Hrvatska je prema statistikama među prvih 15 zemalja u EU prema otvorenosti podataka, no oni ključni za gospodarski rast, istraživačke projekte i transparentnost vlasti i dalje su teško dostupni.
Peti Open Data Day bio je, moglo se zaključiti u nedjelju nakon vikend datathona, jedan od najproduktivnijih do sada.
Predstavljena je demo verzija hrvatske inačice aplikacije FixMyStreet koja građanima omogućava jednostavnu prijavu kvarova i problema u naselju gdje žive bez potrebe da sami tragaju za nadležnom javnom službom.
Udruga BIOM već je na stranicama Code for Croatia postavila projekt Robo-MZOIP. Radi se o web scraperu koji prati nove dokumente o postupcima procijene utjecaja na okoliš dodane na web stranici Ministarstva zaštite okoliša i energetike, radi katalog zahvata i dokumenata, a po potrebi nove zahvate objavljuje putem twittera.
Na prvom testiranju bila je i beta verzija Mozaika veza, projekta koji GONG provodi uz financijsku podršku Google Digital News Innovation Funda. Ova baza na jednom bi mjestu skupila sve podatke o politički izloženim osoba (PEP) iz javnih izvora i omogućila njihovo brzo i jednostavno pretraživanje.
Ekipa u sastavu Filip Rodik, Benedikt Perak i Veljko Kukulj odabrala je temu saborskih transkripata rasprava i zastupničkih pitanja 7. 8.i 9. saziva sabora.
Postavljena je i prva verzija vizualizacije putnih troškova Vlade RH u posljednja tri mandata prikupljenih putem platforme ImamoPravoZnati. Ministre koji nisu dali potpune podatke aplikacija ne prikazuje. Nedostatak podataka jedna je od tema koju su na panelima konferencije o pet godina otvorenih podataka u Hrvatskoj korisnici najčešće spominjali.
izvor fotografije: Angela Bratković
„Nismo zadovoljni jer nama podaci trebaju za istraživanja i željeli bi da se o državnom proračunu objavljuje više informacija“, istaknula je Mihaela Bronić iz Instituta za javne financije u kojem se već godinama bavi transparentnošću proračuna, ne samo državnog, nego i lokalnih.
„Mjerimo koliko su građanima dostupni fiskalni podaci, koji se u smjernicama Europske komisije navode kao prioritetna skupina podataka za objavu. Počeli smo se baviti tim projektom zbog problema u pronalaženju podataka koji su nam trebali za istraživanje – ako ih mi nismo mogli pronaći, onda ih ni građani sigurno nisu znali naći“, rekla je Mihaela Bronić i naglasila kako su ipak vidljivi pozitivni pomaci u odnosu na 2013. godinu.
„Ljudi moraju tražiti podatke da bi potaknuli te promijene, nije sve na javnim službenicima nego i mi trebamo pokazati koje skupove podataka želimo koristiti“, naglasila je ova ekonomistica. Tako je i GONG, presudom Visokog upravnog suda, tri godine nakon podnošenja zahtjeva uspio od Ministarstva pravosuđa dobiti javno dostupne podatke iz sudskog registra u otvorenom formatu. Najviše je takvih setova podataka koji su dostupni, ali ne u otvorenom formatu. Isto vrijedi i za prostorne podatke, napomenuo je Dražen Tutić s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
„Zahvaljujući građanskoj inicijativi geoprostorni podaci u otvorenom formatu mogu se pronaći na Open Street Map, a lani je na portalu otvorenih podataka Državna geodetska uprava objavila Registar geografskih imena. Europska komisija pokrenula je inicijativu Inspire, a Europska unija financira Copernicus“, opisao je Tutić stanje i perspektive otvaranja prostornih podataka za ponovnu upotrebu.
Otvaranje podataka često je onemogućeno i načinom na koji tijela javne vlasti upravljaju podacima koje prikupljaju i kakve ugovore sklapaju s vanjskim pružateljima IT usluga, upozorila je Anamarija Musa, povjerenica za pravo na pristup informacijama i jedan od organizatora konferencije.
„Suočili smo se u praksi da tijela često kažu kako ne mogu otvoriti podatke jer tvrtka koja drži podatke traži dodatno plaćanje te mogućnosti, iako podaci već postoje u otvorenom formatu“, o iskustvima prvih pet godina primjene pravnog okvira za ponovnu uporabu informacija i otvorene podatke u Republici Hrvatskoj rekla je Povjerenica napominjući kako su ugovori koje tijela javnih vlasti sklapaju s vanjskim pružateljima IT usluga jedan od ključnih problema u otvaranju podataka.
Puno se vremena troši i na prebacivanje informacija u digitalni oblik. Pokazuje to primjer Hrvatske gospodarske komore (HGK) u čije javne ovlasti, temeljem Zakona o medijima, spada i prikupljanje podataka o vlasnicima medija u Hrvatskoj. Jednom godišnje, do kraja siječnja kad ističe zakonski rok za predaju izvješća, ispunjeni obrasci stižu u svim mogućim formatima, pa i poštom. Da bi se podaci prepisali u format pogodan za objavu potrebno je i do tri mjeseca raditi 40 sati tjedno. Da postoji jednostavniji način demonstrirao je na konferenciji Miroslav Schlossberg, haktivist ekspertne skupine Code for Croatia pri udruzi HrOpen.
„Lime Survey je otvoreni računalni softver koji se već koristi u CARNetu na portalu gov.hr, i željeli smo kroz istu platformu, isti sustav, omogućiti HGK da prikupljaju godišnja izvješća tako da kroz par klikova taj registar bude moguće objaviti u digitalnom, strojno čitljivom obliku“, predstavio je Schlossberg svoju aplikaciju bez podataka.
Gospodarski potencijal inovativnog korištenja javnih podataka na konkretnom je primjeru demonstrirao Hrvoje Sagrak iz tvrtke Infodom predstavljajući kratkim videom softversko rješenje namijenjeno prehrambenom sektoru koje im omogućava provjeru rade li u skladu sa svim propisima. Prikupljanje ovih podataka također nije prošlo bez tehničkih prepreka.
„Bilo bi za početak korisno da službene stranice javnih tijela budu standardizirane, ili barem objave strukturu svoje web stranice kako se ne bi gubilo silno vrijeme na traganje za informacijama“, naglasio je Sagrak.
Ipak, prema statistikama Hrvatska je na području otvorenosti podataka među trendseterima u Europskoj uniji, istaknuto je više puta tijekom okruglog stola o dosadašnjim iskustvima s otvaranjem javnih podataka u Hrvatskoj. Na Europskom portalu otvorenih podataka vidljivo je kako podaci koje je do sad otvorila Hrvatska imaju dobar društveni i politički učinak, ali ključni dana setovi kako ih EK definira – geoprostorni podaci, meteorološki, okolišni, financijski – još uvijek su velikim djelom zatvoreni, a upravo oni imaju najveći potencijal.
Ove godine, najavila je Zrinka Bulić, pomoćnica ministra uprave, sustavu e-Građanin bit će dodane usluge e-Poslovanje za pravne osobe, kao i e-Pristojbe umjesto biljega za plaćanje pristojbi i ostala plaćanja prema državnoj upravi.
Božo Zeba iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva najavio je unapređenje CADIAL portala na kojem će pravni akti od ’45. do najnovijih od sljedeće godine biti dostupni u otvorenom formatu, a državni tajnik, Bernard Gršić, koji je na konferenciju došao kao izaslanik predsjednika Vlade RH, najavio je projekt modernizacije portala otvorenih podataka vrijedan 3,9 milijuna kuna.
„Svjesni smo da dostupnost otvorenih podataka nije onakva kakva bismo željeli da bude, stoga smatramo da je potrebno usvojiti i politiku otvorenih podataka ali i poboljšati i olakšati samu tehnološku pristupačnost. Najveći je izazov osigurati kontinuitet objave otvorenih podataka i njihovu točnost, stoga smatramo da je potrebno automatizirati proces objave otvorenih podataka i njihovu dostupnost u strojno čitljivom obliku“, rekao je u svojem pozdravnom govoru državni tajnik Gršić, a da ćemo do kraja godine dobiti nacionalnu strategiju digitalne Hrvatske za idućih deset godina najavio je i premijer Andrej Plenković.
GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva.
Razvoj edukacijskih modula sufinancirala je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva kroz Centre znanja za društveni razvoj.
Informacije i stavovi iz publikacija su odgovornost autora i suradnika u izradi i ne predstavljanju službeni stav Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.
