Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2024. bili su iz više razloga neobični. Prvo, po prvi puta u hrvatskoj povijesti izbori su održali usred tjedna - u srijedu, a drugo, što je potpuno promijenilo tijek kampanja, a prema tome i preusmjerio dezinformacijske narative, bila je kandidatura predsjednika Republike Zorana Milanovića za premijera, dok je još uvijek na poziciji predsjednika.
Na samom početku godine, dok se još nije znalo kada će se održati najvažniji izbori ove godine, oni parlamentarni, pretpostavljalo se da će teme migranata, stranih radnika i rata u Ukrajini dominirati u narednim mjesecima. “Ključni dezinformacijski narativi na izborima bit će teme migranata i stranih radnika”, najavljeno je odmah u siječnju na okruglom stolu “Tko su dezinformatori i kako će dezinformacije utjecati na izbore 2024. godine?”, na kojem su predstavljena istraživanja jadranskog centra za borbu protiv dezinformacija Adria Digital Media Observatory (ADMO). Predstavljajući svoja istraživanja provedena u okviru ADMO-a, prof. dr.sc. Marijana Grbeša-Zanzerović i doc. dr.sc. Milica Vučković s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, te prof. dr.sc. Mato Brautović, upozorili su na teme koje će dominirati tijekom kampanja, tko će ih širiti, ali i na novu opasnost - dezinformacije kreiranje umjetnom inteligencijom. Takvi zaključci su bili na tragu istraživanja Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO), koji su pokazali da su uz temu migracija, izbori, klimatske promjene te rat u Ukrajini najčešće mete dezinformacija i dezinformacijskih kampanja na EU razini.
Stručnjaci su odmah početkom godine upozorili kako su dosadašnja istraživanja identificirala pet strategija dezinformacija: odbaciti optužbe, promijeniti narativ (žrtvu pretvore u zločinca i suprotno), zamijeniti teze, zaplašiti i podijeliti zajednicu. Pretpostavljalo se kako će takve tehnike primjenjivati i tijekom kampanje i uoči parlamentarnih izbora u Hrvatskoj.
Premijer Plenković raspustio je Hrvatski sabor 14. ožujka, nakon čega je predsjednik Milanović trebao donijeti odluku kada će se parlamentarni izbori održati u rasponu od 14. travnja do 12. svibnja. Milanović se odlučio za 17. travnja i srijedu, čime je šokirao hrvatsku javnost. Izbori se do sada u Hrvatskoj nikada nisu održali usred tjedna. Zatim je sebe kandidirao za premijera pritom ostajući na mjestu predsjednika Republike Hrvatske te je opet izazvao veliki šok u javnosti.
Iako su i predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković komunicirali zapaljujućim i polarizirajućim diskurzom, nerijetko se međusobno vrijeđajući i optužujući, ali iz njihovih usta nije izišla nikakva značajna, velika lažna vijest koju su namjerno izrekli i tako proširili znajući da je ona lažna i da može nanijeti štetu.
Službeni HDZ-ov račun proširio lažnu vijest, bez sankcija
Možda lažne vijesti nisu direktno komunicirali najviši dužnosnici ove zemlje, ali službena Facebook stranica vladajuće stranke je zato započela s širenjem proširila opasnu dezinformaciju. Naime, HDZ je na svojem službenom Facebook profilu 22. ožujka objavio pet sekundi izjave predsjednika Zorana Milanovića u kojoj kaže: “Nakon izbora. Pa kažem, pohapsiti im sve i uzeti djecu za taoce”. HDZ piše u postu koji prati video da Milanović planira “Hrvatima otimati djecu”. Taj status su prenijeli odmah mnogi mediji, ali su ga i dijelili na društvenim mrežama ogranci spomenute stranke, kao i svi HDZ-ovi europarlamentarci.
Ubrzo se oglasio i predsjednik Zoran Milanović na svom status napisavši kako je “HDZ-ova kriminalna banda ukrala i falsificirala moju jučerašnju izjavu i krenula plašiti ljude svojim prljavim uratkom koji kao da je potpisao sam Goebbels. Ja sam upozorio kako je gangsterski Ustavni sud spreman učiniti sve da zaštiti HDZ-ove lopove od gubitka izbora. Na pitanje novinara može li Ustavni sud poništiti SDP-ovu izbornu listu nakon izbora, odgovorio sam da takav gangsterski Ustavni sud ‘nakon izbora može i pohapsiti ih sve i uzeti im djecu za taoce’, misleći na SDP-ove ljude s izborne liste. Jasno da ne može jasnije biti, ali HDZ-ovi lopovi su u panici pa izmišljaju i lažu cijeloj Hrvatskoj u oči, kao što su navikli svih ovih osam godina”. Uz napisano, Milanović je objavio i snimku iste izjave u trajanju od 40 sekundi. Iz tog videa je jasno da je Milanović govorio o ovlastima Ustavnog suda, za kojeg smatra da je SDP i stranke koalicije uzeo za taoce, a zatim karikira da bi nastavak te akcije moglo biti njihovo hapšenje i otimanje njihove djece.
Gong je ovaj slučaj prijavio Etičkom povjerenstvu. No umjesto da jasno osudi korištenje lažnih vijesti od strane vladajuće stranke, Etičko povjerenstvo je samo pozvalo sve izborne sudionike da predizborno nadmetanje vode argumentirano, a medijima da ne prenose sadržaj koji je u suprotnosti s vrijednostima Izbornog etičkog kodeksa.
Podsjetimo i na Gongovu analizu objava na službenoj Facebook stranici HDZ-a, koja je pokazala stalan rast vrijeđalačkog diskursa bez znakova stajanja, zbog kojeg nazaduje civilizirana rasprava, dijalog, a u konačnici i demokracija.
Botovi napadaju: manipulacija javnim mnijenjem
Europska komisija prepoznala je da su botovi i lažni angažman, deepfake videa, audiozapisi i fotografije ozbiljan problem u izbornim kampanjama. Stoga je i izradila Smjernice Zakona o digitalnim uslugama za integritet izbora, koje preporučuju platformama da učinkovitije sprječavaju prijevaru i korištenje lažnih angažmana i neautentičnih profila.
Unatoč smjernicama, dogodio se niz slučajeva pokušaja manipulacije građanima i građankama i narušavanje izbornog integriteta.
Jedan od takvih sigurno je bilo razotkrivanje HDZ-ovih botova na Facebooku. Naime, Gong je 20. veljače otkrio da objave službene Facebook stranice Hrvatske demokratske zajednice
komentira, ‘lajka’ i dijeli niz sumnjivih stranica, koje su imale nizak broj pratitelja, gotovo iste datume
nastanka, slabu aktivnost, mali broj osobnih informacija te profilne fotografije ukradene od drugih osoba. Te su stranice bile aktivne isključivo ispod objava HDZ-a, gdje bi ih ‘lajkali’ te pozitivno komentirali HDZ, uz kritiziranje i vrijeđanje oporbe, ali i građana i građanki koji su sudjelovali na prosvjedima.
Nakon Gongove prijave, Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, pokrenuo je istragu
lažnih profila. U sigurnosnom izvještaju za prvi kvartal 2024. godine, navode da su uočeni lažni profili kršili smjernice zajednice protiv koordiniranog neautentičnog ponašanja, zbog čega je službeno uklonjeno 150 profila s Facebooka i Instagrama. Također, utvrđena je poveznica lažnih profila s pojedincima vezanima za HDZ-ovu organizaciju Mladež Hrvatske demokratske zajednice.
Novo poprište političke borbe - kampanja na TikToku
TikTok je najbrže rastuća društvena mreža koju u svijetu preferiraju korisnici u dobi između 16 i 24 godine, a tijekom parlamentarnih izbora bila je poprište raznih političkih kampanja, sadržaja i narativa od strane političara, političkih stranaka i računa koji šire politički sadržaj iza kojeg ne stoje stranke. Uoči kampanje, brojni političari i političarke su tek otvorili račune na TikToku, gdje su pokušali prilagoditi svoj diskurs mlađim biračima ne bi li ih potaknuli da glasaju za njih.
Alternativni i izvanstranački politički akteri predstavljaju vodeće političke račune na TikToku, s najvećim brojem objava i pratitelja, pokazala je Gongova “Analiza političkih narativa na TikToku u izbornoj kampanji 2024.”, koja je istražila političke narative i politički okoliš TikToka u razdoblju pretkampanje i kampanje za parlamentarne izbore.
Ovo saznanje otkriva da političari, koji često nemaju podršku službenih političkih stranaka, stranačku infrastrukturu i prisutnost u tradicionalnim medijima, koriste TikTok kao alat za zaobilaženje medijske kontrole i dosezanje šire publike.
Međutim, usporedba TikTok metrika i izbornih rezultata otkriva da se popularnost na TikToku ne prenosi nužno u izborni uspjeh. Od deset računa političara i stranaka s najvećim brojem objava, pet nije ušlo u Sabor (Radnička fronta, Katarina Peović, Mate Lukić, Ivan Pernar i Ava Karabatić). Isto se dogodilo s tri od deset računa s najvećim brojem pratitelja (Ivan Pernar, Ava Karabatić i Karolina Vidović Krišto).
Umjetna inteligencija u kampanjama
Koordinator i glavni istraživač ADMO-a, prof. dr.sc. Mato Brautović, te stručni suradnik sa Sveučilišta u Dubrovniku, Marko Roško objavili su rad na temu korištenja umjetne inteligencije za stvaranje i širenje dezinformacija uoči izbora za Hrvatski sabor. U spomenutom istraživanju identificirano je ukupno 19 dezinformacija, ali autori napominju da ih je vjerojatno bilo i više, s obzirom na ograničene resurse organizacija za provjeru činjenica i nedostatak podataka s platformi o takvom sadržaju.
Analiza je otkrila da je većina otkrivenih dezinformacija distribuirana putem TikToka (14 slučajeva) i X-a (4 slučaja), pri čemu se većina može pripisati privatnim profilima. Ciljevi ovih dezinformacija bili su premijer Andrej Plenković (14 slučajeva), predsjednik Zoran Milanović (7), vođa desničarske oporbene stranke Nikola Grmoja (3) i vođa lijeve stranke Peđa Grbin (1).
Prevladavajući tip dezinformacija bila je zvučna dezinformacija povezana s videima (16 slučajeva), manipulirani videi (2 slučaja) i generirane fotografije (1 slučaj). Većina ovih dezinformacija imala je visok angažman korisnika, dok su neke imale umjereni ili nizak angažman. Većina dezinformacija temeljila se na sintetičkom zvuku bez sinkronizacije usana, kombinirajući generativnu UI s jednostavnijim "jeftinim" lažnim tehnologijama.
U ADMO analizi obrađeni su primjeri dezinformacijskih kampanja temeljenih na umjetno generiranom reelu na Instagramu koji prikazuje premijera Plenkovića koji sugerira građanima da kupe dionice INA-e. Koristili su deepfake audio kako bi manipulirali pravim snimkama s konferencije za novinare. Drugi primjer je bio deepfake audio u kojem predsjednik Milanović govori o svojoj sklonosti kockanju.
“Od tih 19 dezinformacija, 18 ih je i dalje bilo dostupno u trenutku pisanja izvješća, a nijedna nije bila označena kao sadržaj stvoren generativnom umjetnom inteligencijom”, navode autori rada.
Prva AI političarka
Zanimljivo je spomenuti u ovom pregledu digitalnog okoliša uoči parlamentarnih izbora kako je politička platforma Možemo predstavila prvu hrvatsku političarku generiranu putem umjetne inteligencije. Kreirana je, kako kažu, radi borbe protiv lažnih vijesti i informacija tijekom ove izborne kampanje i prva je takva u Hrvatskoj. Instagram račun nitkolinaprotivgluposti objavio je 9 videa koji su umjetno generirani uoči parlamentarnih izbora, u nekima od njih je debunkirala lažne tvrdnje koje su se ticale Možemo, a većina njih se bavi pozivanjem Andreja Plenkovića na predizbornu debatu.
Pletenje opasnih dezinformacijskih narativa u tkivo društva
Pojedine stranke, poput Mosta i Domovinskog pokreta, širili su strah, paniku i neznanje govoreći o rodnoj ravnopravnosti. Tako su upotrebljavali pojmove poput "rodne ideologije", "transrodne ideologije" i "woke ideologije", koje su koristili tako što su ih punili lažnim značenjima kako bi obezvrijedili progresivne vrijednosti i ideje, ali i zastrašili i zbunili građane i građanke Republike Hrvatske.
Studentice detektirale dezinformacije u Hrvatskoj
Prisustvo dezinformacija u digitalnom prostoru tijekom kampanje za parlamentarne izbore pratile su i studentice Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba kroz projekt FaktaPolitika. One nisu pratile konkretne političke aktere ili medije već objave koje su tijekom kampanje bile aktualne, izazivale interes mlađe publike, bile sumnjive i istovremeno provjerljive, u skladu s metodologijom FaktaPolitike. S obzirom da više od 60% mladih do 24 godine u EU najviše se informira na društvenim mrežama, studentice su se prije svega oslanjale na tvrdnje objavljene na društvenim mrežama.
Uoči izbora za Hrvatski sabor, studentice su se fokusirale na izjave o ekonomskom stanju, koje je bilo u fokusu HDZ-ove kampanje, u kojoj su šef HDZ-a i njegovi kandidati ponavljali statistike o rastu plaća, pritom ne stavljajući izgovorene brojke u širi društveni kontekst. Studentice su tako provjeravale tvrdnje Andreja Plenkovića o porastu neto plaća i tome da “inflacija nije pojela plaće”. U jeku kampanje za parlamentarne izbore, na Instagram profilu HDZ-a i na web stranici Vlade osvanula je izjava premijera Andreja Plenkovića koja govori o znatnom rastu plaća za vrijeme HDZ-ova mandata.
Tvrdnja premijera Andreja Plenkovića iz travnja 2024.godine, da je prosječna plaća u mandatu HDZ-a porasla za 500 eura uglavnom je uglavnom točna, međutim izjava premijera da nije istina da je od listopada 2016. do siječnja 2024. realni rast plaća bio 30 posto i da to ruši teze oporbe da je inflacija pojela plaće - nije točna.
Stranka Možemo je u svojoj kampanji upozoravala da je klađenje i kockanje ozbiljan javnozdravstveni i socijalni problem te su naglašavali kako je gotovo četvrt milijuna ljudi žrtva igara na sreću. Stoga su studentice provjerile i tvrdnju Ivane Kekin, saborske zastupnice iz stranke Možemo: “Čak 12 posto srednjoškolaca u Hrvatskoj pokazuje ozbiljne probleme vezane uz kockanje, što znači da među tom djecom ima oko 18 tisuća onih s problemom kocke, a koliko je među njima problem raširen pokazuje i to da je čak 70 posto srednjoškolaca u nekom trenutku kockalo”. Tvrdnja se pokazala uglavnom točnom.
Mjesecima prije ministar zdravstva Vili Beroš je najavio skraćivanje listi čekanja, dok su brojni upozoravali kako je stanje u zdravstvu jedan od najvećih hrvatskih problema. Hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš, gostujući na sučeljavanju o zdravstvu u televizijskoj emisiji Demontaža emitiranoj 19. ožujka na Novoj TV, rekao je: „Nije točna informacija da je broj liječnika nedovoljan, prema Eurostatu raste broj liječnika koji su zaposleni u sustavu”. Izjava ministra zdravstva Vilija Beroša o porastu broja liječnika uglavnom je točna. Prvi dio izjave u kojoj ministar izjavljuje da „nije točna informacija da je broj liječnika nedovoljan“ nije točan, što možemo vidjeti iz podataka o nedostatku liječničkih timova u hrvatskom zdravstvu te povećanom broju odlazaka liječnika iz zemlje. Drugi dio izjave ministra Beroša gdje spominje porast broja liječnika jest nominalno točan, no rast od 0,1%, točnije 1 liječnik na 245 stanovnika Republike Hrvatske, i dalje nije rast koji bi riješio probleme hrvatskog zdravstva, poput dugih listi čekanja i preopterećenosti liječnika u Hrvatskoj.FaktaPolitika je platforma za provjeru činjenica o izborima i politici. Provjeru činjenica provode studentice i studenti FPZG-a, uz mentorstvo svojih profesorica i profesora. Cilj je projekta, na kojem surađuju FPZG i Gong, doprinijeti jačanju otpornosti društva na dezinformacije smanjenjem količine dezinformacija, misinformacija i lažnih vijesti u javnom prostoru; jačanje informacijske pouzdanosti i sigurnosti kod konzumiranja medijskih sadržaja i korištenja društvenih mreža, jačanje kvalitete novinarstva i vjerodostojnog izvještavanja i jačanje medijske pismenosti.
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne
odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni
Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
