Ustavni sud, unatoč odredbi vlastitog Poslovnika prema kojoj nitko nema pravo tražiti imena sudaca izvjestitelja, ipak nam je dostavio ime suca izvjestitelja u predmetu koji se odnosi na covid mjere.
Prošlog tjedna pisale smo o tome kako je Ustavni sud na naš zahtjev za pristupom informaciji tko je bio sudac izvjestitelj u ključnom covid predmetu iz 2020. godine, poslan putem naše Imamo pravo znati platforme, zatražio od Gonga da pojasnimo gdje je tu javni interes/o kakvom se javnom interesu radi.
Riječ je o predmetu U-I-1372/2020, jednom od postupaka pred Ustavnim sudom koji su se odnosili na mjere uvedene tijekom pandemije bolesti COVID-19. Nakon što je Ustavni sud od nas zatražio pojašnjenje javnog interesa za objavu imena suca izvjestitelja, odgovorili smo da je riječ o predmetima u kojima se odlučivalo o ograničavanju ljudskih prava i sloboda, dakle, o pitanjima od prvorazrednog javnog interesa.
U svom odgovoru Ustavni sud dostavio nam je traženu informaciju, te kazao kako je sudac izvjestitelj bio sudac mr. sc. Rajko Mlinarić, koji je izabran u novi mandat Ustavnog suca u prosincu 2024. godine.
Pitanje odredbe Poslovnika Ustavnog suda koja brani objavu imena sudaca
Iako za postupke koji su u tijeku može imati smisla ograničavanje informacije o sucu izvjestitelju u pojedinom predmetu kako bi se zaštitio od potencijalnih uplitanja u donošenje odluke,Gong drži kako nakon što opća sjednica Suda donese određeni pravorijek, nema potrebe niti opravdanja za sakrivanje identiteta suca izvjestitelja.
Čini se da je i sam Ustavni sud svjestan kako članak 96. njihovog Poslovnika, koji izričito brani objavu imena sudaca izvjestitelja, sa strane transparentnosti rada čuvara Ustava nije dobro rješenje. Iako je odbio odlučivati o našem zahtjevu za ocjenom ustavnosti tog članka 2023. godine, čini se kako su u praksi ipak svjesni nedopustivosti zauzimanja takvog stava, koji je u suprotnosti i sa praksom Europskog suda za ljudska prava. Zbog toga ih ponovno pozivamo da ukinu taj članak Poslovnika, te da se drže dobrih praksi transparentnosti rada Ustavnog suda. Gong je predložio i niz drugih preporuka za transparentnost koje možete pročitati na linku.
Ustavni sud najviše je tijelo koje jamči poštivanje i primjenu Ustava Republike Hrvatske. Zbog takve zadaće, naziva se i “čuvarem Ustava” te jamči temeljna ljudska prava i slobode. Ne pripada ni zakonodavnoj, ni izvršnoj, ni sudbenoj grani državne vlasti, već bi po definiciji trebao ispravljati njihove najteže pogreške. Unatoč takvoj važnoj ulozi, rad Ustavnog suda već je dugo obilježen netransparentnošću, na što Gong godinama upozorava. I ne samo Gong, i pojedini suci Ustavnog suda kroz svoja izdvojena mišljenja nerijetko koriste priliku da ukažu na potrebu da javnost zna kako sud radi, što je uostalom i propisano odredbama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu.
Za Gong je ključno pitanje transparentnosti, a ne personaliziranje odgovornosti pojedinog suca. Javnost ima pravo na informacije koje omogućavaju razumijevanje načina na koji institucije donose odluke, osobito kada se radi o odlukama koje se tiču ograničavanja temeljnih prava i sloboda.
Podatak o sucu izvjestitelju zato ne bi trebao ovisiti o tome hoće li Ustavni sud u pojedinom slučaju procijeniti da za njegovo otkrivanje postoji dovoljno uvjerljiv javni interes. Ako je javnost postupanja institucija demokratski standard, tada bi i pravila o dostupnosti takvih podataka trebala biti jasna, predvidiva i jednaka za sve predmete.
