Razgovori s kandidatima i kandidatkinjama za ustavne suce otkrili su mnogo o njihovim pogledima na trenutno stanje vladavine prava u Hrvatskoj, kao i kritike na rad aktualnog saziva Ustavnog suda u kontekstu njegove netransparentnosti te spornih odluka, kao što je odbacivanje nadležnosti u slučaju zatvaranja Markovog trga.
Završeni su razgovori za kandidate za suce i sutkinje Ustavnog suda na Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Među kandidatkinjama za deset slobodnih mjesta nalaze se suci, profesori s pravnih fakulteta i odvjetnici, od kojih su mnogi poznati široj javnosti. Na razgovorima su imali priliku javno obrazložiti svoje stavove o gorućim pitanjima Republike Hrvatske, od borbe protiv korupcije preko prekrajanja izbornih jedinica, kontroverznih ustavnosudskih odluka, sve do pitanja potrebe objavljivanja izdvojenih mišljenja sudaca koji su glasali suprotno većini.
Pitanje Markovog trga, koji je već četiri godine zatvoren uredbom Vlade kojom su ograničena ustavna prava na slobodno okupljanje i kretanje, dominiralo je razgovorima kandidata. Velika većina slaže se da je Ustavni sud pogriješio kada nije htio odlučivati o Gongovom prijedlogu kojim smo tražili da se utvrdi neustavnost uredbe, budući da se ustavna prava mogu ograničiti samo zakonom. Tako je i profesor upravnog prava Frane Staničić pojasnio da je kroz praksu Ustavnog suda utvrđeno da združeni učinak propisa ne može proizvoditi ustavno neprihvatljive posljedice - što je upravo razlog zbog kojeg je većina naglo odlučila tu praksu u ovom slučaju odbaciti - pa je sud pogriješio što nije odbio odlučivati. Ivana Milas Klarić, nekadašnja pravobraniteljica za djecu, mišljenja je da se radi o protuustavnom zatvaranju trga, a da je ustavni sud trebao odlučivati slažu se među ostalima i odvjetnica Vesna Alaburić, sudac Alen Rajko te sutkinja Sandra Artuković Kunšt.
Gong godinama upozorava na netransparentnost rada Ustavnog suda, unatoč jasno propisanim odredbama i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu i Poslovniku Ustavnog suda o javnosti njegovog rada. Zbog važnosti odluka Ustavnog suda za cijelo društvo i njihova utjecaja na živote građanki, javnost mora imati uvid u ono što ustavni suci rade. Otvaranje rada suda prema javnosti, pridonijelo bi povjerenju građana u institucije, poboljšalo rad ove važne institucije te imalo pozitivne učinke na zdravlje demokracije u cjelini.
Ipak, neki od kandidata smatraju da izdvojena mišljenja nije potrebno javno objavljivati, drugi neki da se to treba raditi samo iznimno, poput profesora Staničića, dok dio smatra da se radi o vrlo važnom instrumentu transparentnosti rada suda, poput profesora ustavnog prava Mate Palića. Davorin Ivanjek, nekadašnji član Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, smatra da je važno da sjednice Ustavnog suda budu otvorene, dok je aktualni ustavni sudac Miroslav Šumanović kazao da ne vidi kakve koristi javnost ima od toga da vidi kako suci raspravljaju na sjednicama. Nasuprot njemu, suci Goran Selanec, Andrej Abramović i Lovorka Kušan, poznati po kritikama odluka Ustavnog suda, a koji i redovito ukazuju na probleme nejavnosti njegova rada, nakon što je sud odbio Gongov prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbe Poslovnika koja brani da itko zna tko su suci izvjestitelji u ustavnosudskim predmetima, u svojem izdvojenom mišljenju od 13 stranica, dali su detaljan osvrt na probleme koji proizlaze iz netransparentnosti njegovog rada. Aktualni sudac Andrej Abramović je i na razgovoru naglasio kako su se zakonske odredbe o transparentnosti “izobičajile”, te da su u ovom mandatu uspjeli održati samo jednu javnu raspravu, insinuirajući na raspravu o Zakonu o izbornim jedinicama na kojoj je sudjelovalo čak troje članova Gonga.
Netransparentan rad trenutnog sastava Ustavnog suda Gong ocjenjuje opasnim za pravilno funkcioniranje života građana i građanki ove zemlje. Ustavni sud kao korektiv zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti mora biti iznad partikularnih interesa i apsolutno neovisan od onih koje kontrolira. Iznimno je važno da novi sastav suda bude svjestan važnosti svoje uloge za društvo u cjelini
