Po prvi put otkako Europska komisija mjeri otvorenost podataka članica EU-a, Hrvatska je ispod prosjeka u svim glavnim kategorijama i plasirana je nikad lošije.
Izvještaj Europske komisije o otvorenosti podataka javnog sektora država članica EU-a za 2022. godinu ocjenjuje Hrvatsku kao tek 22. od 27 zemalja, a u kategoriji utjecaja otvorenih podataka Hrvatska je prošle godine bila druga najgora u EU-u.
Izvještaj Open Data Maturity Report temelji se na godišnjoj analizi kroz četiri glavna područja: politički okvir, zrelost središnjeg podatkovnog državnog portala (u Hrvatskoj je to Portal otvorenih podataka), utjecaj otvorenih podataka i kvaliteta objavljenih podataka.
Središnji portal i kvaliteta objavljenih otvorenih podataka ocijenjeni su kao tek nešto malo ispod prosjeka EU-a. Međutim, za razliku od ranijih godina, politike otvorenih podataka analiza je ocijenila bitno ispodprosječnima, a utjecaj, odnosno koristi od ponovnog korištenja podataka, jednim od najgorih u EU-u.
Za mjerenje ponovnog korištenja podataka Hrvatska je dobila samo 36% bodova, a za dobrobit u području politike, društva, okoliša i ekonomije 39%. Ekonomsku korist analitičari su ocijenili s pukih nula bodova.
Podsjetimo da je još 2018. Gong konstatirao da, premda je Hrvatska tada bila među najboljih 15 članica EU-a u otvaranju podataka, već tada se vidjelo da su podaci ključni za gospodarski rast, istraživačke projekte i transparentnost vlasti – već tada bili kronično teško dostupni.
Grafički prikaz indikatora za Hrvatsku pokazuje i to da je Hrvatska po prvi put od 2018. generalno ocijenjena ispodprosječnom u načinu na koji zakonski i praktično regulira otvorene podatke i njima upravlja. Detaljniji pregled po članicama i njihovu usporedbu Europska komisija objavila je tablično na svojim stranicama, gdje se vidi da Hrvatska izrazito loše stoji s dostupnosti podataka, s njihovom cjelovitosti i ažurnosti, te s mjerenjem njihovog ponovnog korištenja.
Analiza generalno potvrđuje Gongovu konstataciju s kraja 2019. da Hrvatska zaostaje u kvaliteti otvaranja podataka, s time što je tada Hrvatska još uvijek imala politike koje su bile bolje od prosjeka EU-a, što sada više nije slučaj. U najavi Dana otvorenih podataka s hackathonom za 2020. Gong je silaznu putanju otvorenosti podataka u Hrvatskoj opisao kao "od trendseterice do sljedbenice", što se očito nastavilo do danas.
Gongov Parlametar, inače, pamti govor tadašnje povjerenice za informacije Anamarije Muse u Saboru iz 2018. godine, u kojem je upozorila da, premda je tada Hrvatska prednjačila u zakonskoj regulativi po ovom pitanju, Hrvatskoj nedostaje sustavan pristup otvaranju podataka na svim razinama vlasti i da takvim načinom Hrvatska neće još dugo biti trendseterica.
Ako već ne i u ranijim izvještajima, Europska komisija u svom Open Data Maturity Report 2022 definitivno potvrđuje da se dogodilo točno to. Hrvatska je u izvještaju za 2017. bila u skupini "trendseteri", najvišoj od četiri razine otvaranja podataka među članicama EU-a. Sljedeća najviša razina je "brzi pratitelji", potom "sljedbenici" i na kraju "početnici".
Već za 2018. Hrvatska je pala u skupinu "brzih pratitelja", da bi za 2019. skliznula među najbolje u "sljedbenicima", te postepeno (2020., 2021.) do najnovijeg izvještaja nazadovala do najslabije ocijenjenih u toj skupini članica.
Gong, Code for Croatia i hackathon u izvještaju
U najnovijem izvještaju zanimljivo je primijetiti da se u području politika, u kojem još uvijek donekle prati prosjeke EU-a, Hrvatska spominje i u pozitivnom kontekstu. Riječ je o podpodručju "treninzi iz podatkovne pismenosti i događaji", gdje se ističe hackathon redovitih godišnjih Dana otvorenih podataka u organizaciji Gonga i Code for Croatia.
Za skupinu zemalja "sljedbenica" u kojoj je sve niže još uvijek Hrvatska, jedna od preporuka nacionalnim vlastima je da se takve ranije edukacije iskoriste za osposobljavanje službenika na svim razinama javne vlasti.
Još jedno mjesto u izvještaju na kojem se Hrvatska spominje u kontekstu entuzijazma je dio gdje se ističe da "tim koji održava hrvatski portal redovito provjerava mogućnosti za poboljšanja tako što kontaktira tijela javne vlasti".
Hrvatska se po dobru navodi i u statistikama koje pokazuju da Portal otvorenih podataka mjesečno u prosjeku posjeti jedinstvenih korisnika koliko odgovara 0,55% stanovništva Hrvatske, što je 6. najbolji rezultat u EU-u i što pokazuje da su građanke i građani itekako zainteresirani za iskoristiti ono što otvoreni podaci javne vlasti pružaju.
Razlog za iznenađujuće nazadovanje Hrvatske
Nasuprot dobrim ocjenama Portalu otvorenih podataka, utvrđenoj zainteresiranosti građanstva za otvorene podatke, pohvalama podatkovnom opismenjavanju u aranžmanu nevladinog sektora i entuzijazmu pojedinaca u državnoj upravi, iz analize Open Data Maturity vidi se da iznenađujuće nazadovanje Hrvatske u kategoriji "politike" razlog ima u nečemu drugom.
Pitanje je kakva bi bila konačna ocjena u toj kategoriji da Hrvatska u zadnjim danima 2022. nije stigla donijeti Strategiju digitalne Hrvatske. Gong je u članku tim povodom podsjetio da Vlada Andreja Plenkovića za svoju Politiku otvorenih podataka koju je donijela u srpnju 2018. do dandanas nije donijela Akcijski plan, unatoč tome što se Politikom otvorenih podataka još tada, prije pet godina, propisalo da se njen Akcijski plan ima donijeti u roku od 90 dana.