Akcijski planovi uz Politiku otvorenih podataka i za Partnerstvo za otvorenu vlast još nisu počeli s primjenom, iako je rok za njihovo usvajanje i početak primjene istekao, dok se donose cjenici za upotrebu podataka javnog sektora.
Na 107. sjednici Vlade Republike Hrvatske koja se održala 19. srpnja, donesena je Politika otvorenih podataka, dokument kojim bi se trebao predstaviti strateški smjer razvoja politike otvorenosti i transparentnosti javne uprave. Politika otvorenih podataka kao jedan od ciljeva ima stvaranje i razvijanje potencijalnog okruženja za otvaranje podataka tijela javne vlasti i njihovog ponovnog korištenja radi stvaranja nove društvene i gospodarske vrijednosti. U dokumentu se predviđa donošenje Akcijskog plana u kojem će se definirati mjere politike otvorenih podataka, a kojeg predlaže Koordinacija za provedbu mjera politike otvorenih podataka. Koordinaciju u roku od 15 dana od usvajanja Politike otvorenih podataka imenuje državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Odluka o imenovanju Koordinacije, koja bi prema Poslovniku Vlade RH trebala biti javno dostupna kao dokument, još uvijek nije objavljena ni tri mjeseca nakon usvajanja Politike otvorenih podataka. GONG je poslao upit Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva o članovima koordinacije i u iščekivanju je Odluke o njihovom imenovanju.
Istodobno, Politika otvorenih podataka predviđa da Vijeće za državnu informacijsku infrastrukturu Akcijski plan usvoji u roku od 90 dana od njenog donošenja. Taj rok je istekao danas, 19. listopada, a Akcijski plan ne samo da nije usvojen, nego još nije postavljen niti na savjetovanje za zainteresiranu javnost.
U međuvremenu, Vlada je donijela Uredbu o troškovima ponovne uporabe informacija koja je donesena na 116. sjednici 27. rujna, dan prije Međunarodnog dana prava na pristup informacija i dan prije nego što je GONG lansirao alat Mozaik veza, koji počiva na otvorenim podacima tijela javne vlasti. Mozaik veza omogućava istraživanje veza politički izloženih osoba kroz pretraživanje i vizualizaciju podataka iz javnih registara i baza, za koje su nadležna razna tijela. Uredbom se propisuje izdavanje cjenika za ponovnu upotrebu informacija tijela javne vlasti, pri čemu se trošak koji će tijela imati oko ponovne upotrebe informacija (prilagodba baza podataka, omogućavanje pristupa, korisnička podrška i ostalo) prebacuje na krajnje korisnike – građane, organizacije civilnog društva i tvrtke kojima bi ažurirani i pročišćeni podaci trebali biti dostupni u javnom interesu. Ovo bi moglo negativno utjecati na razvoj inovativnih tehnoloških rješenja poput Mozaika veza, koja pomažu građanima i novinarima u lakšem snalaženju u velikoj količini često neprohodnih podataka do kojih nije lako doći, o čemu je govorio Slaven Rašković, voditelj digitalnog tima GONGa-a prilikom lansiranja Mozaika veza i Dana prava na pristup informacijama. Odnosno, dok se čeka na Akcijski plan, Vlada Republike Hrvatske konkretne troškove otvaranja podataka prebacuje na same korisnike i korisnice.
Promijenili godinu – a od Akcijskog plana ni 'A'
Akcijski plan uz Politiku otvorenih podataka pritom nije jedini Akcijski plan koji uređuje područje otvaranja i razvoja veće transparentnosti tijela javne vlasti, a s čijom se provedbom kasni. Akcijski plan Partnerstva za otvorenu vlast od 2018. do 2020. godine, u komentiranju kojeg je GONG sudjelovao na e-savjetovanju, još nije usvojen. Gotovo niti jedan od GONG-ovih prijedloga nije usvojen. Savjetovanje je bilo otvoreno do 10. srpnja 2018. godine, a iako je u međuvremenu prošlo više od tri mjeseca te se u međuvremenu održala 3. Sjednica Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast 27. kolovoza 2018., s usvajanjem Akcijskog plana na dnevnom redu, u ovome trenu još uvijek se čeka na njegovu konačnu potvrdu. Pritom, inicijalni plan trebao je biti pisan za razdoblje od 2017. do 2019. godine, a kako u međuvremenu prijedlog nije na vrijeme izrađen, došla je 2018. godina, a ništa se nije pomaklo s mrtve točke – osim godine u naslovu Akcijskog plana koji još nije službeno počeo s primjenom. Ključno područje koje se uređuje Akcijskim planom Partnerstva za otvorenu vlast jest otvaranje podataka i nastavak aktivnosti na području prava na pristup informacijama, fiskalne transparentnosti i sudjelovanja građana u procesima donošenja odluka. U kombinaciji s kašnjenjem Akcijskog plana uz Politiku otvorenih podataka, u ovome trenutku neučinkovitost tijela javne vlasti da donesu mjere otvorenih podataka koči civilni i privatni sektor u provedbi projekata koji su namijenjeni podizanju razine transparentnosti u javnom sektoru. Pritom neobjavljivanje Odluka o članovima Koordinacije koja treba predložiti Akcijski plan uz politiku otvorenih podataka ukazuje na manjak transparentnosti u cjelokupnom procesu donošenja konkretnih mjera koje bi trebale omogućiti „stvaranje nove društvene i gospodarske vrijednosti“ ponovnim korištenjem podataka tijela javne vlasti. Trenutno se čini da je jedina nova vrijednost jest ona koja se izravno uplaćuje u državni proračun – preko cjenika za ponovno korištenje podataka koje predviđa Uredba Vlade donesena na sjednici 16. rujna.
GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.
