Količina dezinformacija, netočnih i neprovjerenih tvrdnji koje su se širili tijekom kampanje za lokalne izbore u svibnju i lipnju 2025. godine nije iznenadila organizacije koje se bave provjerom tvrdnji i promicanjem slobodnih i poštenih izbornih procesa. Ipak, novost u odnosu na predsjedničke, europarlamentarne i parlamentarne izbore održane ove i prethodne godine bila je češća upotreba alata umjetne inteligencije za kreiranje dezinformacija. Deepfake sadržaj, slike ili snimke koje su izmijenjene i manipulirane sa svrhom lažnog predstavljanja političkih aktera kao da rade ili govore nešto što zapravo nije učinjeno, korišten je u kampanji za zagrebačke izbore.
Objave na društvenim mrežama koje putem videa kreiranih alatima umjetne inteligencije prikazuju zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića u lisicama na sudu, dok ga glavni državni odvjetnik Ivan Turudić optužuje za krađu javnog novca. Iako je riječ o potpuno izmišljenoj i digitalno generiranoj montaži, takav sadržaj ne samo da narušava ugled ovog političkog aktera, već grubo iskrivljuje stvarnost, potkopava povjerenje u institucije i može izravno utjecati na izborne rezultate.
Na ovaj slučaj posebno je ukazao Gong tvrdeći da dijeljenje ovog sadržaja bez uključivanja ključne informacije da je riječ o AI sadržaju može uvjeriti birače da je riječ o stvarnom videu, a ne montaži. Također, plasiranje takvog sadržaja otvara prostor za sumnju u provedbu netransparentne i prikrivene političke kampanje putem profila i stranica na društvenim mrežama koje naizgled nisu povezane sa službenom političkom kampanjom kandidata ili kandidatkinja.
Osim ovih dezinformacija kreiranih AI alatima, studentice Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba (FPZG), kao i redakcije za provjeru tvrdnji Faktograf, Lupiga i Libela provjeravale su različite tvrdnje koje su u javnim nastupima izrekli politički akteri u vrijeme izbornih kampanje.
Praćenje prisustva dezinformacija u digitalnom prostoru tijekom kampanje za parlamentarne, europarlamentarne, predsjedničke i lokalne izbore koje provode studentice FPZG-a, kao i redakcije navedenih organizacija financirala je Agencija za elektroničke medije iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost.
Studentice, kroz projekt provjere tvrdnji FaktaPolitika, nisu pratile konkretne političke aktere ili medije već objave koje su tijekom kampanje bile aktualne, izazivale interes mlađe publike, bile sumnjive i istovremeno provjerljive, u skladu s metodologijom FaktaPolitike. Na ovaj način provjeravale su i informacije objavljene i pred europske, parlamentarne i predsjedničke izbore 2024. i 2025. godine.
Studentice su tijekom kampanje za lokalne izbore provjerile četiri tvrdnje o neto plaćama, životnom standardu, uvozu i izvozu RH, kao i tvrdnje iz područja prometa. Utvrdile su da su tri objave uglavnom točne, dok je jedna dobila ocjenu netočno. Izvor gdje su pronalazile ove informacije bili su elektronski i online mediji poput net.hr, Index, portal HRT, novinska agencija Hina, ali i jedan javni događaj.
Studentice su utvrdile da je HDZ-ov predizborni plakat kojim se šalje poruka da su osigurali novac za 40 novih zagrebačkih tramvaja uglavnom točan. Provjerom su pojasnile da je projekt nabave 40 novih tramvaja za ZET financiran većinom europskim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i Programa konkurentnosti i kohezije (PKK), pri čemu je prva polovica (20 tramvaja, oko 39,8 milijuna eura) u potpunosti pokrivena EU bespovratnim sredstvima, dok je drugi paket u pripremi i planiran je financijski omjer 85 % EU - 15 % država, uz dodatne troškove PDV-a koje snosi ZET iz gradskog proračuna. Iako je tvrdnja HDZ-a uglavnom točna, pojednostavljuje sliku jer ne spominje ulogu EU, Vlade RH i Grada odnosno ZET-a, pa formalno preuveličava zasluge same stranke.
Premijer Andrej Plenković tvrdio je da carine SAD-a neće imati izravan učinak na hrvatsko gospodarstvo, pa su studentice provjerom utvrdile da je ta izjava uglavnom točna, no zanemaruje određene činjenice poput one da Hrvatska bilježi kontinuirani rast trgovine sa SAD-om te da bi sektori poput farmaceutske i elektroindustrije, koji izvoze znatan dio u SAD, ipak mogli osjetiti posljedice. Iako ukupni udio trgovinske razmjene sa SAD-om iznosi oko 2,44 % do 2,98 % u zadnjem desetljeću, postoji manja razlika u odnosu na brojke koje je premijer Plenković naveo. Osim toga, iako je naglasio moguće neizravne posljedice, njegova izjava ipak donekle pojednostavljuje utjecaj carina na određene hrvatske izvoznike.
Izjava zamjenice guvernera HNB-a, dr. sc. Sandre Švaljek, da su od početka 2021. do kraja 2024. neto plaće u Hrvatskoj porasle gotovo 50 %, a cijene 30 %, djelomično je točna, utvrdile su studentice. Iako nominalni rast plaća iznosi oko 46,9 %, a rast cijena 30,09 %, stvarni odnosno realni rast plaća, koji pokazuje porast kupovne moći, iznosi 12,9 %. Time je jasno da je ova tvrdnja o realnom rastu plaća od približno 20 % pretjerana, što može dovesti do pogrešnog dojma o stvarnom standardu građana.
Studentice su provjeravale tvrdnje i za vrijeme javnog događaja kada su kandidat za gradonačelnika Zagreba Davor Bernardić (Nezavisna lista Servus Zagreb) i kandidat za njegovog zamjenika, Trpimir Goluža, šestog svibnja došli su na Fakultet političkih znanosti na događaj u organizaciji Gong-a i FPZG-a “Razgovor s kandidatom za gradonačelnika”, na kojem je trebao gostovati aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević (Možemo). Utvrdili su da izjava Davora Bernardića da nije bio obaviješten o otkazivanju sučeljavanja kandidata za gradonačelnika Zagreba nije točna. Iako je prvobitno bio pozvan na događaj u organizaciji Gong-a i FPZG-a, format sučeljavanja je naknadno otkazan, a iz dostupne e-mail korespondencije jasno je da je Bernardić pravovremeno obaviješten o toj promjeni. Njegova tvrdnja da mu nitko nije poslao obavijest stoga ne odgovara činjenicama.
Žene na meti u kampanji
Prateći javnu raspravu uoči izbora Libela.org utvrdila je da su se širili brojni dezinformacijski narativi o ženama kandidatkinjama na lokalnim izborima. Kandidatkinja za županicu u Istri Sanja Radolović bila je izložena usmjerenim dezinformacijama i napadima koji su seksualizirali njen izgled i ismijavali njezin intelekt. Cilj tih napada bio je podcijeniti njenu stručnost i narušiti njezinu političku vjerodostojnost. Kroz lažne priče, komentare na izgled i insinuacije o emocionalnoj nestabilnosti, pokušalo se smanjiti njezino političko djelovanje i prikazati je kao nedoraslu javnoj funkciji. Dokumentirano je kako takvi napadi ne samo da degradiraju pojedinu ženu u politici, nego i jačaju sustav rodnih stereotipa koji obeshrabruju žensko sudjelovanje u javnom prostoru. Osim Radolović, i Iva Rinčić i Matea Dorčić bile su mete dezinformacijskih i seksističkih napada tokom lokalnih izbora 2025. godine, uključujući deepfake snimke, seksualizaciju, nazivane su “marionetama” ili “projektnim igračicama”, ismijavan im je izgled, odjeća i partnerski odnosi. Ovakvi napadi nastoje diskreditirati njihove kompetencije i održavati rodne stereotipe, prikazujući ih kao emocionalne i nedorasle političkim funkcijama.
Iako se oblici napada razlikuju, od optužbi za političku pristranost do senzacionalističkih narativa o njihovim karijerama, zajednički cilj im je bio marginalizacija ženskih glasova u javnom prostoru. Analiza Libele upozorava na potrebu za promjenom pristupa kako bi politički angažirane žene imale ravnopravan i dostojanstven tretman u javnom i medijskom prostoru.
Pred lokalne lokalne izbore 2025., Libela.org je pokrenula internetsko glasanje za “Lokalni Stup srama” kako bi javnost ocijenila najsramotnije izjave političara ili javnih osoba tijekom kampanje. Nakon što su prethodno bili obilježeni najgori govori s parlamentarnih i predsjedničkih izbora (npr. Sanadera i Nike Tokić Kartela), sada je na izbor bilo ponuđeno osam novih kontroverznih iskaza, mahom seksističkih, rodno dezinformacijskih ili grubih izjava o “rodnoj ideologiji”. Pobjednik će biti objavljen na društvenim mrežama krajem lipnja, a cilj je osvijestiti rezonancu takvih izjava i potaknuti bolji društveni i politički standard komunikacije.
Libela je provjerila tvrdnju Mislava Hermana da je najveći broj neplaniranih trudnoća kod mladih i utvrdila da za to nema statističkog temelja. U Hrvatskoj ne postoje službeni podaci o neplaniranim trudnoćama, a dostupna statistika o pobačajima pokazuje da se najveći broj induciranih prekida trudnoće događa kod žena u dobi od 30 do 39 godina. Stoga je Hermanova izjava netočna i potencijalno obmanjujuća, osobito s obzirom na njegovu stručnu poziciju.
Kandidati su dezinformirali i u javnoj debati
Osim kontinuirane provjere tvrdnji, Faktograf je provjeravao i informacije koje su iznosili kandidati za gradonačelnika_cu Grada Zagreba. Kandidati Tomislav Tomašević i Marija Selak Raspudić sudjelovali su u dva sučeljavanja: prvo na Novoj TV koje je obilježila naknadna trivijalna rasprava treba li zagrebački gradonačelnik ili gradonačelnica znati što je to ajngemahtec, a drugo u Otvorenom HRT-a iz kojeg je ostala najupečatljivija prozivka Marije Selak Raspudić oko navodnog stranačkog kadroviranja u Zagrebačkom holdingu u kojoj je spominjala nepostojećeg Radenovića.
Faktograf je provjerio niz tvrdnji koje su Tomislav Tomašević i Marija Selak Raspudić iznijeli tokom predizbornih debata. Selak Raspudić je netočno tvrdila da SDP-ovac Radenović upravlja Zagrebačkim holdingom, a takva osoba ne postoji u Upravi ni Nadzornom odboru. Također je pogriješila kad je rekla da su donesena samo tri urbanistička plana, dok je stvarni broj veći. Tomašević je točno naveo da je izgrađeno ili preuređeno 11 vrtićkih kapaciteta, no samo su četiri vrtića izgrađena od temelja.
Usto, Tomašević je netočno ustvrdio da za vrijeme Bandića nije bilo javnih natječaja za udruge, iako su se natječaji ipak provodili. On je pretjerao i s tvrdnjom da je Zagreb bio pred bankrotom. Faktograf piše da je grad imao problema s likvidnošću, ali ne i bankrotom. Točna je bila njegova izjava o izmjenama urbanističkog plana u Jankomiru, gdje su visine nebodera smanjene prije njegova mandata. Zaključno, oboje kandidata iznijeli su djelomično točne i netočne informacije, ali su neke netočnosti Selak Raspudić bile izraženije.
Neuobičajene medijske napise koji su Ivicu Lovrića iz koalicije Plavi grad – Blok umirovljenika Zajedno. predstavljali kao “glavnog izazivača” kasnijem pobjedniku Tomislavu Tomaševiću, provjeravala je u lipnju i Lupiga.
Zaključak
I ovaj izborni ciklus obilježio je niz dezinformacijama, a redakcije koje provjeravaju informacije našle su se pred izazovnijim zadatkom - pratiti i prepoznati sadržaj koji je kreiran alatima umjetne inteligencije. AI dezinformacije postaju sve ozbiljniji problem u izbornim ciklusima. Zato je nedavno objavljen priručnik za nacionalne koordinatore Akta o digitalnim uslugama, koji nudi preporuke za očuvanje sigurnosti i integriteta izbornog procesa na društvenim mrežama.
Dodatan problem ove kampanje za lokalne izbore bilo je intenzivno širenje lažnih sadržaja o ženama kandidatkinjama, mahom seksističkih, rodno dezinformacijskih ili grubih izjava o “rodnoj ideologiji”. Također, i ovu kampanju karakteriziralo je odsustvo odgovornosti za javnu riječ. Kandidati i kandidatkinje u nastupima su često iznosili neprovjerene i neutemeljene tvrdnje i informacije, a mediji su ih prenosili bez pravovremene provjere. Ova kampanja je još jednom potvrdila da su društvu neophodni profesionalni mediji koji će građane i građanke štititi od dezinformacija.
Rješenje za to što su društvene mreže i u ovoj kampanji bile glavna točka za širenje dezinformacija, posebice putem lažni profila i anonimnih stranica, treba tražiti u primjeni Akta o digitalnim uslugama (DSA). DSA u EU treba spriječiti širenje lažnih profila i političk sadržaj koji ugrožava demokratski izborni legitimitet i slobodu odlučivanja.
Zato će Gong nastaviti pratiti primjenu DSA u Hrvatskoj i EU i obranu izbornog integriteta od ovakvih pokušaja biračke manipulacije tijekom izborne kampanje. Bez istinitih informacija, slobodni i pošteni izbori postaju nemogući.
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne
odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni
Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
