Ako građani žele utjecati na zakone i propise i sudjelovati u online javnim raspravama, suočit će se s nizom prepreka i osuditi sebe na dane komunikacije s tehničkom podrškom platforme e-Savjetovanja. Ni to neće biti garancija da će njihove komentar postati viralan niti da će ga institucije uvažiti.
Takvo iskustvo može navesti građane na zaključak da javna savjetovanja u Hrvatskoj postoje samo kao puko ispunjavanje zakonskih obaveza i fingiranje participativne demokracije, a ne istinska potreba institucija da, kroz transparentan proces i uključivanje zainteresirane javnosti, donesu što kvalitetnije propise.
Zakon o pravu na pristup informacijama građanima jamči pravo na sudjelovanje u postupku donošenja propisa i obvezuje tijela državne uprave da pozivaju javnost da preko e-Savjetovanja dostave svoje prijedlog i mišljenje.
Sudjelovanje u javnom savjetovanju je i jedna od ključnih aktivnosti organizacija civilnog društva koje se zalažu za transparentan i odgovoran rad institucija te koje uključivanjem u javne rasprave daju svoj doprinos podizanju kvalitete propisa i javnih usluga.
Nakon što zainteresirani građani, udruge ili tvrtke komentiraju predložene propise, nadležne institucije se očituju o njihovim komentarima i primjedbama, a onda propisi idu u redovitu proceduru usvajanja.
Godišnje izvješće o provedbi savjetovanja za 2023. godinu pokazuje manji broj provedenih savjetovanja u odnosu na 2022. godinu, kao i manji broj zainteresiranih fizičkih i pravnih osoba koje su komentirale propise i njihov ukupan broj komentara. U javnim raspravama tijekom 2023. i 2022. dominantno su sudjelovali pojedinci, značajno manje udruge, trgovačka društva i ustanove. S obzirom na brojne tehničke poteškoće koje su ove godine obilježile pristup javnim raspravama, za očekivati je da će se trend pada interesa za e-Savjetovanja nastaviti.
Organiziranje javnih rasprava postalo je obvezno 2013. godine u Hrvatskoj, a dvije godine kasnije pokrenuta je platforma e-Savjetovanja, koja treba olakšati organiziranje rasprave i pridonijeti većoj kvaliteti i otvorenosti oblikovanja politika. Platforma je od 2015. funkcionirala tako da se zainteresirana javnost, bilo pojedinci ili pravne osobe, prijavljuju na platformu putem korisničkog imena i lozinke kako bi mogli ostavljati svoje komentare i prijedloge.
Međutim, procedura sudjelovanja na javnim savjetovanjima putem e-Savjetovanja promijenjena je sredinom svibnja 2024. kada je platforma postala dio usluga u sklopu sustava e-Građani. Prema iskustvu brojnih organizacija civilnog društva, raniji sustav e-Savjetovanja najčešće je tehnički dobro funkcionirao i nije ga bilo potrebno mijenjati.
Proširenja, nadgradnje i unaprjeđenje zakonodavnih procesa savjetovanja s javnošću napravljena su kroz projekt koji su 2021. godine pokrenuli Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva i Ured za zakonodavstvo Vlade RH. Za tri godine u ovaj projekt uloženo je skoro 500.000 eura.
Prestankom rada Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva njegove poslove preuzelo je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije koje je sad nadležno za ovu platformu.
Ove izmjene u načinu sudjelovanja uvedene su potiho, a Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, koje je nadležno za sustav e-Građani i e-Savjetovanja, nije osiguralo funkcioniranje sistema bez brojnih tehničkih problema koji korisnicima otežava jednostavan pristup i komentiranje.
Zbog toga je Gong, s više od 40 organizacija civilnog društva apelirao na institucije da što hitnije otklone tehničke probleme i omoguće sudjelovanje zainteresirane javnosti u rasprave o aktualnim propisima.
Visoka razina sigurnosti, mala šansa za sudjelovanje
Prema novim pravilima od svibnja 2024., udruge su mogle sudjelovati na e-Savjetovanja tako da se osobe ovlaštene za zastupanje prijave u sustav e-Građani uz vjerodajnicu najviše razine sigurnosti. Promjena načina prijave u e-Savjetovanja nije bila najavljena ni komunicirana udrugama i drugim pravnim subjektima kojih se to izravno tiče. Ta najviša razina sigurnosti je u lipnju ukinuta, što smatramo ispravnom odlukom nadležnih institucija.
Također, Gong smatra da je problematično to što u ime udruga, u sustavu e-Savjetovanja, mogu komentirati samo osobe ovlaštene za zastupanje, a ne i drugi zaposleni. U trenutku kad se otvori javno savjetovanje, nužno je omogućiti da udruga komentira akte i zakone, bez obzira hoće li to napraviti osoba ovlaštena za zastupanje ili druge osobe zaposlene u toj udruzi.
Iako je u javnim savjetovanjima sudjelovala udruga, u izvješću o provedenim savjetovanjima kao sudionik i autor komentara navedeno je bilo ime osobe ovlaštene za zastupanje, a ne ime udruge. Gong je upozoravao da je ovaj pristup problematičan jer nije vidljivo koje udruge i institucije zaista komentiraju i stvara se dojam da u savjetovanjima sudjeluju isključivo pojedinci. Izvješća su, nakon upozorenja, ispravljena.
Zbog svih ovih nedosljednosti, kao i tehničkih problema samog sustava, ponovno smo se obratile Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, ali do danas nismo dobile odgovor.
Institucije rijetko prihvaćaju komentare
Institucije su u 2023. godine prihvatile samo 9 % komentara na predložene propise, a godinu ranije 17 %. Postotak komentara koji su odbijeni 2023. i 2022. je visok. U 2023. godini odbijeno je 40 %, a godinu ranije 32 %. Na svaki peti komentar na predložene propise institucije u 2023. godine nisu odgovorile.
Primjer važnog Zakona o izbornim jedinicama koji je donesen 2023. godine dobro ilustrira kako se institucije odnose prema komentarima građana. Kad se ovaj propis pojavio na e-Savjetovanja usvojen je samo jedan komentar i to onaj ustavnog stručnjaka Mate Palića koji je upozorio da je u jednom članku pogrešno napisan naziv Virovitičko-podravske županije (u riječi „Virovitičko“ nedostajalo je jedno „i“).
Većina javnih savjetovanja organizirala su se u skraćenom roku, pa zainteresirana javnost nema dovoljno vremena da prouči propis i da svoj komentar za unapređenje. Samo 13 % javnih rasprava je
2023. godini trajalo zakonskih 30 ili više dan, dok su preostala organizirana u skraćenom roku. Institucije su to pravdale potrebom za žurnim donošenjem akata i rješavanjem problema.
Gong je ranije ukazivao i na nerijetke slučajeve otvaranja e-Savjetovanja u nepopularnim vremenima poput početka kolovoza kada je veliki broj građana na godišnjem odmoru, s ciljem da što manji broj ljudi uopće pročita prijedloge zakona i komentira ih.
Ove godine su institucije u periodu od 1. srpnja do 1. kolovoza otvorile preko 60 javnih rasprava.
Komentari odbijeni, pa prihvaćeni
Kako se kroje zakoni pod pritiskom vladajuće stranke pokazuje i slučaj Zakon o savjetima mladih, komentari Mladeži HDZ-a bili su službeno odbijeni na e-Savjetovanju da bi se nekoliko mjeseci kasnije izmijenilo izvješće s e-Savjetovanja u kojima su ti komentari odjednom prihvaćeni.
Primjer donošenja propisa pod pritiskom vladajućih je i Zakon o savjetima mladih čiji je nacrt objavljen na javnom savjetovanju početkom 2023. Nakon zatvaranja savjetovanja i objavljivanja izvješća bilo je vidljivo kako su dva prijedloga Mladeži HDZ-a djelomično prihvaćena, a njih 4 odbijeno. Ti isti prijedlozi koji su argumentirano odbijeni, naknadno su prihvaćeni što je primijećeno tek kod usvajanja dokumenta na Vladi i slanja u saborsku proceduru, upozorili su iz Mreže mladih Hrvatske.
I kad bi institucije otklonile sve tehničke probleme na unaprijeđenoj platformi, potrebna nam je vlast koja je spremna čuti građane i njihove prijedloge za bolje propise. Višegodišnje Gongovo iskustvo i opisani primjeri pokazuju da je vlasti u Hrvatskoj bliže fingiranje participacije od istinskog uvažavanja mišljenja građana.
Zato Gong predlaže da za zakone koji su važni građanima i za koje građani posebno iskazuju interes, vlast organizira javne rasprave na kojima bi predlagatelj pred građanima obrazlagao i branio izmjene i odgovarao na njihova pitanja.
