTIQ+ pravima te ljudskim pravima i demokraciji u digitalnom okruženju.
SLAPP tužbe ostaju značajan problem u Hrvatskoj i primarno pogađaju novinare, negativno utječući na njihov rad, slobodu medija i slobodu izražavanja. Uz novinare, mete su i grupe civilnog društva i aktivistkinje. Prema izvještaju Friends of the Earth Hrvatska, SLAPP tužbe i istrage postale su tipične represivne mjere u proteklom desetljeću, a koriste se za kriminalizaciju branitelja okolišnih prava, utišavanje kritičkih glasova i financijsko opterećivanje organizacija.
Administrativna opterećenja u pristupu financiranju i dalje su ključni problem koji koči rad udruga. Neke organizacije to vide kao odraz jasnog nedostatka povjerenja u organizacije civilnog društva i njihov rad — kako bi opravdale svoju ulogu i korisnost, organizacije moraju kontinuirano ispunjavati prekomjerne administrativne zahtjeve koji nadilaze standardne prakse i zakonom propisane obveze. EU DisinfoLab
E-savjetovanja ostaju dominantni oblik sudjelovanja javnosti, ali se percipiraju kao alat za ispunjavanje formalnih obveza, a ne kao instrument stvarnog dijaloga. Javne rasprave o prijedlozima zakona i javnih politika često se provode kao formalnost, a ne na suštinski način, što slabi mogućnosti participacije i negativno utječe na kvalitetu javnih politika. Glavni problem je što se konzultacije ne organiziraju na početku procesa izrade politike, nego na kraju, kada je prijedlog zakona ili strategije već razvijen.
Preporuke:
Izvještaj zaključuje nizom konkretnih preporuka upućenih hrvatskoj vladi: prva i najhitnija preporuka traži da se u inkluzivnom, iskrenom i konstruktivnom procesu, bez odgode, razvije i usvoji novi Nacionalni plan za stvaranje povoljnog okruženja za razvoj civilnog društva do 2027. godine, koji će sustavno rješavati probleme s kojima se civilno društvo suočava — od okvira financiranja, pristupa procesima donošenja odluka, do institucionalnog okvira za civilno društvo. Zaključak ovog procesa trebao bi biti postignut do kraja 2025. godine. Zatim, Izvještaj eksplicitno traži da hrvatska vlada prestane napadati i prijetiti financiranju udruga; usvojiti konkretne zakonodavne mjere protiv SLAPP-ova u skladu s EU Anti-SLAPP direktivom, obnoviti rad Vijeća za ljudska prava te resetirati rad Vijeća za razvoj civilnog društva kako bi funkcioniralo u skladu sa svojom misijom.
O izvještaju:
Izvještaj je napisala Kuća ljudskih prava Zagreb u okviru projekta Net4Defenders, a objavljen je u sklopu godišnjeg Civic Space Reporta European Civic Foruma za 2025. godinu.
Civic Space Report 2025. objavio je European Civic Forum (ECF) u lipnju 2025. godine. ECF je paneuropska mreža gotovo 100 udruga i nevladinih organizacija iz 29 europskih zemalja, osnovana 2005. s ciljem zaštite civilnog prostora, omogućavanja građanske participacije i izgradnje civilnog dijaloga za veću jednakost, solidarnost i demokraciju u Europi. Gong je dio ECF-a.
Izvještaj pokriva situaciju u nizu europskih zemalja i oslanja se na praćenje koje provodi platforma Civic Space Watch, koja prikuplja podatke o stanju civilnog prostora na nacionalnoj i europskoj razini kroz kontakte s mrežom organizacija na terenu te praćenje medija i društvenih mreža.
