HDZ-ovu najavu izbornih jedinica prof. Čular vidi kao spašavanje župana Anušića

05. travnja 2023.
HDZ-ovu najavu izbornih jedinica prof. Čular vidi kao spašavanje župana Anušića 1
Izvor: N1

Autor Gongove analize o izbornim jedinicama iz 2020. smatra da bi Gongov model bio stabilnije rješenje, te da se u demokracijama izborna pravila trebaju mijenjati uz suglasnost oporbe.

Među prvima koji je komentirao izjavu predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića da HDZ neće ići u velike izmjene izbornih jedinica i da će broj zastupnika ostati 151, bio je u izjavi za N1 Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti, član Gonga i autor Gongove analize o izbornim jedinicama iz 2020.

"Mislim da to, prevedeno, sigurno znači da će se pratiti model koji je iznio profesor (Nenad) Pokos prije nekoliko mjeseci", kazao je Čular, kojega Jandrokovićeva izjava podsjeća na Pokosov prijedlog po kojem bi ostalo 10 izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika.

Unutarstranačke borbe HDZ-a

Baš na N1 Pokos je u veljači branio svoj prijedlog, tvrdeći da ga nije pisao po narudžbi HDZ-a. Na pitanje novinarke N1 televizije je li jedini razlog za taj model ranija izjava Ive Anušića, potpredsjednika HDZ-a i osječko-baranjskog župana, da neće dozvoliti da Slavonija gubi zastupnike, Čular je kazao:

"Oni (HDZ) po odluci Ustavnog suda moraju nešto napraviti. Njihova unutarstranačka borba i zadovoljavanje određenih interesa, ako to i nije jedini razlog, onda im je to jako visok motiv za rješavanje i biranje modela kojega će predložiti."

Čular ne misli da riječ o dobrom rješenju: "Mi u Gongu, a i ja osobno, mislimo da je to jako, jako loše rješenje, i to zbog više razloga. Prvo sam proces kako je HDZ to zamislio je pogrešan. To su pravila igre koja se tiču svih političkih aktera i to bi trebalo donositi tako da se uspostavi nekakvo kompromisno rješenje, zajedno s predstavnicima opozicije."

Hrvatska podijeljena frankenštajnski

"HDZ na ovaj način to gura kao svoju unutarstranačku stvar i motiviran je na neki način rješavanjem svojih unutarstranačkih problema kroz novi ustroj izbornih jedinica. To je prva stvar po meni koja je potpuno pogrešna", dodao je.

Za inzistiranje na modelu 10 izbornih jedinica i 14 zastupnika iz svake kazao je da bi imalo velike negativne posljedice:

"Kao prvo, teritorijalno vam ostaje Hrvatska podijeljena na frankenštajnski način. Izborne jedinice bile bi ili još nelogičnije ili jednako nelogične kao što su sad. Druga stvar, na ovaj način šetate birače iz jedne izborne jedinice u drugu."

Treća stvar koju Čular predbacuje tom modelu je što bi se s njime Zakon o izbornim jedinicama moralo mijenjati svaki put kad bi se promijenile demografske okolnosti. Istaknuo je da prekrajanje izbornih jedinica nije stvar koju može raditi jedno neovisno tijelo nego je to uvijek politički proces. Time se propušta prilika za "možda kompromisno, ali kudikamo stabilnije rješenje" koje bi puno više vodilo računa o javnom interesu.

Dalmacija i Zagreb najviše zastupnika

Mislim da Gongov prijedlog od šest izbornih jedinica izbjegava sve probleme koje sam naveo. Mislim da bi bio bolji čak i ako se ne bi išlo na šest jedinica, nego na sedam, osam, devet ili deset, ali uz uvjet da izborne jedinice prate teritorijalne jedinice županija i Grada Zagreba itd. A to je moguće. Mislim da bi se unutar i takvog rješenja, bez obzira na broj izbornih jedinica, zadovoljilo ovu struju unutar HDZ-a iz Slavonije”, dodao je Čular.

Kao posebnu prednost Gongovog modela Čular je istaknuo to što predviđa teritorijalne jedinice koje se ne moraju mijenjati, a da je ona varijabilna komponenta broj mandata zastupnika u Saboru iz svake od njih. Po tom modelu najmanja izborna jedinica imala bi 17, a najveća 29 zastupnika i da to čak ne bi bio Zagreb nego dalmatinska izborna jedinica.

“Raspodjela mandata (u Saboru) automatizmom bi bila proporcionalnija broju glasova, D'Hondtova metoda imala bi manje efekte na preračunavanje glasova u mandate. To bi omogućavalo i regionalno predstavništvo ako postoji takva potreba, a – ono što je najvažnije – građani bi kroz dulje razdoblje nacionalno glasali ondje, u onim županijama, gdje rade i sve drugo u administrativnom smislu i gdje žive. Model profesora Pokosa to uopće ne osigurava”, dodao je.

Zakon se piše u HDZ-u

Ustavni sud je u veljači ukinuo postojeći Zakon i naredio Saboru da do 1. listopada donese novi zakon o izbornim jedinicama. No, dok čekamo da ministar Malenica oformi radnu skupinu, zakon se piše u HDZ-u i nije poznato kada će model koji HDZ predloži, doći na radna tijela, pred stručnu javnost i u javnu raspravu.

"U demokracijama se zna da pravila igre ipak traže nekakvu suglasnost s oporbom. S druge strane, zato što je HDZ u poziciji da mu nitko zbog njegove većine ne može nametnuti rješenje, to je razlog više da se otvori u tom smislu”, zaključio je.

HDZ-ovu najavu izbornih jedinica prof. Čular vidi kao spašavanje župana Anušića 2
Gong chevron-right