Skoro cijele ove godine saborskim se kružocima razvlačila najava izmjena Poslovnika Hrvatskog sabora, parlamentarne biblije, po kojoj bi nam narodni poslanici trebali raditi i živjeti. Prijedlozi po kojima bi se popravile odredbe tog dokumenta, čak su u jednom trenutku bili zatraženi i od zastupničkih klubova, sve kako bi se Sabor upristojio, modernizirao, učinio zanimljivim i – zvučalo to kome kao šala – kako bi mu se vratili ozbiljnost, dignitet i povjerenje građana.
I ne bi ništa.
Jandroković ih je sazvao uoči Božića
Valjda je to bio razlog koji je ponukao predsjednika Sabora da, nakon proglašenja zasluženog ustavnog jednomjesečnog zastupničkog odmora, sazove crème de la crème aktualne saborčadi i ponovno svečano objavi da se kreće u poslovničke izmjene. Baš svečano. Uz gordo obećanje da će, čim usuglase novi dokument do proljeća, početi smjerno služiti svom narodu. Još samo da su sve skupa zapakirali u šareni papir s raskošnom svjetlucavom mašnom i ostavili svekolikom općinstvu pod božićni bor.
Nije se obećanje stiglo niti ukucati u kompjutere medijskih trudbenika, a tenzije uobičajeno suprotstavljenih saborskih strana već su naglo porasle. Ideja je vladajućih osigurati dinamičniji i efikasniji rad Sabor što bi, vjeruju, bilo atraktivnije onima kojima je još ostalo živaca za praćenje rada parlamenta.
To kane postići rezanjem minutaže za pojedine govore - za klupske rasprave na deset, za pojedinačne na pet minuta. Namjeravaju, nadalje, redefinirati povrede Poslovnika koje se sada u pravilu zloupotrebljavaju, mogućim povećanjem broja replika, ali i zabranama replika unutar kluba.
Za više podataka iz Sabora (rezultati glasanja, podaci o zastupnicima, transkripti svih govora i mnoštvo drugih podataka) posjetite Parlametar.hr.
To vam je ono kada stranački drugovi jedan drugom unedogled poručuju: "Biste li, molim vas, još jednom ponovili tu fenomenalnu ideju?", na što oduševljeni partijski kolega odobravajući uzvraća: "Kako ste to krasno rekli! Građani će sigurno pozdraviti ovo genijalno rješenje koje će im znatno olakšati život'." A onda se u sve to ubacuje i treći kolega kako bi ponovio uvlas identično, za svaki slučaj, ako netko od onih koji sve to prate nije registrirao predloženi povijesni iskorak.
Ne isključuju vladajući niti ažuriranje aktualnog prijepodneva, što traži opozicija, kako bi se premijer i ministri češće pojavljivali u Saboru i odgovarali na zastupnička pitanja, a ne, kao što je sada slučaj, svega tri do četiri puta godišnje po nekoliko sati na početku svake sjednice. No, nekako slutimo da se ta odluka neće donositi u Ilici 256b nego na Trgu Svetog Marka 2.
U cijeloj ovoj priči jedino oko čega trenutno postoji konsenzus jest to da Poslovnik treba mijenjati. Za razliku od gore navedene ponude vladajućih, opozicija promjenu pravila po kojima treba raditi vidi sasvim drugačije. Nije njima sporno skraćivanje minutaže, dapače, reći će vam, ako niste u stanju u deset minuta izreći svoju ideju i poruku, neće vam u tome pomoći niti cijeli sat.
Poslovnik i Ustav Republike Hrvatske
Iz opozicije, naime, traže vraćanje suodnosa Sabora i Vlade u ustavne okvire. Traže da Sabor - kao što nalažu svi uzusi parlamentarne demokracije - nadgleda rad Vlade, da bude zakonodavno tijelo što je uloga koju mu je namijenio Ustav, a ne da i dalje bude, kao što su svi listom ustvrdili, puki "protočni bojler" i bezuvjetna glasačka mašina za sve što se naštanca u Vladi.
Kazat će u oporbi i to da, unatoč onome što kaže Ustav, mi – građani Republike Hrvatske - živimo zapravo u kancelarskom sustavu u kojem parlament raspravlja samo per la finta, tek zato da se zadovolji proceduralna formalnost, da je jedino što Sabor čini to da provodi isključivo volju Vlade, da je Sabor sam sebi svrha, ukras demokraciji i da ga, eto, imamo samo zato kako bismo ga mogli pokazati. Ono na čemu oni inzistiraju je da se promijeni način odlučivanja u Hrvatskoj, da ministri dolaze zastupnicima na noge, da raspravama iz svog resora prisustvuju od početka do kraja, počevši od odbora do plenarne sjednice. A i premijera bi htjeli češće imati na roštiljanju.
Ideje vladajućih o izmjenama Poslovnika njihove kolege iz opozicije vide kao kozmetičke i smatraju da se njihovom primjenom neće ništa suštinski promijeniti u radu sabora. Oni inzistiraju na postavkama Ustava Republike Hrvatske koje kažu da je u parlamentarnoj demokraciji u zakonodavnoj hijerarhiji šef – Hrvatski sabor.
Ova priča ima još jednu stranu; pitanje kvalitete saborske momčadi i djevojčadi. Preciznije, pitanje njihove slabe kvalitete, neovisno o kojoj političkoj opciji je riječ, kao posljedice negativne selekcije po političkim strankama. Pa kad je tome tako, onda je teško vjerovati u kvalitetu, nerijetko i u dobronamjernost odluka koje se donose u takvim uvjetima. Kad govorimo o kvaliteti, ništa bolje sreće nismo niti s postavom ministara i ministrica, koje fotelje u pravilu nisu dopale po pameti, sposobnosti i uspjehu koliko po mjerilu uspješnosti u laktarenju do oltara ili u unutarstranačkim i međustranačkim mreškanjima.
S obzirom na navedeno, kao i na dugogodišnje iskustvo, sve upućuje na to da niti s novim Poslovnikom, kakav god na kraju ispao i kad god ugledao svjetlo dana, nije nam se nadati nekom posebno sretnom ishodu.
Za početak – dok oko Poslovnika završe svi međustranački pregovori, dogovori, trgovine i ucjene - ne bi bilo naodmet pozabaviti se i pristojnosti u Saboru, ponešto kućnog odgoja, elementarnog poštovanja, suzdržavanja od uvreda i omalovažavanja, udaraca ispod pojasa, raspirivanja govora mržnje, poticanja netrpeljivosti i diskriminacije.
Za Hrvatski sabor, i prije novog Poslovnika, bio bi to korak od sedam milja.
***
Predbilježite se na besplatni tjedni Parlametar bilten OVDJE i dobivajte na jednom mjestu informacije o tjednim raspravama Hrvatskog sabora, s mjesečnim kolumnama i intervjuima, te drugim važnim događanjima.
***
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta Parlametar.hr, digitalne platforme Gonga za praćenje rada saborskih zastupnica i zastupnika. Intervjue i komentare piše iskusna saborska izvjestiteljica Sandra Bartolović. Izneseni stavovi i mišljenja u članku su autoričini i ne odražavaju nužno Gongove stavove.
Sandra Bartolović bavi se političkim novinarstvom od početka 1990-ih. Od tada je sustavno pratila, izvještavala, analizirala i komentirala političke procese, stranke, izbore na svim razinama, rad Sabora, Vlade i Ureda predsjednika za Glas Slavonije, Vjesnik, Media servis, Nacional, Poslovni dnevnik, neprofitni portal Forum.tm i Hinu, u svim novinarskim formama, od vijesti preko intervjua do kolumni.
