Jednakost nije samo ustavna kategorija nego temelj demokratskih društava

03. lipnja 2022.
Jednakost nije samo ustavna kategorija nego temelj demokratskih društava 1
Zagreb, 17.05.2022 - Konferencija za medije "Gongovih 6 izbornih jedinica za ustavne izbore", na kojoj je Gong predstavio svoje rješenje, prema kojemu, kažu, sljedeći parlamentarni izbori ne bi bili neustavni. Na slici autor analize Goran Čular. foto HINA/ Damir SENČAR/ ds

Jednakost biračkog prava nije samo ustavna kategorija i vrijednost iskazana u Ustavu Republike Hrvatske, već da se radi o stvarnom političkom i simboličkom temelju demokratski ustrojene političke zajednice kao zajednice ravnopravnih građana i građanki, poručio je član Gonga i profesor s Fakulteta političkih znanosti Goran Čular na savjetodavnoj raspravi o  ustavnosti i zakonitosti izbora pred Ustavnim sudom.

Dana 2. i 3. lipnja održana je savjetodavna rasprava pred Ustavnim sudom pod vodstvom suca izvjestitelja Gorana Selanca na temu ustavnosti postojećih izbornih jedinica, odnosno nejednakosti glasačkog prava u izbornim jedinicama.

Čular, autor Gongove analize “Hoće li sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni?“, koju smo objavile u rujnu 2020. godine, dokazao je kako je sadašnja raspodjela glasova u aktualnim izbornim jedinicama dovela do toga da je u izbornim ciklusima od 2000. godine nepravedno raspodijeljeno čak 64 zastupničkih mjesta. Na parlamentarnim izborima 2020. godine nejednakost biračkog prava neposredno je utjecala na formiranje Vlade. Da su izborne jedinice bile u skladu sa zakonom, vladajućima bi za formiranje većine nedostajala tri mandata. 

Na savjetodavnoj raspravi profesor Čular je izložio stav Gonga u odnosu na nejednakost biračkog prava. Kazao je kako jednakost biračkog prava nije samo ustavna kategorija i vrijednost iskazana u Ustavu Republike Hrvatske, već da se radi o stvarnom političkom i simboličkom temelju demokratski ustrojene političke zajednice kao zajednice ravnopravnih građana. Nadalje, stvarnim nejednakostima biračkog prava treba pristupiti načelno, a ne procjenu zakonskih rješenja koja ih proizvode vezati za utjecaj na rezultate izbora, što je pragmatički pristup kakav je zauzeo i Ustavni sud u svojem mišljenju o izbornim jedinicama iz 2011. godine. 

Upozorio je i da sve demokratske države, bez obzira na razliku u toleranciji odstupanja odnosa stanovnika/birača i mandata, imaju propisano periodično usklađivanje, bilo po broju mandata po izbornim jedinicama, bilo granica izbornih jedinica. Za usporedbu, u Hrvatskoj samo dvije izborne jedinice zadovoljavaju zahtjeve iz Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika za Hrvatski sabor u odnosu na dopuštena odstupanja.

Gong predlaže da se Hrvatska izbornom reformom podijeli na šest izbornih jedinica koje uvažavaju ustavnu jednakost biračkog prava i u kojima se bira različit broj mandata, a podrazumijeva da granice izbornih jedinica prate granice županija.

Na savjetodavnoj raspravi još su sudjelovali_e: Berto Šalaj, Nenad Zakošek, Đorđe Gardašević, Sanja Barić i Anita Glagojević, Sven Marcelić, Bojan Basrak, Kristijan Sabo, Grozdana Stolnik i Petar Fijačko.

Jednakost nije samo ustavna kategorija nego temelj demokratskih društava 2

chevron-right