Geografski, meteorološki, statistički podaci, podaci o okolišu i promatranju Zemlje, o tvrtkama i o prometu, a sve to besplatno, javno dostupno i tako uređeno da ih se može strojno pratiti. Provedbenom uredbom EK o utvrđivanju posebnih visokovrijednih podataka rokovi su za EU članice čvrsto određeni, kao što je čvrsto određeno i što sve moraju učiniti. Vrlo brzo će biti jasno tko se opire digitalnoj eri.
Europska komisija procjenjuje da će tijela javnih vlasti za otvaranje skupova podataka po ovim temama samo 2028. godine Europskoj uniji donijeti 276 milijardi eura ili dodatnih 0,15 posto rasta BDP-a. Takvo masovno otvaranje podataka tijela javnih vlasti u svih 27 članica EU-a trebalo bi značiti i snažno jačanje demokracije jer će građanke i građani biti puno bolje informirani o tome što i kako rade njihove nacionalne vlasti.
Svih 27 članica morat će predočiti detaljne izvještaje
Prema izvještaju Europske komisije za 2022. godinu Hrvatska je po koristi od otvorenih podataka bila druga najgora članica EU-a. Ekonomsku korist analitičari su joj tada ocijenili s nula (0) bodova, što znači da Republika Hrvatska ne uspijeva ostvariti baš nikakvu ekonomsku korist unatoč ogromnim količinama svojih podataka i potencijalu kojim raspolaže.
Unatoč tome, od donošenja Direktive EU-a o otvorenim podacima (20. lipnja 2019.) do uvođenja njenih odredbi o visokovrijednim podacima u hrvatsko zakonodavstvo, odnosno u Zakon o pravu na pristup informacijama, prošla je cijela jedna godina.
U međuvremenu, 9. veljače 2023. godine na snagu je stupio i provedbeni akt koji propisuje na koji točno način, do kojih datuma i koje točno visokovrijedne podatke svaka članica mora objaviti. Svih 27 članica, tako i Republika Hrvatska, morat će Komisiji predočiti detaljne izvještaje da su u svojim zemljama provele propisano.
Provedbenom uredbom Komisije o utvrđivanju posebnih visokovrijednih podataka određeno je da sve članice imaju 16 mjeseci za početak primjene, odnosno za otvaranje ogromne količine uređenih podatka. U slučaju Hrvatske, zemlje koja na nacionalnom portalu otvorenih podataka ne objavljuje niti podatke iz Sabora, to će značiti i nemali zahvat na infrastrukturi. Rok od 16 mjeseci ističe 9. lipnja 2024., odnosno za pola godine.
Kako sve skupa ne bi ostalo mrtvo slovo na papiru, EK je odredila i to da do 9. veljače 2025. Hrvatska s ostalim članicama EU-a mora dostaviti izvješće da je obavila sve što je trebala. Riječ je o pozamašnom komadu posla koji je, kako su Gongu odgovorili iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, u nadležnosti Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURD), odnosno tijela državne uprave nadležnog za razvoj digitalnog društva.
Uređeni podaci, primjerice, javnog sektora o prometu ili o geolokaciji zgrada mogli bi biti zanimljivi prijevozničkim, građevinskim ili logističkim tvrtkama kao i za javni prijevoz. Podaci, pak, o meteorološkim ili klimatskim podacima suštinski su važni u nizu područja u ekonomiji, od poljoprivrede do turizma, posebno u pogledu meteoroloških nepogoda i klimatskih ekstrema. Konačno, građanke i građani koji su dobro i kvalitetno informirani o tome u kakvom društvu žive, trebali bi bolje znati i postaviti se prema vlastima na svim razinama, i na izborima i između njih.
Kakvi su to točno visokovrijedni skupovi podataka
Visokovrijedni skupovi podataka definirani su kao dokumenti javnog sektora čija javna, besplatna, slobodna dostupnost u digitalnom obliku donosi veliku korist društvu, okolišu i ekonomiji. Oni su određeni Direktivom iz 2019. godine i tada je određeno da je riječ o šest kategorija javnih podataka.
Direktivom je tada Komisija obvezana da u dogledno vrijeme precizira koje točno podatke iz tih šest područja zahtijeva da počne objavljivati svih 27 članica i na koji točno način. Takve podatke EK je nazvala posebnima i to je ono što određuje najnovija provedbena uredba, za što je Hrvatskoj ostalo još pola godine.
Iz skupine geoprostorni podaci do 9. lipnja 2024. godine morat će biti javno objavljeni i spremni za pretraživanje: administrativne jedinice, geografska imena, adrese, zgrade i katastarske čestice i poljoprivredne parcele. Sve to do mjerila od 1:5000. Za sve administrativne jedinice morat će biti navedeni nazivi, a za zgrade tlocrti, broj katova i za što se koriste.
Svemir, okoliš, klima, meteorologija...
Iz skupine promatranje Zemlje i okoliš EK navodi podatke o promatranju Zemlje iz svemira i daljinski, kao i skupove podataka o okolišu i klimi. I ovdje je zadano da podaci budu detaljni do mjerila 1:5000.
U tom dijelu EK traži od nacionalnih vlada da osiguraju detaljno određene hidrografske, geološke, ortofotografske podatke, mjesta zaštićene prirode, prekrivenost tla vegetacijom, reljef izvore energije, sustave za nadzor okoliša, morske regije, podatke o tlu, raširenosti vrsta, izvorima minerala, područja s prirodnim opasnostima, staništa i industrijska područja. Kako je riječ o okolišu, iz ove skupine podataka EK traži još i otvaranje podataka o mjerenjima kvalitete zraka, buke, vode, emisija štetnih plinova, te podatke o klimi, otpadu, očuvanju prirode i bioraznolikosti.
Sljedeće područje koje EK navodi su meteorološki podaci. Ovdje je riječ prvenstveno o podacima motrenja na meteorološkim postajama, o klimatološkim podacima, radarskim promatranjima oborina, stanja po visinama, te o prognostičkim modelima. Što se tiče detaljnosti odnosno granularnosti podataka, EK će tražiti da se javno objavljuju podaci sa svih meteoroloških postaja, a u kategoriji "upozorenja na opasne vremenske pojave" navodi se "upozorenja, 48 sati ili više'' unaprijed, i to s ažuriranjem stanja svakog sata ili češće.
Statistike od industrije i turizma do zdravstva i siromaštva
Statistički podaci su sljedeća kategorija. I to: industrijska proizvodnja, analiza industrijskih cijena, razmjeri prodaje po djelatnostima, uvoz i izvoz po nizu parametara, razni podaci o turističkim tokovima ljudi, potrošačke cijene, prihodi i rashodi, državni dug, niz podataka o demografiji i stanovništvu, o zdravstvenoj zaštiti, siromaštvu, nezaposlenosti i nejednakosti.
Konačno, iz područja mobilnost EK zahtijeva od članica da ubuduće redovito svojim građankama i građanima omoguće korištenje ažuriranih skupova podataka o unutarnjim vodnim putovima poput vodostaja, stanja rijeka, kanala, prevodnica, mostova, brana, luka, o navigaciji na svim dijelovima i obalama.
