Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2024. bili su iz više razloga neobični. Prvo, po prvi put u hrvatskoj povijesti izbori su održani usred tjedna - u srijedu, a drugo, što je potpuno promijenilo tijek kampanja, a prema tome i preusmjerio dezinformacijske narative, bila je kandidatura predsjednika Republike Zorana Milanovića za premijera, dok je još uvijek bio na poziciji predsjednika.
Na samom početku godine, dok se još nije znalo kada će se održati najvažniji ovogodišnji izbori, oni parlamentarni, pretpostavljalo se da će teme migranata, stranih radnika i rata u Ukrajini dominirati u narednim mjesecima.
Istraživanja uoči superizborne godine
"Ključni dezinformacijski narativi na izborima bit će teme migranata i stranih radnika", najavljeno je odmah u siječnju na okruglom stolu “Tko su dezinformatori i kako će dezinformacije utjecati na izbore 2024. godine?”, na kojem su predstavljena istraživanja jadranskog centra za borbu protiv dezinformacija Adria Digital Media Observatory (ADMO).
Predstavljajući svoja istraživanja provedena u okviru ADMO-a, prof. dr.sc. Marijana Grbeša-Zanzerović i doc. dr.sc. Milica Vučković s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, te prof. dr.sc. Mato Brautović, upozorili su na teme koje će dominirati tijekom kampanja, tko će ih širiti, ali i na novu opasnost - dezinformacije kreirane umjetnom inteligencijom. Takvi zaključci bili su na tragu istraživanja Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO), koji su pokazali da su uz temu migracija, najčešće mete dezinformacija i dezinformacijskih kampanja na EU razini izbori, klimatske promjene te rat u Ukrajini.
Dezinformacijske strategije
Stručnjaci su odmah početkom godine upozorili na to da su dosadašnja istraživanja identificirala pet strategija dezinformacija: odbaciti optužbe, promijeniti narativ (žrtvu pretvore u zločinca i suprotno), zamijeniti teze, zaplašiti i podijeliti zajednicu. Pretpostavljalo se da će se takve tehnike primjenjivati i tijekom kampanje te uoči parlamentarnih izbora u Hrvatskoj.
Premijer Plenković raspustio je Hrvatski sabor 14. ožujka, nakon čega je predsjednik Milanović trebao donijeti odluku kada će se parlamentarni izbori održati u rasponu od 14. travnja do 12. svibnja. Milanović se odlučio za 17. travnja, u srijedu, čime je šokirao hrvatsku javnost. Izbori se do sada u Hrvatskoj nikada nisu održali usred tjedna. Zatim je sebe kandidirao za premijera, ostajući pritom na mjestu predsjednika Republike Hrvatske, čime je opet izazvao veliki šok u javnosti.
Iako su i predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković komunicirali zapaljujućim i polarizirajućim diskurzom, nerijetko se međusobno vrijeđajući i optužujući, iz njihovih usta nije izišla nikakva značajna, velika lažna vijest koju bi namjerno izrekli i time je proširili, znajući da je ona lažna i da može nanijeti štetu.
Službeni HDZ-ov račun proširio lažnu vijest, bez sankcija
Možda lažne vijesti nisu direktno komunicirali najviši dužnosnici ove zemlje, ali službena Facebook stranica vladajuće stranke ipak jest proširila opasnu dezinformaciju. Naime, HDZ je na svojem službenom Facebook profilu 22. ožujka objavio pet sekundi izjave predsjednika Zorana Milanovića u kojoj kaže: "Nakon izbora. Pa kažem, pohapsiti im sve i uzeti djecu za taoce."
U postu koji prati video, HDZ piše da Milanović planira "Hrvatima otimati djecu". Taj status su odmah prenijeli mnogi mediji, a ogranci spomenute stranke, kao i svi HDZ-ovi europarlamentarci, dijelili su ga na društvenim mrežama.
Ubrzo se oglasio i predsjednik Zoran Milanović, objavivši na svom profilu: "HDZ-ova kriminalna banda ukrala je i falsificirala moju jučerašnju izjavu i krenula plašiti ljude svojim prljavim uratkom koji kao da je potpisao sam Goebbels. Ja sam upozorio kako je gangsterski Ustavni sud spreman učiniti sve da zaštiti HDZ-ove lopove od gubitka izbora. Na pitanje novinara može li Ustavni sud poništiti SDP-ovu izbornu listu nakon izbora, odgovorio sam da takav gangsterski Ustavni sud 'nakon izbora može i pohapsiti ih sve i uzeti im djecu za taoce', misleći na SDP-ove ljude s izborne liste. Jasno da ne može jasnije biti, ali HDZ-ovi lopovi su u panici pa izmišljaju i lažu cijeloj Hrvatskoj u oči, kao što su navikli svih ovih osam godina."
Gongova analiza objava HDZ-a
Uz napisano, Milanović je objavio i snimku iste izjave, ali cjelovite, u trajanju od 40 sekundi. Iz tog videa je jasno da je Milanović govorio o ovlastima Ustavnog suda, za kojeg smatra da je SDP i stranke koalicije uzeo za taoce, a zatim karikira da bi nastavak te akcije moglo biti njihovo hapšenje i otimanje njihove djece.
Gong je ovaj slučaj prijavio Etičkom povjerenstvu. No, umjesto da jasno osudi korištenje lažnih vijesti od strane vladajuće stranke, Etičko povjerenstvo je samo pozvalo sve izborne sudionike da predizborno nadmetanje vode argumentirano, a medijima da ne prenose sadržaj koji je u suprotnosti s vrijednostima Izbornog etičkog kodeksa.
Podsjetimo i na Gongovu analizu objava na službenoj Facebook stranici HDZ-a, koja je pokazala stalan rast vrijeđalačkog diskursa bez znakova stajanja, zbog kojeg nazaduje civilizirana rasprava, dijalog, a u konačnici i demokracija.
Botovi napadaju: manipulacija javnim mnijenjem
Europska komisija prepoznala je da su botovi i lažni angažman, deepfake videa, audiozapisi i fotografije ozbiljan problem u izbornim kampanjama. Stoga je izradila Smjernice Zakona o digitalnim uslugama za integritet izbora, koje preporučuju platformama da učinkovitije sprječavaju prijevaru i korištenje lažnih angažmana i neautentičnih profila. Unatoč smjernicama, dogodio se niz slučajeva pokušaja manipulacije građanima i građankama i narušavanje izbornog integriteta.
Jedan od takvih svakako je bilo razotkrivanje HDZ-ovih botova na Facebooku. Gong je, naime, 20. veljače otkrio da objave službene Facebook stranice Hrvatske demokratske zajednice komentira, "lajka" i dijeli niz sumnjivih stranica koje su imale nizak broj pratitelja, gotovo iste datume nastanka, slabu aktivnost, mali broj osobnih informacija te profilne fotografije ukradene od drugih osoba.
Te su stranice bile aktivne isključivo ispod objava HDZ-a, gdje bi ih "lajkali" te pozitivno komentirali simpatizeri HDZ-a, uz kritiziranje i vrijeđanje oporbe, ali i građana i građanki koji su sudjelovali na prosvjedima.
Nakon Gongove prijave, Meta je kao vlasnik Facebooka i Instagrama, pokrenula istragu lažnih profila. U njenom sigurnosnom izvještaju za prvi kvartal 2024. godine, navedeno je da su uočeni lažni profili kršili smjernice zajednice protiv koordiniranog neautentičnog ponašanja, zbog čega je službeno uklonjeno 150 profila s Facebooka i Instagrama. Također, utvrđena je poveznica lažnih profila s pojedincima vezanima za HDZ-ovu organizaciju Mladež Hrvatske demokratske zajednice.
Novo poprište političke borbe - kampanja na TikToku
TikTok je najbrže rastuća društvena mreža koju u svijetu preferiraju korisnici dobi između 16 i 24 godina. Ova je mreža tijekom parlamentarnih izbora bila poprište raznih političkih kampanja, sadržaja i narativa od strane političara, političkih stranaka i računa koji šire politički sadržaj iza kojeg ne stoje stranke. Uoči kampanje, brojni političari i političarke tek su bili otvorili račune na TikToku, gdje su pokušali prilagoditi svoj diskurs mlađim biračima kako bi ih potaknuli da glasaju za njih.
Alternativni i izvanstranački politički akteri predstavljaju vodeće političke račune na TikToku, s najvećim brojem objava i pratitelja, pokazala je Gongova “Analiza političkih narativa na TikToku u izbornoj kampanji 2024.”, koja je istražila političke narative i politički okoliš TikToka u razdoblju pretkampanje i kampanje za parlamentarne izbore.
Ovo saznanje otkriva da političari, koji često nemaju podršku službenih političkih stranaka, stranačku infrastrukturu i prisutnost u tradicionalnim medijima, koriste TikTok kao alat za zaobilaženje medijske kontrole i dosezanje šire publike.
Međutim, usporedba TikTok metrika i izbornih rezultata otkriva da se popularnost na TikToku ne prenosi nužno u izborni uspjeh. Od deset računa političara i stranaka s najvećim brojem objava, pet nije ušlo u Sabor (Radnička fronta, Katarina Peović, Mate Lukić, Ivan Pernar i Ava Karabatić). Isto se dogodilo s tri od deset računa s najvećim brojem pratitelja (Ivan Pernar, Ava Karabatić i Karolina Vidović Krišto).
Umjetna inteligencija u kampanjama
Koordinator i glavni istraživač ADMO-a, prof. dr.sc. Mato Brautović, te stručni suradnik sa Sveučilišta u Dubrovniku, Marko Roško objavili su rad na temu korištenja umjetne inteligencije za stvaranje i širenje dezinformacija uoči izbora za Hrvatski sabor. U spomenutom istraživanju identificirano je ukupno 19 dezinformacija, ali autori napominju da ih je vjerojatno bilo i više, s obzirom na ograničene resurse organizacija za provjeru činjenica i nedostatak podataka s platformi o takvom sadržaju.
Analiza je otkrila da je većina otkrivenih dezinformacija distribuirana putem TikToka (14 slučajeva) i X-a (4 slučaja), pri čemu se većina može pripisati privatnim profilima. Ciljevi ovih dezinformacija bili su premijer Andrej Plenković (14 slučajeva), predsjednik Zoran Milanović (7), vođa desničarske oporbene stranke Nikola Grmoja (3) i vođa lijeve stranke Peđa Grbin (1).
Prevladavajući tip dezinformacija bila je zvučna dezinformacija povezana s videima (16 slučajeva), manipulirani videi (2 slučaja) i generirane fotografije (1 slučaj). Većina ovih dezinformacija imala je visok angažman korisnika, dok su neke imale umjereni ili nizak angažman. Većina dezinformacija temeljila se na sintetičkom zvuku bez sinkronizacije usana, kombinirajući generativnu UI s jednostavnijim "jeftinim" lažnim tehnologijama.
U ADMO analizi obrađeni su primjeri dezinformacijskih kampanja temeljenih na umjetno generiranom reelu na Instagramu koji prikazuje premijera Plenkovića koji sugerira građanima da kupe dionice INA-e. Koristili su deepfake audio kako bi manipulirali pravim snimkama s konferencije za novinare. Drugi primjer je bio deepfake audio u kojem predsjednik Milanović govori o svojoj sklonosti kockanju.
"Od tih 19 dezinformacija, 18 ih je i dalje bilo dostupno u trenutku pisanja izvješća, a nijedna nije bila označena kao sadržaj stvoren generativnom umjetnom inteligencijom", navode autori rada.
Prva AI političarka
U ovom pregledu digitalnog okoliša uoči parlamentarnih izbora zanimljivo je spomenuti i to da je politička platforma Možemo predstavila prvu hrvatsku političarku generiranu putem umjetne inteligencije. Kreirana je, kako kažu, radi borbe protiv lažnih vijesti i informacija tijekom ove izborne kampanje i prva je takva u Hrvatskoj. Instagram račun nitkolinaprotivgluposti objavio je 9 videa koji su umjetno generirani uoči parlamentarnih izbora. U nekima od njih je debunkirala lažne tvrdnje koje su se ticale Možemo, a u većini ih poziva Andreja Plenkovića na predizbornu debatu.
Pojedine stranke, poput Mosta i Domovinskog pokreta, širili su strah, paniku i neznanje govoreći o rodnoj ravnopravnosti. Tako su upotrebljavali pojmove poput "rodne ideologije", "transrodne ideologije" i "woke ideologije", koje su koristili tako što su ih punili lažnim značenjima kako bi obezvrijedili progresivne vrijednosti i ideje, ali i zastrašili i zbunili građane i građanke Republike Hrvatske.
Studentice detektirale dezinformacije u Hrvatskoj
Prisustvo dezinformacija u digitalnom prostoru tijekom kampanje za parlamentarne izbore pratile su i studentice Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba kroz projekt FaktaPolitika. One nisu pratile konkretne političke aktere ili medije već objave koje su tijekom kampanje bile aktualne, izazivale interes mlađe publike, bile sumnjive i istovremeno provjerljive, u skladu s metodologijom FaktaPolitike. S obzirom na to da se u EU-u više od 60% mladih u dobi do 24 godine najviše informira na društvenim mrežama, upravo tvrdnje objavljene na društvenim mrežama bile su prostor na koji su se studentice prvenstveno oslanjale.
Uoči izbora za Hrvatski sabor, fokusirale su se na izjave o ekonomskom stanju koje je bilo u fokusu HDZ-ove kampanje, u kojoj su šef HDZ-a i njegovi kandidati ponavljali statistike o rastu plaća, pritom ne stavljajući izgovorene brojke u širi društveni kontekst. Studentice su tako provjeravale tvrdnje Andreja Plenkovića o porastu neto plaća i tome da "inflacija nije pojela plaće". U jeku kampanje za parlamentarne izbore, na Instagram profilu HDZ-a i na web stranici Vlade osvanula je izjava premijera Andreja Plenkovića koja govori o znatnom rastu plaća za vrijeme HDZ-ova mandata.
Tvrdnja premijera Andreja Plenkovića iz travnja 2024.godine, da je prosječna plaća u mandatu HDZ-a porasla za 500 eura pokazala se kao uglavnom točna. Međutim, izjava premijera da nije istina da je od listopada 2016. do siječnja 2024. realni rast plaća bio 30 posto i da to ruši teze oporbe da je inflacija pojela plaće ispostavilo se da nije točna.
Zdravstvene politike u kampanji
Stranka Možemo je u svojoj kampanji upozoravala da je klađenje i kockanje ozbiljan javnozdravstveni i socijalni problem te su naglašavali kako je gotovo četvrt milijuna ljudi postalo žrtvom igara na sreću. Stoga su studentice provjerile i tvrdnju Ivane Kekin, saborske zastupnice iz stranke Možemo: "Čak 12 posto srednjoškolaca u Hrvatskoj pokazuje ozbiljne probleme vezane uz kockanje, što znači da među tom djecom ima oko 18 tisuća onih s problemom kocke, a koliko je među njima problem raširen pokazuje i to da je čak 70 posto srednjoškolaca u nekom trenutku kockalo." Ova tvrdnja se pokazala uglavnom točnom.
Mjesecima prije toga ministar zdravstva Vili Beroš najavio je skraćivanje lista čekanja, dok su brojni upozoravali kako je stanje u zdravstvu jedan od najvećih hrvatskih problema. Gostujući na sučeljavanju o zdravstvu u televizijskoj emisiji Demontaža, emitiranoj 19. ožujka na Novoj TV, Beroš je izjavio: "Nije točna informacija da je broj liječnika nedovoljan. Prema Eurostatu raste broj liječnika koji su zaposleni u sustavu."
Izjava ministra zdravstva Vilija Beroša o porastu broja liječnika uglavnom je točna. Prvi dio izjave u kojoj ministar izjavljuje da "nije točna informacija da je broj liječnika nedovoljan" nije točan, što možemo vidjeti iz podataka o nedostatku liječničkih timova u hrvatskom zdravstvu te povećanom broju odlazaka liječnika iz zemlje. Drugi dio izjave ministra Beroša gdje spominje porast broja liječnika jest nominalno točan, no rast od 0,1%, točnije 1 liječnik na 245 stanovnika Republike Hrvatske, i dalje nije rast koji bi riješio probleme hrvatskog zdravstva poput dugih lista čekanja i preopterećenosti liječnika u Hrvatskoj.
Rodno dezinformiranje
Osim tvrdnji koje su provjeravale studentice FPZG-a, za zaključke ove analize korišteni su i tekstovi drugih organizacija iz Hrvatske; Faktografa, Lupe, DU Checka i Libele, koje su ususret parlamentarnih izbora provjeravale političke tvrdnje uoči izborne utakmice. Spomenuti portali su pristali da se njihove provjere tvrdnji koriste u našim tekstovima i analizama, te je tim ostvarena i horizontalna suradnja među organizacijama i projektima koji se bave provjerom tvrdnji i borbom protiv dezinformacija.
Libela, koja se koncentrirala na praćenje rodnih i drugih srodnih dezinformacija u kampanjama, objavila je nakon parlamentarnih izbora analizu (1, 2) u kojoj je uočeno da su rodne i druge srodne dezinformacije u kampanji bile koncentrirane u četiri glavna narativna okvira: "rodna ideologija" kao društvena opasnost, političarke kao nekompetentne za bavljenje politikom, migranti kao opasnost te diskreditiranje politika rodne ravnopravnosti. Političarke koje su se u tom kontekstu našle na udaru bile su Sandra Benčić (Možemo!), Katarina Peović (RF) i Marija Selak Raspudić (kandidatkinja Mosta).
Kandidatkinje posebno na udaru
Jedan slučaj diskreditiranja kandidatkinje Peović zabilježio je i Faktograf koji je raskrinkao fotomontažu koju je zagrebački hip-hop dvojac Tram 11 objavio na svojoj Facebook stranici, a kojom se transparent Radničke fronte pokušavalo prikazati kao pročetničku propagandu. Ovaj slučaj zabilježio je i portal Lupa. Lupa je raskrinkala i slučaj u kojem se Sandri Benčić po društvenim mrežama imputirao njen lažni citat u kojem se navodno deklarira kao "Jugoslavenka".
U vezi iste kandidatkinje, Libela se pozabavila tvrdnjama koje su kolale digitalnom sferom, pri čemu su debankane tvrdnje vezane uz to koliko je dugo studirala, njeno ispunjavanje imovinske kartice, ali i motanje duhana koje je postalo sporno nakon što su objavljene fotografije na kojima Benčić na prosvjedu "Dosta je", koji se održao 17. veljače na Markovom trgu, mota duhan, što je potaknulo širenje tvrdnji kako možemovka "konzumira opijate" (1, 2).
Pseudopojmove poput "rodne", "transrodne" ili "woke ideologije" u kampanji su koristili Domovinski pokret, Most i Herman Vukušić s liste Stranke Ivana Pernara, a pri kraju kampanje zabilježen je i početak raskola unutar Mosta nakon što je Marin Miletić kritizirao izjavu Selak Raspudić iz predizborne debate na N1 televiziji da je pobačaj temeljno pravo i isključiva odluka žene.
Proruski narativi
Miletića je, također, kao izvor širenja dezinformacija prozvao Klimatski portal u članku u kojem se dokazuje da je na X-u i na Instagramu iznosio neistine o načinu financiranja ovog portala.
Faktograf je predizborno provjeravanje činjenica započeo još uoči prosvjeda ujedinjene opozicije protiv izbora Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika. Razlog tako ranog početka praćenja je bilo spominjanje prethodnih izbora za koje je uoči prosvjeda Davorko Vidović (Socijaldemokrati) ustvrdio da je opozicija 2020. na izborima dobila 240.000 glasova više od saborske većine, što se ispostavilo kao netočno. Nakon prosvjeda Faktograf je konstatirao da je premijer Andrej Plenković uzvratio netočnim tvrdnjama o okupljenoj opoziciji kao "radikalnoj ljevici" i da je riječ o "proruskim strankama".
S početkom službene predizborne kampanje, ovaj portal registrirao je širenje obmanjujućih tvrdnji po društvenim mrežama i po, u pravilu izrazito desnim portalima o navodno odličnoj ekonomskoj situaciji u Rusiji u odnosu na EU i Hrvatsku. Širenje ovih obmanjujućih tvrdnji bile su u kontekstu nadolazećih izbora i prisutnosti stranih radnika u Hrvatskoj, odnosno tema za koje je istraživanje EDMO-a predvidjelo da će biti prisutne uoči izbora za Europski parlament koji su u Hrvatskoj uslijedili nakon parlamentarnih izbora.
Faktograf se istaknuo po tome što je u praćenju predizborne kampanje provjeravao predizbornu debatu na N1 televiziji od 8. travnja 2024. i predizborno sučeljavanje kandidata na HRT-u od 12. travnja.
Svjetonazorska pitanja
Neke od predizbornih tema bile su svjetonazorske prirode, poput pobačaja i Istanbulske konvencije. Slijedeći ih, Faktograf je pokazao je da je činjenično neodrživa tvrdnja Ivana Penave (Domovinski pokret) o djelomičnoj deratifikaciji Istanbulske konvencije, a konstatirao je i da je Nikola Grmoja (Most) govorio istinu kad je tvrdio da je Penava kao HDZ-ovac sudjelovao u ratifikaciji Istanbulske konvencije. Lupa je također, u dva navrata (1, 2) provjeravala održivost tvrdnji o parcijalnom napuštanju Istanbulske konvencije.
Grmoju su, međutim, provjeravači činjenica Faktografa opovrgnuli kad je tvrdio da njegov kolega Božo Petrov nije prekršio predizborno obećanje, ovjereno kod javnog bilježnika, iz 2015. da neće koalirati niti s HDZ-om niti s SDP-om.
Tumačenja Ustava
Niz slučajeva u kojima su factcheckeri imali posla, otvorio se najavom predsjednika Republike Zorana Milanovića da će se kandidirati za premijera. Nakon upozorenja stručnjaka za Ustav da bi to bilo neustavno, na društvenim mrežama pojavila su se tumačenja da se radi o dvostrukim mjerilima jer je bivši predsjednik Franjo Tuđman 90-ih godina bio kandidat na parlamentarnim izborima, iako je u isto vrijeme bio i na čelu države. Faktograf je objasnio da usporedba ne stoji zato što je Hrvatska u 1990-ima imala polupredsjednički sustav.
Za sukob u kojem su se predsjednik Milanović i premijer Andrej Plenković uzajamno optuživali za "ustavnu krizu i čisti puč" s jedne, te za "mini državni udar" s druge strane, Faktograf je konstatirao da obojica iznose netočnosti. Sukob po ovom pitanju posebno je analizirao u članku o tome "kako trenutno izgleda komunikacija u državnom vrhu".
U istom kontekstu opovrgnuo je kao netočnu i tvrdnju profesorice Mirjane Kasapović da je Siniša Hajdaš Dončić (SDP) u 10. sazivu Sabora bio potpredsjednik, shodno tome i potencijalni privremeni predsjednik Republike.
Širenje dezinformacija iz kampanja na društvene mreže
Ovakva atmosfera odrazila se i na dezinformiranje po društvenim mrežama. HDZ-ovu Facebook objavu kratkog videa iz kojega proizlazi da predsjednik Milanović namjerava "uzimati djecu za taoce", mediji su brzo raskrinkali kao izrezanu iz puno šire izjave Milanovića o ovlastima Ustavnog suda i to na takav način da se namjerno potpuno izmijenio kontekst.
Premda su mediji vrlo brzo objavili o čemu je riječ, Faktograf je uočio da se izrezana snimka nastavila dijeliti na mnogim profilima i grupama na Facebooku, što je uočila i Lupa. Faktograf je reagirao i na netočne tvrdnje izvjesnog influencera na društvenim mrežama da se o opozivu predsjednika Republike može odlučivati na referendumu.
U ostalom dijelu praćenja predizborne kampanje, Faktograf je provjeravao još i točnost izjava predsjednika Zorana Milanovića, ministra Damira Habijana i premijera Andreja Plenkovića, stranke Možemo, kandidata Daria Zurovca, kao i objava na Facebook profilu "Obitelj & Domovina HR", te objava o navodnom hrvatskom državljanstvu sina Milorada Dodika po društvenim mrežama, što su poslije prenijeli mediji.
Lupa je, pak, u kampanji provjeravala još i izjave predsjednika Milanovića, ministra Marina Piletića, kandidata Dražena Keleminca i gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića.
FaktaPolitika je platforma za provjeru činjenica o izborima i politici. Provjeru činjenica provode studentice i studenti FPZG-a, uz mentorstvo svojih profesorica i profesora. Cilj je projekta, na kojem surađuju FPZG i Gong, pridonijeti jačanju otpornosti društva na dezinformacije smanjenjem količine dezinformacija, misinformacija i lažnih vijesti u javnom prostoru; jačanje informacijske pouzdanosti i sigurnosti kod konzumiranja medijskih sadržaja i korištenja društvenih mreža, jačanje kvalitete novinarstva i vjerodostojnog izvještavanja te jačanje medijske pismenosti.
***
*Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne
odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni
Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
