Član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koji je jedini bio protiv odluke da se HDZ-ova državna tajnica kazni zbog korištenja prevelikog državnog stana, htio se uključiti u postupak pred Visokim upravnim sudom na njezinoj strani. Sud mu to nije dopustio i potvrdio je odluku Povjerenstva, no ovaj presedan može izazvati sumnju u nepristranost člana jednog od najvažnijih antikorupcijskih tijela u Republici Hrvatskoj.
Nakon što su Telegram i Justarnji list u veljači 2022. otkrili da je Vedrana Šimundža Nikolić, državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, godinama koristila veći stan nego što joj je pripadao po važećoj Uredbi, Povjerenstvo je po službenoj dužnosti pokrenulo postupak za utvrđivanje sukoba interesa.
Dvije godine kasnije, u travnju 2024. godine, Povjerenstvo je većinom glasova donijelo odluku da Šimundža Nikolić nije imala pravo na korištenje stana te veličine, dok je član Povjerenstva Igor Lukač glasao suprotno takvoj odluci i priložio izdvojeno mišljenje. Lukač je smatrao da sve činjenice nisu bile uzete u obzir unatoč njegovim zahtjevima za prikupljanjem dodatne dokumentacije, što je dovelo do pogrešnog zaključka izvjestiteljice u postupku. Šimundža Nikolić je potom pokrenula tužbu protiv Povjerenstva te zahtijevala da se provede rasprava i Lukač sasluša u svojstvu svjedoka. Lukač je potom podnio zahtjev da sudjeluje u sporu kao zainteresirana strana, protiv Povjerenstva, no Visoki upravni sud je taj zahtjev odbacio i potvrdio odluku Povjerenstva, koja je objavljena u siječnju.
Odluke Povjerenstvo donosi kao kolegijalno tijelo, većinom glasova svih članova. U slučaju članova koji su glasali suprotno većini, na raspolaganju im stoji mogućnost izdvajanja mišljenja u kojem će obrazložiti zašto smatraju da je trebalo drugačije odlučiti, a koje se prilaže odluci Povjerenstva.
Prema Zakonu o upravnim sporovima, zainteresirana osoba je svaka osoba kojoj bi, između ostalog, poništavanje, izmjena ili donošenje pojedinačne odluke, povrijedilo njezino pravo ili pravni interes. U rješenju kojim odbacuje Lukačev zahtjev, objavljenom u siječnju 2025., Visoki upravni sud je istaknuo da se odlukom Povjerenstva ne dira u njegovo pravo ili pravni interes, stoga ni nema pravne osnove da se na ovaj način uključi u postupak. Dakle, odluka ni na koji način ne utječe na neka njegova prava. Također, kako navodi i VUS, Lukač je svoje neslaganje s odlukom Povjerenstva iskoristio u svojem izdvojenom mišljenju, sukladno Pravilniku o načinu rada i odlučivanja Povjerenstva.
Nije sporno što je Šimundža Nikolić zatražila sudjelovanje Lukača u postupku kao svjedoka jer ona kao tužiteljica ima pravo na sve što joj zakon dopušta u svrhu obrane. Problem je Lukačev zahtjev kojim on traži da sudjeluje u postupku na njezinoj strani kao član Povjerenstva, a protiv Povjerenstva, iako je već sudjelovao u postupku u kojem je donesena osporavana odluka i svoje pravo na drugačije mišljenje iskoristio kada je izdvojio suprotno mišljenje. Zbog istog razloga je sud i neosnovanim ocijenio zahtjev Šimundže Nikolić da se sasluša kao svjedok.
Nejasno je stoga kakvo je to pravo ili pravni interes Igora Lukača mogao biti povrijeđen u postupku za utvrđivanje sukoba interesa protiv državne tajnice. Zabrinjavajuća je i činjenica da se radi o osobi koja je po struci pravnik i trebao bi poznavati osnove upravnog postupka. Pretraživanjem odluka Povjerenstva, nismo pronašli da je ranije neki član Povjerenstva pokušao učiniti isto.
Igor Lukač je bio izvjestitelj u slučaju kada je Marko Milić slao poruke Krunoslavu Jakupčiću, tadašnjem direktoru Hrvatskih šuma, koje su insinuirale da je utjecao na zapošljavanje svog prijatelja Nike Dujmovića u toj državnoj tvrtki. Povjerenstvo je tad utvrdilo da Milić nije slao poruke s tom namjerom, dok je predsjednica Aleksandra Jozić Ileković smatrala da je Milić morao znati da time čini nešto nedopušteno i tražila da se Milić kazni s 2.500 eura. Milićeve poruke izašle su u javnost nakon što je Jakupčić uhićen u aferi Vjetroelektrane zajedno s bivšom državnom tajnicom Josipom Rimac, a Hrvatske šume sada su ponovno pod istragom USKOK-a zbog sumnje na štetu od 150 milijuna eura.
Gong godinama upozorava na slabljenje nezavisnih institucija, među kojima je i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, najvažnije tijelo za sprječavanje sukoba interesa i osiguranje poštivanja načela časnog, poštenog, savjesnog, odgovornog i nepristranog djelovanja državnih i javnih dužnosnika. To podrazumijeva i da bi se njegovi članovi trebali ponašati na način koji ne bi smio dovoditi u pitanje njihovu nepristranost. Različitost mišljenja i tumačenja spornih situacija je dozvoljena pa i poželjna, no ona mora ostati u granicama vladavine prava, što je član Povjerenstva ovakvim svjesnim postupkom poljuljao.
