Nešto više od trećine zakona donesenih u 10. sazivu Hrvatskog sabora, doneseno je u hitnom postupku. S obzirom na to da zakon kaže da bi se hitnoj zakonodavnoj proceduri trebalo pribjegavati samo iznimno, ispada da nam Vlada Andreja Plenkovića poručuje da živimo u izvanrednom stanju. Osim toga, učestala praksa donošenja zakona po hitnom postupku obezvrjeđuje značenje demokratskih procedura te sužava prostor za javnu raspravu o bitnim društvenim pitanjima.
Za vrijeme 21 sjednice Sabor je donio 500 zakona, od čega 182 u hitnom, a 318 u redovnom postupku, što znači da je od ukupnog broja zakona u hitnom postupku doneseno 36 posto svih zakona.
Prvo im se ne žuri pa im postane hitno
Poslovnik Sabora izrijekom navodi da se zakon po hitnom postupku može donijeti "iznimno", kada za to "postoje posebno opravdani razlozi". Kao jedan od razloga za hitnost Poslovnik navodi i usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s onim EU-a, ali samo ako se te zakone ne mora raspraviti u kontekstu usklađenosti s Ustavom ili pravnim sustavom Hrvatske.
Takav je bio slučaj s još i većim udjelom zakona u hitnom postupku tijekom administracija vlada Ive Sanadera, Jadranke Kosor i Zorana Milanovića. No, u tim sazivima Sabora Hrvatska je bila u procesu pristupanja članstvu u EU-u i stoga je masovno preuzimala pravnu stečevinu EU-a. U 9. sazivu Sabora pandemija Covida 19 predstavljala je, pak, doista objektivno izvanredno stanje.
U 10. sazivu Sabora, kako se vidi iz infografike, daleko najveći broj zakona u hitnom postupku donesen je na 12. sjednici koja je počela 15. rujna 2022. Iz podataka Hrvatskog sabora, vidi se da je mahom riječ o mijenjanju iz vrijednosti u kunama u vrijednosti u eurima. Ali, istodobno su se neki od tih zakona mijenjali i šire od puke konverzije valute. U nekima se, primjerice, osim zamjene kuna eurima, još i zamjenjivala kaznena odgovornost prekršajnom ili bi se kao razlog hitnosti navodilo stizanje rokova drugih akata.
U slučaju izmjena Zakona o izbornim jedinicama vladajuća većina pribjegla je hitnom postupku nakon što se ispostavilo da je Zakon o izbornim jedinicama u Narodnim novinama objavljen tek 4. listopada 2023., premda je u njemu stajalo da na snagu stupa 1. listopada. Zbog toga se Vlada našla na udaru kritika da je za donošenje tog zakona čekala zadnji tren.
Bundestag hitnu proceduru izglasava s dvije trećine
Zakon o lokalnim izborima po hitnom postupku mijenjao se čak dvaput, na 4. i na 7. sjednici, glasanjima u prosincu 2020. i u travnju 2021., a oba puta je obrazloženje hitnosti bilo isto - stizanje termina za lokalne izbore u svibnju 2021. Hitnost procedure za izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (izglasano 15. prosinca 2023.) opravdalo se stizanjem rokova do kraja te godine iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Taj plan je, inače, donesen dvije i pol godine ranije, još u srpnju 2021.
Prekomjerno posezanje za ubrzanim zakonodavnim postupkom obezvrjeđuje demokratske procedure te sužava prostor za javnu raspravu o bitnim društvenim pitanjima. Toga su u zapadnim demokracijama itekako svjesni.
To je razlog zašto se, primjerice, u Bundestagu skraćenu proceduru u donošenju zakona mora izglasati s dvije trećine prisutnih parlamentaraca, što za posljedicu ima da se tamo jedno čitanje preskače doista samo iznimno. U Hrvatskom saboru, pak, Vladin prijedlog za hitnošću treba samo običnu većinu prisutnih zastupnica i zastupnika.
To je razlog i rasprava o riziku pri donošenju zakona u hitnom postupku po kvalitetu demokratskog procesa i po kvalitetu zakonskih rješenja, nisu novost u zapadnim demokracijama. Odbor za Ustav Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva objavio je 2008. godine o tome opsežan izvještaj u kojem se, između ostalog, navodi mišljenje da ubrzani zakonodavni postupci pridonose dominaciji izvršne nad zakonodavnom vlasti.
