Tijekom izbora za Predsjednika Republike Hrvatske, Gong je zaprimio oko 280 upita i pritužbi građanki i građana vezanih uz izborni proces, biračka prava i rad administracije. Izborni dani su prošli mirno, uz prijave manjeg broja nepravilnosti, no posljednje u nizu izbore provedene u 2024. ipak ćemo pamtiti po nizu nepravilnosti koje su obilježile kampanju, među kojima se izdvajaju intenzivne difamacijske kampanje koje su pokazale značaj društvenih mreža i neke od načina na koje se iste mogu koristiti za izborne manipulacije. Ovo je bio i prvi ozbiljni test primjene novog europskog Zakona o digitalnim uslugama čija je svrha osigurati izborni integritet.
U nastavku donosimo pregled ključnih nepravilnosti i uočenih nedostataka na koje smo upozoravale i naše preporuke za unaprjeđenje izbornih pravila i rada izborne administracije.
NATIV U POLITIČKIM KAMPANJAMA
Gong je problematizirao slučaj velikog nedjeljnog intervjua kandidata Dragana Primorca objavljenog u Večernjem listu 24. studenog 2024. zbog sumnje da se umjesto novinarskog intervjua radilo o prikrivenoj promociji. I dan prije, Večernjakov izvještaj s predstavljanja programa Dragana Primorca potpisao je tzv. Native tim, odnosno marketinška služba. Umjesto novinarskih izvještaja o kandidatima, čitateljima se servirala stranačka propaganda, i to u novinarskom formatu.
Takav način promocije suprotan je pravilima novinarske struke ali i zakonu te dovodi u zabludu građane i građanke, narušava poštenu izbornu utakmicu i slabi povjerenje građana u medije. Prema Zakonu o medijima, sponzorirani sadržaji u medijima moraju biti jasno označeni te je za prikriveno oglašavanje propisana i novčana kazna, a prema Zakonu o elektroničkim medijima, političko oglašavanje dozvoljeno je samo u vrijeme izborne kampanje. Prikriveno oglašavanje otvara i pitanje neprijavljenih troškova u kampanji, ali i uništavanja novinarstva kao važnog elementa demokracije.
Vijeće za elektroničke medije je na Gongov zahtjev je utvrdilo da se članak o Draganu Primorcu ne može smatrati oglasom jer uredništvo slobodno bira s kime će raditi intervjue te da se iz same činjenice da je potpisana autorica teksta voditeljica native oglašavanja u Večernjem listu ne može izvoditi sud da je intervju u stvari oglas ili da je riječ o native oglašavanju.
Ipak, Vijeće časti Hrvatskog novinarskog društva složilo se s Gongom te navelo da primjeri zamućivanja granica između novinarskog teksta i native oglasa u kontekstu predsjedničke kampanje dodatno zabrinjavaju, zbog čega je HND poslao apel svim medijskim izdavačima, urednicima te novinarima da se vode etičkim postulatima novinarske struke. Naglašeno je da autori oglašivačkih tekstova nisu kolege novinarima te da je riječ o različitim zanimanjima koja zbog očuvanja integriteta novinarstva moraju ostati jasno odvojena.
Posve je neprimjereno i nedemokratski formu tzv. nativea koristiti u političkim izvještajima, stoga se Gong zalaže se za strogu zabranu takve prakse. Također, potrebno je donijeti pravila za praćenje izborne promidžbe u tiskanim medijima po uzoru na pravila za elektroničke medije s nacionalnom koncesijom koji podliježu pravilima praćenja izbornog sadržaja.
NEJEDNAK TRETMAN KANDIDATA NA JAVNOJ TELEVIZIJI
Gong već godinama upozorava da pravila za praćenje izbornih kampanja kandidata trebaju vrijediti od trenutka objave namjere kandidature, a ne samo tijekom službene izborne promidžbe dva do tri tjedna prije dana izbora. Unatoč tome, HRT je u središnjoj informativnoj i u drugim emisijama tijekom pretkampanje redovito izvještavao o aktivnostima predsjedničkog kandidata HDZ-a Dragana Primorca koje naizgled nisu bile povezane s predsjedničkom kampanjom.
U vanjsko-političkom dijelu Dnevnika 2, 8. rujna objavljena je vijest o susretu znanstvenika Primorca s indijskim premijerom, a 24. kolovoza u prilogu Dnevnika 2 o čišćenju podmorja. Predsjednički kandidat HDZ-a je potpisan kao član ronilačkog kluba, što su sve aktivnosti promocije spomenutog kandidata, koji nije bio tako potpisan niti su se pratile slične aktivnosti drugih kandidata i kandidatkinja. Takvim izvještavanjem HRT je narušio načelo ravnopravnosti političkih stranaka i kandidata te načelo nepristranosti, na što ga Zakon o Hrvatskoj radio-televiziji obvezuje.
Svim kandidatima na predsjedničkim izborima mora biti omogućen jednak tretman na javnoj televiziji, bez protežiranja pojedinih kandidata tijekom predizborne i izborne kampanje. U skladu sa zakonskom obvezom o poštovanju ravnopravnosti političkih stranaka i samostalnih kandidata, te nepristranosti, korektnosti i nesvrstavanja uz političke stranke ili kandidate, Gong je pozvao HRT da unaprijedi programska pravila na sljedeći način:
Programsko vijeće HRT-a raspravljalo je o ovoj prijavi i složilo se s Gongom da da problem postoji te je uputilo Programsko vodstvo da odgovornije prati izborne aktivnosti.
DIFAMACIJSKE KAMPANJE I PRIMJENA DSA
Dok je u kampanjama kritika uvijek dobrodošla, platforme otvaraju prostor utjecaja na izbore plasirajući dezinformacije. Aktualna događanja u svijetu, poput poništenih izbora u Rumunjskoj, pokazuju koliko se preko platformi može utjecati na izbore plasirajući dezinformacije skriveno iza anonimnih računa. Novo europsko zakonodavstvo odlučilo je tome stati na kraj, uklanjajući nezakonit sadržaj s platformi u vrijeme izbornih kampanja.
Gong je tijekom kampanje uočio i upozorio platformu TikTok, DIP i HAKOM, da se s računa Ne Možemo vodi difamacijska kampanja iz sjene usmjerena na kandidatkinju Ivanu Kekin te je prijavljeno nekoliko videa spornog sadržaja. Nakon Gongovog upozorenja, TikTok je uklonio viralni anonimni Ne možemo (@nemozemo1) račun, koji je uz kritičke narative širio niz neistina, što je, ne samo neetično, nego i suprotno Zakonu o digitalnim uslugama donesenom među ostalim i zbog osiguranja izbornog integriteta.
Državno izborno povjerenstvo pozvali smo da istraži ovaj slučaj kako bi spriječili moguće prikrivene kampanje i tajno financiranje, koje narušavaju izborni integritet i zakonom su zabranjene. Odgovorili su priopćenjem da neće reagirati na eventualne dezinformacije koje se pojave u medijskom prostoru ili na društvenim mrežama, a koje su usmjerene na potencijalnu difamaciju pojedinih izbornih sudionika, tvrdeći da nemaju propisanu nadležnost niti raspolažu alatima kojima bi provjeravali takvu vrstu dezinformacija. Pozvali su se na Protokol postupanja u slučaju pojave dezinformacija u provedbi izbora, koji je javno dostupan postao nakon Gongova zahtjeva za pristup informacijama.
Gong je također reagirao na istraživanje Centra za informacijsku otpornost (CIR), koji je u Hrvatskim medijima objavljen samo dva dana prije izborne šutnje, u kojem se ukazuje na prisutnost koordinirane mreže pro-ruskih lažnih profila koji podržavaju Zorana Milanovića.
Znanstvenici, novinari, IT stručnjaci i Gong ukazali su na ozbiljne manjkavosti istraživanja, a navode iznesene u “analizi”, platforme TikTok, X i Meta demantirale su u svojim odgovorima Gongu i hrvatskim medijima. Istaknule su da nisu pronašle dokaze o neautentičnim računima, niti botovima, koji bi utjecali na hrvatske izbore. Meta je dodatno demantirala tvrdnje, istaknuvši da u slučaju konkretnih računa koje je analiza nudila kao dokaz, nisu uočili strani utjecaj. I HAKOM je potvrdio da nije bilo značajnog utjecaja ruskih botova na izbore.
Pozivajući se na analizu, predsjednički kandidat HDZ-a Dragan Primorac je na završnoj konferenciji za javnost uoči izborne šutnje konstatirao kako hrvatski predsjednik i njegov protukandidat Zoran Milanović radi za strane, ruske interese, navodeći da je ugrožen suverenitet Hrvatske, otvarajući prostor za dovođenje u pitanje legitimnosti izbornih rezultata.
Zbog zaštite izbornog integriteta i sprječavanja budućih manipulacija koje bi mogle utjecati na izborni rezultat, Gong je pozvao DIP i HAKOM da o ovom slučaju izvijeste MUP, SOA-u i DORH te pokrenu istragu kako bi se utvrdilo tko stoji iza sporne analize. HAKOM je međutim rekao da je za njih priča završena reakcijom društvenih mreža, a DIP se na dopis nije očitovao.
Podsjetimo, jedna od prvih primjena Zakona o digitalnim uslugama u Europskoj uniji, što s tiče političkog sadržaja, bilo je uklanjanje lažnih angažmana, odnosno lažnih profila, koji su organizirano djelovali na službenoj Facebook stranici uoči parlamentarnih izbora. Gong je tad razotkrio mrežu botova, i prijavio ih Meti, koja je povezala neautentični angažman s Mladeži HDZ-a te ih uklonila. Ipak, sama stranka nije ni na koji način odgovarala, mada je korištenje neautentičnih angažmana u političkim kampanjama ne samo neetično, nego je i protivno DSA-u, a uvijek otvara pitanje mogućeg prikrivenog financiranja ovakvih akcija. HDZ je unatoč tome ponovno koristio lažni angažman, o čemu svjedoči činjenica da je TikTok uklonio tisuće neautentičnih pratitelja s profila Dragana Primorca.
PROBLEM GLASANJA U INOZEMSTVU I POTREBA ZA DOPISNIM GLASANJEM
Građani i građanke Republike Hrvatske koji žive ili su se našli u inozemstvu na dan predsjedničkih izbora, mogli su glasati u diplomatskim i konzularnim predstavništvima u inozemstvima. Ipak, biračka mjesta nisu bila otvorena u svim državama, a u odnosu na parlamentarne izbore njihov broj je čak i smanjen.
Pitanje otežanog glasanja u inozemstvu Gong je problematizirao još tijekom parlamentarnih izbora, kada smo dobili upite dijela građana koji se nisu mogli prijaviti za glasanje u državi u kojoj žive ili su namjeravali boraviti na dan izbora. Državno izborno povjerenstvo nam je tada odgovorilo da u nekim sjedištima diplomatskih misija i konzularnih ureda postoje prepreke za organizaciju izbora i određivanje biračkih mjesta, kao što su sigurnosna situacija, nemogućnosti ostvarenja minimalnih uvjeta za imenovanje biračkih odbora ili nemogućnosti osiguravanja tajnosti glasovanja. Također, u počasnim konzulatima kao što je ono na Islandu, na Malti ili na Cipru, nije bilo moguće glasanje jer oni ne obavljaju upravno-pravne poslove. Građanke i građani u tim državama zato su bili upućivani da ostvare svoja biračka prava u Danskoj, Italiji ili Grčkoj, odnosno u zemljama nadležnima za određeni počasni konzulat, što je za njih logistički bio neizvedivo.
Ostvarivanje biračkog prava građana u inozemstvu ograničava se svakim sljedećim izborima. Glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima na ovim izborima bilo je omogućeno u 38 država na ukupno 61 biračkom mjestu, što je ujedno i najmanji broj biračkih mjesta u inozemstvu na svim izborima dosad. Za usporedbu, na parlamentarnim izborima 2024. godine glasanje je bilo moguće u 41 državi, dok je na predsjedničkim izborima 2019. godine biračko pravo građana u inozemstvu bilo moguće ostvariti u 47 država.
Gong još jednom apelira na nadležne institucije da osvijeste problem sve većeg broja hrvatskih državljana u inozemstvu i omoguće pravo glasa svima koji to žele, bez da moraju putovati po nekoliko tisuća kilometara kako bi ostvarili pravo koje im je, uostalom, zagarantirano i samim Ustavom. Jedna od takvih mogućnosti kakvu godinama zagovaramo jest uvođenje dopisnog glasanja. Zalažemo se i za uvođenje elektronskog internetskog glasanja, primjerice putem sustava e-Građani, uz uspostavu snažnih mehanizama osiguravanja tajnosti glasa.
U suradnji s influencericom Pamelom Perkić, Gong je pokrenuo i apel prema DIP-u i Ministarstvu pravosuđa radi osvještavanja i nalaženja rješenja za ovaj problem.
PRITISCI NA BIRAČE U DOMOVIMA ZA STARIJE
Gong je pozvao Državno izborno povjerenstvo da provjeri navode o pokušajima utjecanja na volju birača i biračica u nekoliko domova za starije i nemoćne.
U Domu za starije i nemoćne osobe Glina te u domovima u Slavonskom Brodu i Puli na različite načine se pokušalo obvezati korisnike da glasaju za određenog predsjedničkog kandidata. U slučaju Slavonskog Broda, u razdoblju neposredno pred izborni dan, navodno je kružio i papir na kojem su bila isprintana imena svih štićenika kraj kojih su se trebali potpisati i time obvezati na glasanje za određenog kandidata. Kako građanin koji nam je slučaj prijavio dalje navodi, nije im bilo rečeno da dokument moraju i potpisati, ali jesu radi straha od izdvajanja u domu i mogućih posljedica te da je cijeli događaj bio orkestriran od strane zaposlenika doma, kojeg štićenici zbog straha ne žele imenovati. U Puli je u dom za starije došao svećenik koji je dijelio tiskane upute koga zaokružiti na glasačkom listiću.
Budući da je povreda slobode odlučivanja birača kazneno djelo, a osobito je opasno kada se koristi položaj najranjivijih skupina osoba za pridobivanje glasova, Gong upozorava vodstvo domova, kao i sve izborne sudionike da je biračka volja slobodna i da je zabranjen svaki utjecaj na nju.
IZBRISANA ARHIVA IZBORA S WEB STRANICE DIP-a
Državno izborno povjerenstvo mora na svojim mrežnim stranicama čuvati sve odluke i priopćenja vezana za pojedine izbore radi usporedbe prakse i bržeg rješavanja problema na svakim sljedećim izborima. Ipak, nekoliko mjeseci nakon izbora, DIP briše sve dokumente sa svojih stranica koje više nije moguće pronaći.
Nekoliko mjeseci nakon objave rezultata svakih provedenih izbora, praksa je DIP-a da ukloni sve informacije o provedenim izborima osim onih koji se odnose na izborne rezultate.
Riječ je o odlukama, priopćenjima, pritužbama, uputama i svim ostalim važnim dokumentima DIP-a i Etičkog povjerenstva vezanima uz izborni proces, bez kojih javnost naknadno ne može provjeriti i steći cjeloviti dojam o tome kako su prošli određeni izbori kao važan demokratski proces. Isto se dogodilo nakon izbora za zastupnike u Hrvatski sabor i za članove Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske 2024. godine.
Transparentnost izbornih odluka ključ je prema učvršćivanju povjerenja građana i građanki u demokratski i izborni legitimitet institucija. Jednako tako, kako bi politički akteri mogli unaprijediti svoja djelovanja, važno je da uvijek mogu na jednostavan način doći do DIP-ovih odluka i rješenja. Čuvanje svih odluka i priopćenja DIP-a važno je i kako bi se uspostavila praksa u rješavanju izbornih nepravilnosti, kao i pratile promjene izbornog procesa i zagovarala bolja rješenja.
Kao stalnom i neovisnom državnom tijelu, nadležnom za obavljanje poslova iz djelokruga izbornih zakona, upravo je u DIP-u u posebnom interesu da se očuva regularnost, nepristranost i transparentnost provedenih izbora te informiranost. Iznimno važno da javnost i svi politički akteri imaju uvid u sve odluke i priopćenja DIP-a za sve izbore, na što je Gong i upozorio DIP te zatražio vraćanje sve dokumentacije na mrežne stranice. Do ove objave, DIP još uvijek nije vratio dokumentaciju.
