Republika Hrvatska ušla je u 2023. godinu s donesenom Strategijom digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, dokumentom koji je uvjet za izdašnu financijsku pomoć Hrvatskoj iz fondova EU-a. Ovaj opsežan i važan dokument svoj put od početka izrade do donošenja u Saboru prošao u samo sedam mjeseci, što je, s obzirom na iskustva u Hrvatskoj, nemali uspjeh.
Strategija među ciljevima ne spominje "podupiranje otvorenog i demokratskog društva", što, recimo, Predstavništvo EK u Hrvatskoj nabraja kao jednu od pet odlika digitalnih rješenja po mjeri čovjeka. Otvorene podatke spominje samo u dva poglavlja, od kojih u jednom u kontekstu poduzetništva, a u drugom u kontekstu usluga javne uprave i građana te poduzeća.
Podaci tijela javne vlasti sve češće se naplaćuju
Time Strategija nije obuhvatila jednu od pet točaka koristi od otvaranja podataka javnog sektora koje navodi Europska komisija - unapređenje sudjelovanja građana u političkom i društvenom životu i povećanje transparentnosti vlasti.
Tamo gdje Strategija i spominje otvorene podatke, govori samo o anonimiziranim podacima. Kako se Strategija ne poziva na Direktivu EU-a o otvorenim podacima, tako ne spominje niti to da bi dokumente javnosti u strojno čitljivom obliku trebalo nuditi besplatno, a naplaćivati tek ako su pristojbe baš nužne, i to samo kao naknadu za granične troškove.
Po tom pitanju je, inače, trend u Hrvatskoj takav da se podaci tijela javne vlasti sve češće naplaćuju, među njima i visokovrijedni podaci koji bi po definiciji odnosne direktive EU-a trebali biti besplatni. To se pravda time što njihova isporuka "zahtijeva dodatan značajan angažman”. Visokovrijedni podaci su, inače, geoprostorni podaci, promatranje Zemlje i okoliš, meteorološki podaci, statistički podaci, trgovačka društva i vlasništvo nad njima, te mobilnost.
U samo tjedan dana projurila kroz Sabor
Strategija digitalne Hrvatske opisuje plan digitalnog razvoja za narednih 10 godina. Njena izrada započela je u svibnju 2022., na čemu je radilo 101 osoba iz državnih agencija, ministarstava, fakulteta i poduzetničkih organizacija poput HUP-a, ukupno 40 institucija, okupljenih u radnu skupinu koju je vodio državni tajnik iz SDURDD-a Bernard Gršić.
Vladin Prijedlog Strategije digitalne Hrvatske u proceduru u Saboru ušao je 9. prosinca 2022. da bi zatim prošao kroz tri odbora i već 15. prosinca ušao u raspravu koja je istog dana i zaključena.
Dan poslije, 16. prosinca, Sabor je izglasao Strategiju bez ijednog glasa protiv, sa samo 18 suzdržanih i s debelom većinom od 94 zastupnika za. Strategija o digitalnom razvoju se poziva na dvije Direktive EU-a; "Okvir za slobodan protok neosobnih podataka u EU-u" i onu "Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga".
Sasvim suprotna sudbina zadesila je Politiku otvorenih podataka koju je Vlada Andreja Plenkovića donijela u srpnju 2018., a kojom propisuje da se njen Akcijski plan ima donijeti u roku od 90 dana. Prošlo je skoro pet godina, a Akcijski plan još nije donesen. S onime čemu je rok bio mjesec i pol, kasni se, dakle, već više od četiri i pol godine.
O "kašnjenju s akcijskim planovima za otvorenu vlast" Gong je pisao već u listopadu te godine. U prosincu 2019. Gong je objavio analizu Europske komisije u kojoj je Hrvatska ocijenjena kao čak šesta najbolja u EU-u po kvaliteti politika otvorenih podataka. Po kvaliteti i poštivanju njihovih standarda Hrvatska je ispala prosječna, a po ekonomskom učinku daleko ispod prosjeka.
Ali, tu se stalo. U veljači 2020. Gong je u najavi Dana otvorenih podataka konstatirao da je u Hrvatskoj na djelu “dobar start, pa onda zaostajanje u otvaranju podataka”. Kako se ništa nije mijenjalo niti do 2021., izvještaj Global Data Barometra za tu godinu kazao je da je Hrvatska po upravljanju otvorenim podacima tek 18. od analiziranih 20 članica EU-a.
Kako do neanonimiziranih podataka?
Gong je u svojoj analizi tim povodom konstatirao da su glavni uzrok upornog nedonošenje Akcijskog plana za provedbu Politike otvorenih podataka, nepostojanje zakonskog standarda za dijeljenje podataka javnog sektora i neunošenje Direktive EU-a o otvorenim podacima u Zakon o pravu na pristup informacijama.
2022. godine Direktiva o otvorenim podacima konačno je ušla u Zakon o pravu na pristup informacijama. Donesena je i Strategija digitalnog razvoja, ali dobar dio problema je ostao. Jedan od problema je pristup neanonimiziranim podacima. Pristup njima je, razumljivo, ograničen, i to po principu "otvoreni koliko je to moguće, zatvoreni koliko je to potrebno" što ga navodi Direktiva o otvorenim podacima.
To isto načelo stoga sada citira i Zakon o pravu na pristup informacijama, samo što taj zakon još uvijek nije u duhu proaktivnog objavljivanja podataka u otvorenom formatu, što se vidi i u brojnim problemima građana i građanki kad po tom zakonu pokušavaju doći do informacija iz javnih institucija. Razlog tome je što u Hrvatskoj i dalje ne postoje mehanizmi provođenja tog načela.
Vladin dokument probio rok za skoro pet godina
Ne umanjujući vrijednost Strategije digitalne Hrvatske, ako njeno iznenađujuće brzo donošenje usporedimo sa stanjem u kojem se nalazi Politika otvorenih podataka, očito je da su gospodarski razvoj i digitalizacija državnom vrhu prioritet, što je normalno i očekivano, ali da Vladi prioritet iste razine očito nije i Politika otvorenih podatka, posljedično niti suzbijanje korupcije niti poticanje participativne demokracije.
Nerazmjer posebno bode u oči ako se uzme u obzir da Strategiju digitalnog razvoja i Politiku otvorenih podataka, između ostalog, povezuje Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD).
Upravo SDURDD zadužila je Vlada 2018. godine da imenuje tijelo koje će izraditi prijedlog Akcijskog plana za provedbu Politike otvorenih podataka, pratiti njegovo provođenje i o svemu jednom godišnje obavještavati Vijeće za državnu informacijsku infrastrukturu. SDURDD je u međuvremenu Vlada zadužila i za izradu te provođenje i Strategije digitalne Hrvatske.I dok je Strategija donesena vrlo brzo, SDURDD na stranici posvećenoj otvorenim podacima dandanas drži objavu: "Izrada Akcijskog plana za provedbu Politike otvorenih podataka je u tijeku."
