Početkom lipnja 2024. na snagu su stupila nova obavezna pravila za sve članice Europske unije o javnom objavljivanju posebnih visokovrijednih skupova podataka, za koje se procjenjuje da će od 2028. članicama EU-a godišnje donositi korist od 276 milijardi eura ili dodatnih 0,15 posto rasta BDP-a.
Ovakvo obavezno masivno otvaranje podataka Hrvatska (prema izvještaju EK Open Data Maturity Report za 2023.) dočekuje na europskom dnu po otvaranju podataka, kao 5. najgora od 35 promatranih zemalja Europe, što je logična posljedica njenog slobodnog pada u tom području posljednje dvije i pol godine.
Visokovrijednim skupovima podataka Europska komisija nazvala je one podatke čije otvaranje za besplatno ponovno korištenje ima najveći potencijal za razvoj ekonomije, demokracije, znanosti, zaštite okoliša i generalno društava u EU-u. Riječ je šest tematskih područja: geoprostorni podaci, promatranje Zemlje i okoliša, meteorološki podaci, statistički podaci, podaci o tvrtkama (uključujući i vlasništvo nad njima) i mobilnost.
Sve je najavljeno još 2019.
Najavljujući stupanje na snagu novih obaveza o visokovrijednim skupovima podataka, iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj naveli su neke primjere koristi od njihovog otvaranja.
Besplatni i lako dostupni meteorološki podaci, primjerice, mogu se koristiti za bolje vremenske prognoze, što ima dalekosežne posljedice u nizu područja. Poljoprivrednim tvrtkama korištenje satelitskih snimki, meteoroloških podataka, informacija o stanju tla i niz drugih podataka od velike su važnosti za primjenu i razvoj tehnika precizne poljoprivrede, što u konačnici znači povećanje prinosa, smanjenje troškova i konačno veću stabilnost proizvodnje hrane u Europi.
Inače je i ranije svako otvaranje podataka dodatno poticalo razvoj širokog spektra proizvoda i usluga. Ono što se 9. lipnja ove godine dramatično mijenja u području otvorenih podataka u EU-u, stupanje je na snagu Provedbene uredbe Komisije o utvrđivanju posebnih visokovrijednih skupova podataka.
Gong je u prosincu 2023. upozorio da Hrvatska primjenu ove uredbe dočekuje nespremna, i to unatoč tome što je uredba najavljena još 20. lipnja 2019. s donošenjem Direktive EU-a o otvorenim podacima, te što su već godinu i pol poznati obavezni rokovi koje članice EU-a moraju ispuniti u vezi otvaranja posebnih visokovrijednih skupova podataka.
Provedbena uredba na snagu je stupila 9. veljače 2023. godine., s time što je članicama EU-a ostavljeno 16 mjeseci prijelaznog razdoblja do početka obavezne primjene, odnosno obaveznog otvaranja posebnih visokovrijednih skupova podataka, i to tako da podaci budu strojno čitljivi, lako dostupni, besplatni i da ih se može slobodno preuzimati i ponovno koristiti.
Politike RH druge najlošije u Europi
Prijelazno razdoblje isteklo je 9. lipnja, s tim što sada za svih 27 članica teče novo razdoblje do 9. veljače 2025. godine. U tom razdoblju članice, što znači i Republika Hrvatska, moraju izraditi i dostaviti Europskoj komisiji izvješća da su provele sve ono što je zacrtano u provedbenoj uredbi o visokovrijednim podacima. Također, s istekom ovog roka istječe i prijelazno razdoblje u kojem tijela javne vlasti 27 članica još imaju pravo naplaćivati neke od tih podataka, ali kao iznimku i u skladu s kriterijima koji su zadani u provedbenoj uredbi.
U veljači 2025. to više neće biti moguće. Svi posebni visokovrijedni skupovi podataka, koji bi već sad morali biti otvoreni, od 9. veljače sljedeće godine morat će biti besplatni i svaka od 27 članica morat će Europskoj komisiji podnijeti izvještaje što je sve i kako provedeno.
U svemu tome Hrvatska bi morala napraviti ogroman iskorak od dosadašnje prakse u otvaranju podataka. Prema Open Dana Maturity Reportu za 2023. godinu (Izvještaj o zrelosti otvorenih podataka) Hrvatska je druga najgora u Europskoj uniji i tek 31. od ukupno 35 ocjenjivanih država u Europi (članice Unije i zemlje koje su u procesu pristupanja Uniji).
Poseban izdvojeni izvještaj za Hrvatsku možete vidjeti na ovom linku, a podatke o stanju s otvorenim podacima u svih 35 analiziranih država u Europi s naglaskom na stanje u Hrvatskoj od 2018. do 2023. možete pronaći u infografici embedanoj u ovaj članak kao i na ovom linku.
Kvaliteta otvorenih podataka u Hrvatskoj ocijenjena je kao tek 25. od 35 zemalja. Portal otvorenih podataka RH za 2023. godinu ocijenjen kao 27. u Europi (detalje o kvaliteti tamo objavljenih podataka možete vidjeti na ovom linku, primjerice da nisu objavljeni nikakvi podaci koji bi bili ažurirani dnevno ili tjedno, nego tek u najboljem slučaju i u manjem broju – mjesečno, da je 60 posto podataka zastarjelo i sl.).
Utjecaj otvaranja podataka u Hrvatskoj u smislu korisnosti izvještaj EK ocjenjuje kao tek 31., a hrvatske politike kao druge najgore u Europi. Svi ovi trendovi vidjeli su se i u izvještaju za 2022., o čemu je Gong izvijestio prošle godine, konstatirajući da Hrvatska nikad nije bila gora.
Od 'trendsetera' do 'početnika'
Prema najnovijem izvještaju Hrvatska je godinu poslije još slabija, praktično je u slobodnom padu u odnosu na većinu drugih zemalja. Ekonomske koristi od otvaranja podataka Republici Hrvatskoj ocijenjene su sa 0 posto, isto kao i kategorija "mjerenje ponovnog korištenja". Društveni utjecaj ocijenjen je sa samo 19 posto, a sveukupni utjecaj sa samo 28 posto.
To što su politike otvorenih podataka Hrvatske ocijenjene kao bolje samo od onih Bosne i Hercegovine, a bitno lošije već od Albanije, posebno je porazno zato što je Hrvatska sve do 2017. godine bila jedna od najnaprednijih u Europi. Tada je bila u statusu "trendseteri", najvišoj od četiri razine otvaranja podataka i već u srpnju 2018. Vlada Republike Hrvatske donijela je Politiku otvorenih podataka.
Prema Politici otvorenih podataka bilo je predviđeno 90 dana poslije donijeti i Akcijski plan za njenu provedbu. No, kao što se vidi na ovom linku Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, "izrada Akcijskog plana za provedbu Politike otvorenih podataka u tijeku je" i šest godina nakon što je istekao rok od 90 dana. Sada je Hrvatska po otvorenosti podataka u kategoriji "početnici".
