Izvor: HINA/ Edvard ŠUŠAK/ Kurs
U očekivanju novog Zakona o izbornim jedinicama prošlog je tjedna deset oporbenih klubova zastupnika organiziralo okrugli stol na temu izbornog zakonodavstva na kojemu je sudjelovala i politička tajnica SDP-a Mirela Ahmetović. U razgovoru za Parlametar objašnjava zašto smatra da će se HDZ, unatoč odluci Ustavnog suda, upustiti tek u kozmetičke promjene izbornih jedinica.
Ona smatra i to da se izborni zakon u Hrvatskoj donosi kao plod obiteljsko-kumskih veza, ali i da Andrej Plenković odugovlačenjem s cjelovitom izbornom reformom biračima želi dodatno ogaditi izborni proces, šaljući im poruku da ne trebaju niti izlaziti na izbore jer će HDZ ionako pobijediti.
Do 1. listopada moramo dobiti novi Zakon o izbornim jedinicama, u medije se iz izvora vladajućih puštaju probni baloni s modelom rješenja prema kojem idu. Bude li konačni prijedlog Vlade na tom tragu, hoće li to udovoljiti zahtjevima Ustavnog suda o jednakoj težini biračkog glasa i praćenju administrativno-teritorijalnog ustroja kada je riječ o granicama izbornih jedinica? Postoji li u tom slučaju opasnost da izbori budu proglašeni neustavnima?
Mi još uvijek ne znamo kakav će biti prijedlog novih izbornih jedinica, osim onoga što čitamo u medijima, posebno u jednom mediju koji odrađuje posao bacanja Plenkovićevih kostiju narodu. Na oporbenom okruglom stolu čuli smo vrlo zanimljive opservacije struke, a jedna od njih mi je posebno zapela za uho. Naime, čudno je da se Ustavni sud u svojim zahtjevima nije odlučnije postavio u smislu da se moraju slijediti njegove upute. Drugim riječima, HDZ-u je ostavljen prostor da kozmetičkim promjenama zadovolji pojedine zahtjeve koji se tiču približno jednakog broja birača po svakoj izbornoj jedinici, ali će, prema onome što znamo, dodatno 'cijepati' administrativnu podjelu županija. Ako tako bude, a zakon će se izglasati u zadnji čas, moguće je da ćemo imati neustavan zakon, a Ustavni sud neće imati vremena ni volje zakon staviti izvan snage pa ćemo u suprotnom u izbornoj godini upasti u izborno-zakonodavnu krizu. Čini mi se da Plenković na to računa, a na to računa i Ustavni sud. To nije ni čudno s obzirom na to da se izborni zakon u Hrvatskoj donosi kao plod obiteljsko-kumskih veza. U HDZ-ovoj izbornoj komisiji su kadrovi Vladimira Šeksa, masterminda postojećeg zakona o izbornim jedinicama: njegov posinak (Karlo) Ressler, osječki kadar (Ivan) Anušić kojeg se s novim zakonom nastoji pripitomiti kao Plenkovićevu oporbu, a sve nadzire sam Plenković kao politički posinak Vladimira Šeksa. Očekuje se da cijeli legitimitet tom procesu da predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, Šeksov kum.
SDP je suglasan s GONG-ovim modelom koji predviđa šest izbornih jedinica. U čemu u tom prijedlogu vidite poboljšanje i napredak u odnosu na dosadašnji zakon?
U siječnju 2022., par mjeseci prije GONG-a, SDP je predstavio svoj prijedlog koji je skoro pa identičan, s razlikom kod Bjelovarsko-bilogorske županije koja je u GONG-ovom prijedlogu smještena u središnji dio Hrvatske, a prema našem u sjeverni. Također, slažemo se da se izborne jedinice trebaju kreirati da prate administrativne granice županija i da Grad Zagreb treba biti samostalna izborna jedinica. I na koncu, mislimo da nove izborne jedinice treba prilagoditi prema zadnjem popisu stanovništva koji je puno precizniji od popisa birača. Mi smo u svom prijedlogu također zamislili da bi bilo dobro smanjiti prag preferencijalnog glasanja sa 10 na 5 posto, ali i proširiti mogućnost preferencijalnog glasanja s jednog na dva kandidata ili kandidatkinje na listi. Smatramo kako bi na taj način ojačali legitimitet zastupnica i zastupnika i dali veću izbornu moć u ruke građana.
Osim izbornih jedinica, što sve treba mijenjati u izbornoj legislativi kako bi glasovi birača bili što vjerodostojnije predstavljeni i zastupljeni u parlamentu? Kako oporba može doskočiti rješenjima koja će HDZ formulirati u svoju korist? I, ne manje važno, kako može na birališta izvući birače koji su, čini se, sve apatičniji i nezainteresiraniji za izborne procese?
Izborne jedinice su trenutačno najvažniji korak u omogućavanju poštenih izbora, a onda u dogledno vrijeme, kad na vlast dođu demokratske snage predvođene SDP-om, treba napraviti cjelovitu izbornu reformu koja će biti pravedna, održiva i dugotrajna. Plenković s ovakvim 'pimplanjem' biračima želi dodatno ogaditi izborni proces šaljući im poruku kako ne trebaju niti izići na izbore jer će HDZ ionako pobijediti. U tome mu asistiraju predstavnici manjina koji će utjecati na prekrajanje izbornih jedinica u kojima se ne biraju. Zašto to kažem? Zato što se izmjenama koje predlaže HDZ, kao i izmjenama koje predlažu SDP i GONG, u izbornoj jedinici za manjine ništa ne mijenja, ostaje sve isto. Zato smatram da je nemoralno da predstavnici manjina budu jezičac na vagi Plenkovićevog izbornog inženjeringa u ovih 10 izbornih jedinica. Pozivam ih da se izuzmu od glasanja o novim izbornim jedinicama jer ako budu glasali za Plenkovićev prijedlog, postat će suučesnici potencijalne izborne krađe.
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta Parlametar.hr, digitalne platforme Gonga za praćenje rada saborskih zastupnica i zastupnika. Intervjue i komentare piše iskusna saborska izvjestiteljica Sandra Bartolović.
Sandra Bartolović se od početka 1990-ih bavi političkim novinarstvom. Od tada je sustavno pratila, izvještavala, analizirala i komentirala političke procese, stranke, izbore na svim razinama, rad Sabora, Vlade i Ureda predsjednika za Glas Slavonije, Vjesnik, Media servis, Nacional, Poslovni dnevnik, neprofitni portal Forum.tm i Hinu, u svim novinarskim formama, od vijesti preko intervjua do kolumni.
Predbilježite se na Parlametar bilten OVDJE, i dobivajte na jednom mjestu sve važne informacije o tjednim raspravama sabora te temama kojima se bave!
