Dezinformacijske kampanje snažno su obilježile superizbornih godinu dana u Hrvatskoj tijekom 2024. i 2025., posebno u digitalnoj sferi, a svjedočili smo i brojnim netočnim i neprovjerenim tvrdnjama koje su javno iznosili izborni kandidati.
Da će predizborne kampanje pred parlamentarne, europske, predsjedničke i lokalne izbore biti opterećene sadržajima digitalnog manipulativnog karaktera, bilo je izvjesno već na početku 2024.
Prognoze ADMO-a i EK
Na okruglom stolu na kojem su u siječnju 2024. predstavljena istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO), zaključeno je da će jedan od dominantnih narativa tijekom narednih izbora biti onaj o migrantima i stranim radnicima, i to kroz teorije zavjera.
Za glavne dezinformacijske aktere tada je rečeno da će to biti razni pseudomediji, dio mainstream medija iz Hrvatske i regije, kao i to da od poluinformacija i dezinformacija neće bježati niti pojedini izborni kandidati, te da će u tome jako važnu ulogu imati online platforme kao široki poligon za širenje dezinformacija, posebno onih nastalih uz pomoć umjetne inteligencije.
Na te iste probleme u predizbornim kampanjama upozorila je i Europska komisija u veljači 2024., uoči nadolazećih izbora za Europski parlament, kada je pokrenula javno savjetovanje za prikupljanje stajališta o nacrtu smjernica Akta o digitalnim uslugama (DSA) za integritet izbora. EK je upozorila da botovi i lažni angažman, deepfake videa, audiozapisi i fotografije manipulirane AI alatima prijete ozbiljnim utjecajem na ishod izbora ili odaziv birača.
S vojskom botova na izbore
Prvi dokaz da se u Hrvatskoj događa točno to bilo je Gongovo razotkrivanje HDZ-ovih botova na Facebooku od 20. veljače 2024., odnosno lažnih profila na toj društvenoj mreži koji su uoči izbora za Hrvatski sabor stvarali privid bitno veće podrške javnosti ovoj stranci nego što je to stvarno bio slučaj. Nakon Gongove prijave Meti, matičnoj kompaniji Facebooka i Instagrama, uklonjena je koordinirana mreža 150 lažnih profila i stranica, za koju se utvrdilo da je povezana s članovima Mladeži HDZ-a.
Pritom je utvrđeno i to da su lažne profile njihovi tvorci pokušali prikazati autentičnima pomoću fotografija manipuliranima AI alatima.
Masovno korištenje botova otkriveno je i u kampanji za izbore za predsjednika RH. Faktograf je 24. prosinca 2024. objavio da je TikTok uklonio preko 7000 neautentičnih pratitelja sa službenog računa HDZ-ovog predsjedničkog kandidata Dragana Primorca. Tome je prethodila objava na profilu Politika HR u kojoj je istaknuto da Primorčev profil ima 10,9 tisuća pratitelja i samo 17,1 tisuća lajkova.
Takav nerazmjer aktivnosti pratitelja u odnosu na njihov broj bio je, nakon prijave slučaja TikToku, indikator nadležnim službama na ovoj društvenoj mreži za detaljne provjere postojanja botova među pratiteljima Primorca, što je dovelo do otkrivanja mreže od nekoliko tisuća neautentičnih profila.
Slučaj 'analize' i 'botova' koji to nisu
Konačno, samo dva dana prije izborne šutnje za predsjedničke izbore u hrvatskim je medijima objavljeno istraživanje Centra za informacijsku otpornost (CIR), u kojem se tvrdi da je razotkrivena koordinirana mreža proruskih lažnih profila koji podržavaju SDP-ovog predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića. Rezultati istraživanja izazvali su veliku pažnju medija.
Vrlo brzo se pokazalo da je istraživanje vrlo sporno, dotle da se za pojedine "botove" ispostavilo da su, zapravo, stvarne osobe. Znanstvenici, novinari, IT stručnjaci i Gong ukazali su na ozbiljne manjkavosti istraživanja. U svojim odgovorima medijima i Gongu platforme TikTok, X i Meta demantirale su navode iznesene u "analizi".
Navele su da nisu pronašle nikakve dokaze o neautentičnim računima, odnosno o botovima, a Meta je dodatno istaknula da u slučaju konkretnih računa koje je analiza nudila kao dokaz, nisu uočili strani utjecaj. Da nije bilo značajnog utjecaja ruskih botova na izbore, potvrdio je i HAKOM.
Unatoč ovim očitovanjima, Primorac se uoči izborne šutnje ipak pozvao na spornu analizu CIR-a, optuživši protukandidata Milanovića da radi za ruske interese, te je naveo da je ugrožen suverenitet Hrvatske, otvarajući time prostor za dovođenje u pitanje legitimnosti izbornih rezultata.
Kako bi zaštitili izborni integritet i spriječili buduće manipulacije koje bi mogle utjecati na izborni rezultat, Gong je pozvao DIP i HAKOM da o ovom slučaju izvijeste MUP, SOA-u i DORH te pokrenu istragu kako bi se utvrdilo tko stoji iza sporne analize. HAKOM je, međutim, rekao da je za njih priča završena reakcijom društvenih mreža, a DIP se na dopis nije očitovao.
Napadi na kandidate AI-alatima
Što se tiče korištenja umjetne inteligencije pri stvaranju dezinformacija, analizu o tome objavili su nakon parlamentarnih izbora, u lipnju 2024., glavni istraživač i koordinator ADMO-a prof. dr.sc. Mato Brautović i stručni suradnik sa Sveučilišta u Dubrovniku Marko Roško.
Od 18 dezinformacija stvorenih AI-em koje su autori analize otkrili, 14 ih je bilo objavljeno na TikToku, a četiri na platformi X. Najčešće je na meti bio premijer Andrej Plenković, potom Milanović (pomoću deepfake audia se, primjerice, Plenkovića prikazivalo kao da poziva građane na kupnju dionica INA-e, a Milanovića kao da govori o svojoj navodnoj sklonosti kockanju), pa Nikola Grmoja iz Mosta, te tadašnji predsjednik SDP-a Peđa Grbin.
Tijekom kampanje pred lokalne izbore, pak, Gong je upozorio na jedno korištenje deepfake videa koje je otvaralo prostor za to da korisnici društvenih mreža pomisle da je riječ o stvarnom videu ako bi naišli na naknadno dijeljenu objavu bez upozorenja da je riječ o AI-manipuliranom sadržaju.
Bila je riječ o AI generiranom videu koji prikazuje gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića u lisicama na sudu, dok ga glavni državni odvjetnik Ivan Turudić optužuje za krađu javnog novca. Video je objavio Dominik Alpeza koji je i na predsjedničkim izborima dijelio sadržaj vezan za difamacijsku kampanju protiv Ivane Kekin.
Diskreditiranje kandidatkinja po rodnoj osnovi
Kekin je za vrijeme predizborne predsjedničke kampanje bila izložena i diskreditiranju po rodnoj osnovi, s time što se na meti u ovom kontekstu našla i kandidatkinja Marija Selak Raspudić. Obje su bile na udaru narativa snažno obilježenih stereotipnim obrascem da su nekompetentne za baviti se politikom samim time što su žene.
Diskreditiranje u predizbornim kampanjama po rodnoj osnovi pratila je Libela. Ovaj portal je uoči lokalnih izbora zabilježio i to da je kandidatkinja za županicu u Istri Sanja Radolović bila izložena napadima koji su seksualizirali njen izgled i ismijavali njezin intelekt, a na meti dezinformacijskih i seksističkih napada bile su još i Iva Rinčić i Matea Dorčić, pri čemu su se protiv njih koristile i deepfake snimke.
Gong je četiri izborne kampanje pratio i tako što je analizirao političke narative. Za parlamentarne izbore Gong se usredotočio na praćenje TikToka kao najbrže rastuće mreže kojom se najviše služe korisnici u dobi između 16 i 24 godine.
Tko je sve bio sklon širenju teorija zavjera
Analiziranje sadržaja na TikToku pokazalo je da su se stranke s političkog mainstreama, unatoč svim međusobnim razlikama, držale zajedničke razine vrijednosti poput demokratskog sudjelovanja, socijalnih javnih politika i mjera protiv korupcije, u skladu s europskim vrijednostima i suradnjom.
Njima nasuprot, Domovinski pokret, Most i političari poput Mate Lukića, Ivana Pernara, Karoline Vidović Krišto i Mislava Kolakušića promovirali su nacionalističke, antiglobalističke i zavjereničke narative, koji u pitanje dovode temelje demokratskog upravljanja i europskih integracija.
Ovakav politički jaz između proeuropske i antiglobalističke, odnosno suverenističke političke scene u Hrvatskoj posebno je bio izražen u kampanji za izbore za Europski parlament. Gongova analiza objava kandidata i njihovih stranaka na društvenim mrežama (Facebook, Instagram, Tiktok, X) pokazala je da je HDZ-u, SDP-u, Možemo i IDS-u zajedničko bilo to da nisu posezali za dezinformacijama, posebno ne za teorijama zavjera, te da su sve te stranke naglašavale važnost postojanja EU-a i članstva Hrvatske.
Raspirivanje straha od stranih radnika
Domovinski pokret, Pravo i pravda, Odlučnost i pravednost, Ivan Pernar i Most su se, pak, predstavili kao alternativna politička scena. Svoje narative su temeljili na anti-EU zavjereničkim narativima i suverenističkom pozicijom, navodeći kao "štetne politike", između ostalog, i navodne "rodne ideologije", narušavanje nacionalnih granica i poticanje dolaska stranih radnika. Pritom su najskloniji teorijama zavjera Mislav Kolakušić, Domovinski pokret i Most.
Teorije zavjera u predizbornoj kampanji bile su prisutne i pred predsjedničke izbore. Branka Lozo i Miro Bulj iznosili su teorije o zamjeni stanovništva, pri čemu je Bulj otišao dotle da je tvrdio da će strani radnici "zakonito preuzeti strukture vlasti u našoj zemlji".
Tomislav Jonjić je u jednom trenutku ustvrdio da je predsjednik Zoran Milanović bio jedan od osnivača Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu, a na sučeljavanju na RTL-u optužio je dva internetska medija da "Soroš plaća Oštro i Libelu koji svaki dan sponzorirano napadaju isključivo samo mene".
Optužbe da će kandidat 'otimati Hrvatima djecu'
U svojim analizama kampanja za svih četvero izbora u superizbornoj godini Gong je koristio i nalaze organizacija koje su provjeravale netočne i neprovjerene tvrdnje u predizbornim izjavama političara, i to Faktografa, studentica FPZG-a u okviru projekta FaktaPolitika, Lupe, Libele i DU Checka.
Mjesec dana nakon Gongovog razotkrivanja HDZ-ovih botova na Facebooku pred parlamentarne izbore, službeni profil HDZ-a na Facebooku našao se u središtu pažnje i 22. ožujka 2024., kada je na njemu objavljena 5-sekundna videosnimka s izjavom predsjednika Zorana Milanovića, tako izrezanom da se stekne dojam da Milanović nakon izbora planira "Hrvatima otimati djecu".
Manipulativni status je prenio dio medija, te HDZ-ovi ogranci i europarlamentarci te stranke.
Međutim, vrlo brzo se ispostavilo da je kratka videosnimka izrezana iz puno duže tiskovne konferencije tijekom koje je Milanović, između ostalog, zapravo govorio o ovlastima Ustavnog suda. HDZ-ova objava sadržavala je i zaključak da predsjednik "želi Hrvatima čak i otimati djecu".
Redakcije nisu provjeravale tvrdnje političara
Ovaj slučaj stvaranja i širenja lažnih vijesti Gong je prijavio Etičkom povjerenstvu DIP-a, ali ono nije osudilo HDZ-ovo korištenje lažnih vijesti, nego je načelno pozvalo sve izborne sudionike da u kampanjama nastupaju argumentirano, a medije da prenose sadržaje u suprotnosti Izbornog etičkog kodeksa.
Difamacijske kampanje i iznošenje neistina i poluistina bilježili su se i tijekom cijele kampanje za predsjedničke izbore. Studentice FPZG-a i redakcije Faktografa, Libele i Lupige provjerili su više od 150 različitih tvrdnji koje su u javnim nastupima izrekli kandidati i kandidatkinje. U ovoj kampanji mediji nisu prepoznati kao izvor dezinformacija, ali se kao problem pokazalo to što redakcije nisu dosljedno i pravovremeno provjeravale tvrdnje kandidata prije objava.
Neodgovornost kandidatkinja i kandidata za javno izgovorene tvrdnje nastavila se i u kampanji pred lokalne izbore, pa su i oni bili obilježeni nizom dezinformacija. Neprovjerene i neutemeljene tvrdnje mediji su prenosili bez pravovremene provjere, što je još jednom pokazalo da su društvu neophodni profesionalni mediji koji će građane i građanke štititi od dezinformacija.
Zaključak o AI-dezinformacijama i društvenim mrežama
AI dezinformacije postaju sve ozbiljniji problem u izbornim ciklusima. Zato je nedavno objavljen priručnik za nacionalne koordinatore Akta o digitalnim uslugama, koji nudi preporuke za očuvanje sigurnosti i integriteta izbornog procesa na društvenim mrežama.
Rješenje za to što su društvene mreže i u ovoj kampanji bile glavna točka za širenje dezinformacija, posebice putem lažni profila i anonimnih stranica, treba tražiti u primjeni Akta o digitalnim uslugama (DSA). DSA u EU treba spriječiti širenje lažnih profila i politički sadržaj koji ugrožava demokratski izborni legitimitet i slobodu odlučivanja.
Zato će Gong nastaviti pratiti primjenu DSA-a u Hrvatskoj i EU i obranu izbornog integriteta od ovakvih pokušaja biračke manipulacije tijekom izborne kampanje. Bez istinitih informacija, slobodni i pošteni izbori postaju nemogući.
* Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Niti Europska unija niti Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
