Zašto je važno kritički evaluirati sadržaj s kojim se susrećemo na digitalnim platformama? Što su botovi i kako utječu na podršku političkim akterima? Kako prepoznati sadržaj napravljen alatima umjetne inteligencije? O tim, ali i mnogim drugim pitanjima, naši Iris Knežević i Matej Mikašinović-Komšo razgovarali su sa studentima i studenticama novinarstva na Fakultetu političkih znanosti na radionici “Umjetna inteligencija i digitalna propaganda” organiziranoj kroz tri susreta na kolegiju Digital Propaganda and Disinformation.
Staje li kriza novinarstva na otpadajućem povjerenju u medije, ili je riječ o dubljoj, strukturalnoj krizi njegova autoriteta kao vodećeg aktera za informiranje javnosti? Upravo je to bila tema prvog susreta radionice, “Dezinformacije i novinarstvo”, na kojem smo nepovjerenje identificirali kao tek jedan od problema s kojim se novinarstvo suočava. Naime, novinarstvo je i pod pritiskom oglašivača i političkih aktera te rastućeg broja dezinformacija na društvenim mrežama. Sve to rezultira padom profesionalnih standarda i kvalitete struke. Zajedno smo sa studetima i studenticama razmatrali načine na koje se novinarstvo može prilagoditi i evoluirati s obzirom na uočene aspekte strukturalne krize novinarstva kakvog znamo.
Drugi susret, pod nazivom "Vi ste sada mediji: Digitalna transformacija novinarstva", posvetili smo razumijevanju načina na koje digitalna tehnologija, posebice kroz društvene mreže, oblikuje liberalnu demokraciju i novinarstvo. Digitalne tehnologije omogućile su lakši pristup informacijama i njihovu bržu distribuciju, ali i preobrazbu publike iz primatelja informacija u njihovog urednika i daljnjeg širitelja. U takvim okolnostima nastaju novi novinarski akteri, poput vlasnika društvenih mreža, radikalnih digitalnih zajednica i radikalnih političara i stranaka. Kroz recentne primjere, sa studentima smo prolazili kroz korake za uočavanje slučajeva upotrebe botova radi astroturfing praksi. Astroturfing se u tom smislu razumije kao pokušaj stvaranja iluzije spontane i prirodne podrške za ideju, politiku ili kandidata putem organiziranih i koordiniranih akcija.
Na zadnjem susretu smo sa studentima i studenticama razgovarali o alatima umjetne inteligencije. Osim što smo razmotrili utjecaj AI-ja na novinarski rad i pristupanje informacijama, sa studentima i studenticama smo prošli praktične vježbe i zadatke kroz koje smo ih potaknuli na kritičnu evaluaciju digitalnih tehnologija koje svakodnevno koriste. Također, kroz interaktivne smo vježbe ukazali na motive i detalje koji omogućuju kritično sagledavanje AI generiranog sadržaja te njegovo prepoznavanje. Tijekom radionice smo posebno istaknuli činjenicu da je novinarstvo, unatoč svojim problemima, i dalje ključan akter u pogledu zalaganja za javni interes, a ono što ga razlikuje od svih ostalih aktera, pa tako i AI tehnologije, jest sposobnost pružanja značenja i konteksta kakofoniji informacija s kojima se kao građani i građanke svakodnevno suočavamo.
Adria Digital Media Observatory (ADMO) je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti - kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine.
Hrvatsko-slovenski hub smješten je na Sveučilištu u Dubrovniku (UNIDU), dok u njegovom radu sudjeluju: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG), Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), Filozofski fakultet u Zagrebu (FFZG), Gong, N1 Televizija, Agence France Press (AFP), Oštro i XWiki.
