Prema Digital News Report Reuters Instituta sa Sveučilišta Oxford, koje donosi pregled stanja medija i informiranja u 48 država svijeta, uključujući Hrvatsku, građani i građanke naše zemlje vodeći su po izbjegavanju vijesti u Europi.
Jedan od najznačajnijih nalaza ovogodišnjeg izvještaja je nastavak trenda povećanog izbjegavanja vijesti. I u prošlogodišnjem istraživanju Hrvatska je, uz Bugarsku i Tursku, bila među zemljama s najvećim brojem građana i građanki koji izbjegavaju vijesti, ali se taj postotak ove godine povećao i pozicionirao nas na sam vrh liste 48 ispitanih zemalja.
Čak 63% hrvatskih ispitanika i ispitanica navodi da ponekad ili često izbjegava vijesti. Globalni prosjek iznosi 42%, odnosno čak 21 postotni bod manje od hrvatskog rezultata. Ovaj značajan postotak građana i građanki svjesno smanjuje izloženost dnevnim informacijama jer ih doživljava previše negativnima, konfliktnima ili jednostavno preopterećujućima.
Društvene mreže postaju glavni ulaz u svijet vijesti
Prvi put otkako Reuters prati navike publike, društvene mreže i video platforme postale su najčešći način pristupa online vijestima. Na globalnoj razini 54% građana vijestima pristupa putem društvenih mreža i video platformi, dok internetske stranice i aplikacije samih medija koristi 51% ispitanika. 52% se i dalje informira putem TV-a, 21% putem radija i tek 16% putem novinskih tiskanih izdanja.
Paralelno raste i korištenje alata umjetne inteligencije za dobivanje sažetaka i objašnjenja aktualnih događaja, osobito među mlađim korisnicima. Umjesto redovitog praćenja vijesti, informacije sve češće dolaze usput kroz društvene mreže pri čemu preporuke algoritama imaju glavnu ulogu u tome što ćemo vidjeti na feedu, a što će nas zaobići.
Povjerenje u medije dosegnulo je zabrinjavajuće nisku razinu
Globalni prosjek povjerenja u medije ove godine iznosi 37%, što je ujedno najniži rezultat otkako Reuters mjeri povjerenje u medije. Reutersov izvještaj pokazuje da samo 29% građana Hrvatske vjeruje većini vijesti većinu vremena, što je pad od sedam postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu.
To je najniža izmjerena razina otkako se ovo istraživanje provodi u Hrvatskoj. Unatoč velikom nepovjerenju mediji kojima se najviše vjeruje u Hrvatskoj jesu: NOVA TV (62%), RTL News (59%), HTV (54%), Otvoreni radio (54%), Večernji list (51%), Jutarnji list (50%).
Povjerenje u vijesti na društvenim mrežama iznosi 22% na globalnoj razini, dok je povjerenje u odgovore AI chatbotova 20% na globalnoj razini. Bez obzira što raste nepovjerenje prema informacijama koje se šire putem društvenih mreža i AI alata, upravo te platforme postaju glavni način pristupa vijestima.
Riječ je o svojevrsnom paradoksu suvremenog medijskog okruženja - građani informacije sve više traže upravo ondje gdje im najmanje vjeruju. Posljedica je dodatno slabljenje autoriteta profesionalnog novinarstva i otežano razlikovanje vjerodostojnih izvora od sadržaja koji nastaje bez uredničke odgovornosti.
Hrvatski medijski sustav u nepovoljnom položaju
Reuters upozorava i da hrvatski medijski sustav djeluje u okruženju u kojem su novinari izloženi političkim pritiscima, tužbama i drugim oblicima pritisaka, dok povjerenje javnosti dodatno narušava percepcija političkog i vlasničkog utjecaja na uređivačku politiku medija. 72% ispitanika u Hrvatskoj smatra da vlasnici medija utječu na uređivačku politiku, dok još više, 74% vjeruje da političari i vlada imaju utjecaj na to kako mediji izvještava.
Kada građani vjeruju da na sadržaj utječu politički ili komercijalni interesi, slabi povjerenje u profesionalno novinarstvo, a raste oslanjanje na alternativne, često neprovjerene izvore informiranja.
Digitalna transformacija nije sama po sebi uzrok krize, ali je ubrzala procese koji dovode u pitanje održivost profesionalnog novinarstva. Sve manji broj građana dolazi izravno na internetske stranice medija, što otežava razvoj pretplatničkih modela i financiranje kvalitetnog sadržaja.
Istodobno, umjetna inteligencija i digitalne platforme sve više preuzimaju ulogu posrednika između medija i publike, ali i samih informatora. Borba za pažnju korisnika dodatno potiče proizvodnju kratkih, emocionalnih i senzacionalističkih sadržaja, dok istraživačko, analitičko i lokalno novinarstvo postaje sve skuplje i financijski zahtjevnije.
Poseban izazov za hrvatske medije predstavlja činjenica da samo 8% građana plaća za online vijesti, što Hrvatsku svrstava među zemlje s najnižom razinom plaćanja digitalnog novinarskog sadržaja. Takvi podaci pokazuju da tržište samo po sebi teško može osigurati dovoljno prihoda za proizvodnju kvalitetnog, istraživačkog i javno odgovornog novinarstva.
Također, zaobilazeći taj tzv. paywall, čitatelji su prepušteni besplatnim izvorima, nerijetko onima s društvenih mreža, čime se dodatno povećava mogućnost internalizacije neprovjerenih informacija. Ako građani sve rjeđe dolaze u kontakt s provjerenim i kontekstualiziranim informacijama, javni prostor postaje podložniji dezinformacijama, pojednostavljenim narativima i sadržajima čiji je primarni cilj privući pažnju, a ne informirati.
U vremenu kada gotovo dvije trećine građana izbjegava vijesti, manje od trećine vjeruje medijima, a tek osam posto plaća digitalne vijesti, postaje jasno da ulaganje u kvalitetno novinarstvo nije pitanje potpore pojedinim medijima, nego ulaganja u demokratsku infrastrukturu društva.
