Hrvatska u izvanrednom stanju i u 2024.: Trećina zakona donesena po hitnom postupku

15. siječnja 2025.
Hrvatska u izvanrednom stanju i u 2024.: Trećina zakona donesena po hitnom postupku 1
Hrvatski sabor

Poslovnik Hrvatskog sabora ističe da se zakoni po hitnom postupku donose samo iznimno, kad za to postoje opravdani razlozi, te da se u tim slučajevima hitnost postupka mora posebno obrazložiti u prijedlogu zakona.

Unatoč tome, tijekom 2024. godine ubrzani ili hitni zakonodavni postupak često se koristio u Hrvatskom saboru. Od 102 zakona donesena tijekom 2024. godine, u hitnom postupku donesena su 33 zakona (32 posto), a 69 zakona (68 posto) doneseno je u redovnom postupku.

Ovakve brojke pokazuju da su se zakoni po hitnom postupku u 2024. godini donosili čak i nešto češće nego u 2023. godini. Te godine Hrvatski sabor je donio ukupno 129 zakona, od čega po hitnom postupku 34 zakona (26 posto), a 95 zakona (74 posto) po redovnom postupku.

Svaki treći zakon je hitan

Porast učestalosti donošenja zakona po hitnom postupku vidi se i ako usporedimo brojke iz dosadašnjeg dijela 11. saziva Hrvatskog sabora (konstituiran 16. svibnja 2024.) sa stanjem u  10. sazivu (konstituiran 22. srpnja 2020., a raspušten 14. ožujka 2024.).

Od ukupno 59 zakona donesenih u 11. sazivu, po hitnom postupku doneseno je 25 zakona (42 posto), dok su 34 zakona donesena po redovnom postupku (58 posto). U 10. sazivu, pak, od ukupno 500 zakona, po brzom postupku Hrvatski sabor je donio 182 zakona (36 posto), a 318 zakona doneseno je po redovnom postupku (64 posto).

Riječ je o službenim brojkama Hrvatskog sabora, koje je Gong predstavio u svojoj interaktivnoj infografici, priloženoj članku, a koje pokazuju da se u Hrvatskoj po hitnom postupku donosi otprilike svaki treći zakon.

Dovoljna je obična većina

Ovakve trendove Gong je ranije uočio već u svojoj analizi objavljenoj u ožujku 2024., koja je pokazala da je do tada u 10. sazivu po hitnom postupku doneseno nešto više od trećine svih zakona (182 od ukupno 312). Gong je tada istaknuo da ovako čestom posezanju za ubrzanom zakonodavnom procedurom pogoduje, između ostalog, i činjenica da je u Hrvatskom saboru za donošenje zakona po hitnom postupku dovoljna obična većina, a ne dvotrećinska, kao što je to slučaj u parlamentima nekih starijih članica EU, primjerice u Bundestagu.

Gong je u istoj analizi upozorio da pretjerano korištenje ubrzanog zakonodavnog postupka obezvrjeđuje demokratske procedure i sužava prostor za javnu raspravu o važnim društvenim temama.

Hrvatska u izvanrednom stanju i u 2024.: Trećina zakona donesena po hitnom postupku 2
chevron-right