Ovogodišnji europski izbori pokazali su da se Europska unija, ali i njene države članice suočavaju s ozbiljnim izazovima dezinformiranja čiji je cilj utjecati na mišljenje, stavove i odluke građana i podrivati temelje kvalitetne demokracije.
Količina dezinformacija koje kruže digitalnim prostorom EU značajno se povećala u susret izborima za zastupnike i zastupnice u Europskom parlamentu. Postotak dezinformacija o EU se od siječnja do svibnja ove godine povećao s pet na 15 %, što je najviša razina detektiranih dezinformacija o EU od sredine 2023. dogine.
Istraživači i stručnjaci iz Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO) pojašnjavaju da je EU meta dezinformacijskih narativa jer se time želi ugroziti njen ugled i integritet, a izborni proces prikazati kao namješten i nedemokratski.
Osim teme izbora koja je aktualna ove godine, najviše dezinformacija u ovom periodu plasiralo se o ratu u Ukrajini, klimatskim promjenama i migrantima, što su također važne teme iz područja djelovanja EU.
Dezinformacije se šire i u državama članicama u kojima su se održavali nacionalni i lokalni izbori, a upotreba alata umjetne inteligencije za izradu manipulativnih tekstova, audio i video sadržaja olakšala je njihovu hiperprodukciju. Na ruku im ide i kriza novinarstva i globalno nisko povjerenje u medije koje građani prate, ali im ne vjeruju.
Iako su tradicionalni mediji i dalje glavni izvor informacija, gotovo 60% mladih do 24 godine u EU najviše se informira na društvenim mrežama. Platforme poput YouTubea, Instagrama i TikToka bilježe raste i postaju izvor informiranja mlađe populacije. To je potencijalni problem jer sadržaj kreiraju pojedinci koji nemaju stručnost i odgovornost, a mladima bez vještina kritičkog razmišljanja lako oblikuju stavove i mišljenja.
Zato je pred institucijama EU izazov kako novom legislativom spriječiti širenje manipulativnog i nezakonitog sadržaja i izboriti se s velikim tražilicama da dosljedno primjenjuju novi Akt o digitalnim uslugama.
Dezinformacije urušavaju integritet institucija
Među dezinformacijama koje su se širile uoči europskih izbora izdvojio se primjer navodnog uhićenja predsjednice Europske komisije, Ursule von der Leyen, u prostorima Europskog parlamenta. Cilj ovakvih dezinformacija je, tvrde stručnjaci, izazivanje sumnje u integritet EU institucija i narušavanja povjerenje u izborni proces.
Neposredno pred EU izbore, u Njemačkoj se pojavila dezinformacija da je glasanje na EU izborima kazneno djelo. U pitanju je lažna interpretacija presude iz 2012. godine koja se odnosila na nešto sasvim drugo, preraspodjelu mandata u Bundestagu. Također, u ovoj zemlji su se širile i tvrdnje da će glasanje za desničarski AfD biti podvrgnuto strožim pravilima i da će biti isključena s izbora.
U Italiji se potpredsjednik Vlade i ministar prometa i infrastrukture Mateo Salvin koristio dezinformacijskim kampanjama ,,Više Italije, manje Europe” koja se bazirala na antimigracijskim i anti-LGBTIQ+ narativima. On je za svoje dezinformacije uglavnom koristio društvenu mrežu X šireći tako netočne tvrdnje o ugrozama tradicionalnih talijanskih vrijednosti.
Mreža X se i u Francuskoj koristila za širenje dezinformacija. Pomoću fotografija generiranih alatima umjetne inteligencije širio se strah od sudjelovanja francuskih trupa u rusko-ukrajinskom ratu, ali i islamofobične poruke.
Politički kandidati ekstremno desnih stranaka, posebice u Francuskoj i Italiji, širili su lažne sadržaje kreirane alatima umjetne inteligencije vezane uz migracijsku krizu i nedostatke članstva u EU. Manipulativni narativi o manama članstva u EU širili su se i u Hrvatskoj kroz lažne analize koje pokazuju dvostruko poskupljenje hrana nakon uvođenja eura.
I Gongova analiza o političkim narativima kandidata nakon izbora za Europski parlament u Hrvatskoj pokazala je da su stranački kandidati Domovinskog pokreta, stranke Pravo i pravda, Odlučnost i pravednost, kandidat Ivan Pernar i stranka Most, putem društvenih mreža, širili narative o tome da politike EU nameću svoje interese i politike i time ugrožavaju tradicionalno hrvatsko društvo i hrvatske vrijednosti.
Ova analiza je ukazala i na to da su se društvenim mrežama širili narativi o “poslušnom prihvaćanju i provođenju europskih zakona na štetu nacionalnih interesa, štetnosti politika tzv. rodnih ideologija, narušavanja nacionalnih granica i poticanja dolaska stranih radnika”.
“Ovakvi narativi često su prerastali u teorije zavjere, čiji su najistaknutiji zagovaratelji bili Mislav Kolakušić, Domovinski pokret i Most, čiji su stranački kandidati širili teorije zavjere o zamijeni stanovništva i digitalnoj diktaturi i želji EU da kontrolira živote stanovnika i uvode digitalni euro”, navodi se u analizi Gonga.
Studentice detektirale dezinformacije u Hrvatskoj
Prisustvo dezinformacija u digitalnom prostoru tijekom kampanje za europske izbore pratile su i studentice Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba kroz projekt FaktaPolitika. One nisu pratile konkretne političke aktere ili medije već objave koje su tijekom kampanje bile aktualne, izazivale interes mlađe publike, bile sumnjive i istovremeno provjerljive, u skladu s metodologijom FaktaPolitike.
One su tako provjeravale 14 objave iz područja demografije, gospodarstva, migracija i zaštite okoliša. Utvrdile su da su dvije objave netočne, pet uglavnom netočnih i sedam uglavnom točnih. Najčešći izvor gdje su pronalazile sumnjive informacije bile su društvene mreže koje mlađa populacija koristi kao najčešći izvor informiranja, a gdje ne postoji sustavna provjera informacija niti odgovornost za objavljeni sadržaj.
Primjerice, provjerom činjenica utvrdile su da je netočna izjava njemačke političarke Sahre Wagenknecht da ,,svaki drugi imigrant koji dolazi u Njemačku nema pravo na zaštitu, ali obično može ostati i primati socijalne naknade” te da su gotovo 60% nasilnih zločina u toj zemlji počinili mušarci s migrantskim porijeklom.
FaktaPolitika je utvrdila i da je uglavnom netočna izjava mađarski premijer Viktora Orbána da se mađarsko gospodarstvo udvostručilo u zadnjih 14 godina. Ostale informacije koje su provjeravale dostupne su na njihovoj stranici.
Kako spriječiti širenje dezinformacija…
Novi Akt o digitalnim uslugama (DSA), koji teži jačanju transparentnosti i odgovornosti digitalnih platformi te osiguranju digitalnih prava korisnika, daje dobru osnovu EU i zemljama članicama u borbi protiv manipulativnog i nezakonitog sadržaja.
Unatoč ograničenjima, DSA je prvi ovakav zakon u svijetu koji pokušava regulirati poslovanje velikih digitalnih platformi koje su fokusirane na ciljano oglašavanje i manipulativno prikupljanje osobnih podataka. Njihov prioritet je profit, na štetu građana, njihovih prava i demokracije.
Osim DSA, većina velikih platformi potpisala je i Kodeks dobre prakse za suzbijanje dezinformacija kojim su se obvezale poduzeti mjere u području demonetiziranje širenja dezinformacija, osiguravanje transparentnosti političkog oglašavanja, osnaživanje korisnika, jačanje suradnje s provjeravateljima činjenica te osiguravanje boljeg pristupa podacima za istraživače.
Gong kroz različite inicijative nastavlja zagovarati siguran digitalni prostor za sve građane i građane koji ne ugrožava njihova temeljna prava i slobode niti demokratske standarde i vladavinu prava. Također, nastavljamo doprinositi izgradnji kritičkog mišljenja i veće otpornosti građana i građanki na širenje poruka mržnje i lažnih vijest u digitalnom okolišu.
Milica Bogdanović
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne
odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni
Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
