Kako bi Europska unija povećala povjerenje građana i smanjila rizik od korupcije, potrebno je provesti dublju institucionalnu reformu postojećeg okvira. Trenutni sustav obilježen je fragmentiranošću, slabim nadzorom i nedostatkom stvarnih sankcija, zbog čega transparentnost često ostaje formalna dok u stvarnosti ne postoje mehanizmi za nadzor i sankcioniranje.
Europska unija posljednjih je godina suočena s ozbiljnim pitanjima vezanima uz transparentnost, sukob interesa i politički integritet svojih institucija i dužnosnika. Posebno nakon afere Qatargate, postalo je jasno da postojeći institucionalni okvir nije dovoljno snažan kako bi spriječio korupciju, prikriveno lobiranje i zloupotrebu političkog utjecaja.
Iako EU formalno posjeduje niz mehanizama za očuvanje integriteta, uključujući registar transparentnosti, imovinske kartice i pravila hlađenja (cooling off), njihova učinkovitost ostaje ograničena zbog fragmentiranosti, neujednačenih standarda i slabe provedbe i mehanizama kažnjavanja.
Etički okvir za zaštitu integriteta Europske unije trenutno ne uspijeva adekvatno odgovoriti na izazove sukoba interesa, korporativnog utjecaja i revolving door fenomena. Iako formalni mehanizmi postoje, njihova fragmentiranost i slaba provedba ograničavaju stvarni učinak.
Bez snažnijeg nadzora, jedinstvenih pravila i neovisnog provođenja nadzora rada dužnosnika, rizik daljnjih reputacijskih kriza i povećanja nepovjerenja građana za Europsku uniju ostati će visok. Reforma okvira za očuvanje integriteta stoga nije samo pitanje administrativne učinkovitosti, već i pitanje demokratske legitimnosti Europske unije.
Zbog toga je Gong napravio pregled postojećih etičkih pravila za dužnosnike EU institucija zajedno s preporukama koje bi pridonijele poboljšanju institucionalnog okvira koji uređuje pitanja integriteta dužnosnika Europske unije.
Preporuke za unaprjeđenje etičkog okvira za dužnosnike institucija Europske unije
1. Ojačati novoosnovano europsko etičko tijelo
Novo Međuinstitucionalno tijelo za etičke standarde za članove institucija i savjetodavnih tijela EU-a, uspostavljeno 2023. godine, trebalo bi dobiti stvarne istražne i sankcijske ovlasti, a ne ostati samo koordinacijski mehanizam među institucijama. Tijelo bi trebalo:
- imati institucionalnu neovisnost od Europske komisije i Parlamenta
- provoditi provjere imovinskih kartica i sukoba interesa
- imati mogućnost pokretanja istraga po službenoj dužnosti
- izricati sankcije za kršenje pravila
- objavljivati godišnja izvješća i rezultate nadzora.
Bez mehanizma nadzora, provedbe i sankcioniranja nedozvoljenog ponašanja, etički okvir ostaje deklarativan i ovisan o političkoj volji samih institucija koje bi trebao nadzirati.
2. Ujednačiti pravila za sve kategorije EU dužnosnika
Potrebno je uspostaviti jedinstveni režim za zaštitu integriteta za sve visoke dužnosnike Europske unije, uključujući:
- povjerenike Europske komisije
- zastupnike Europskog parlamenta;
- visoke službenike Komisije;
- članove Vijeća EU
- posebne savjetnike i visoke administrativne dužnosnike.
Različita pravila za različite institucije stvaraju pravne praznine i neujednačene standarde odgovornosti. Integritet bi trebao biti vezan uz razinu političkog utjecaja, a ne uz institucionalnu pripadnost.
3. Ojačati sustav imovinskih kartica
Postojeći sustav deklariranja imovine potrebno je učiniti detaljnijim i obvezujućim za sve visoke dužnosnike Europske unije. To uključuje:
- obvezno prijavljivanje točne vrijednosti imovine
- prijavljivanje imovine partnera i članova uže obitelji
- detaljnije deklariranje financijskih interesa, dionica i savjetničkih angažmana
- redovite revizije i nasumične provjere
- strože sankcije za lažne ili nepotpune prijave.
Europska unija bi se pritom mogla ugledati na određene modele država članica, uključujući i Hrvatsku, gdje su pojedini aspekti deklariranja imovine stroži nego na europskoj razini.
4. Produžiti i pooštriti revolving door i cooling-off pravila
Revolving door predstavlja najveći reputacijski problem europskih institucija te zahtijeva najstrožu regulaciju. Potrebno je:
- produžiti cooling-off periode za bivše povjerenike i visoke dužnosnike s postojeće dvije godine za povjerenike i šest mjeseci za zastupnike u Europskom pqarlamentu
- zabraniti prelazak u sektore povezane s prethodnim regulatornim nadležnostima
- uključiti neformalno savjetovanje i strateške konzultantske aktivnosti u definiciju lobiranja
- uvesti obvezu transparentnog objavljivanja svih aktivnosti nakon zaposlenja u institucijama Europske unije
- uspostaviti neovisni nadzor nad bivšim dužnosnicima.
Slučajevi poput Joséa Manuela Barrosa pokazali su da formalna usklađenost s pravilima nije dovoljna ako javnost i dalje vidi postojanje sukoba interesa i političku trgovinu utjecajem.
5. Povećati transparentnost lobiranja
Transparency Register potrebno je pretvoriti u potpuno obvezan sustav za sve institucije EU-a. Dodatno bi trebalo:
- objavljivati sve sastanke visokih dužnosnika s lobistima;
- uključiti think tankove, konzultantske firme i pravne urede;
- povećati financijsku transparentnost lobističkih organizacija;
- omogućiti lakši pristup podacima javnosti i istraživačkim novinarima
- postrožiti kazne za dužnosnike koji ne prijavljuju sastanke, sa trenutnih blagih stegovnih i političkih sankcija navedenih u kodeksima ponašanja njihovih institucija.
6. Ojačati demokratski i medijski nadzor nad europskim dužnosnicima
Europske institucije često djeluju izvan intenzivnog javnog nadzora kojem su izložene nacionalne vlade. Zbog toga je potrebno:
- povećati dostupnost podataka i dokumenata
- osnažiti ulogu europskih istraživačkih medija
- omogućiti veću participaciju civilnog društva u nadzoru etičkih standarda
- razviti snažniju europsku političku odgovornost prema građanima.
Puni tekst analize i preporuka pročitajte u nastavku ili na linku.
