Ustavni sud smatra da nema ništa neustavno u tome da predsjednik Vlade može samostalno razrješavati ministre, već tvrde da je riječ o stabilnoj i ustaljenoj praksi, iako se radi o problemu na koji ustavni stručnjaci upozoravaju već dugi niz godina.
Gong je u studenom 2023. godine pozvao Ustavni sud na reakciju zbog nereguliranog pitanja razrješenja člana Vlade u situaciji kada član Vlade samostalno ne podnosi ostavku. Ovaj problem je ponovno došao u fokus javnosti nakon što je premijer Andrej Plenković razriješio ministra obrane Marija Banožića nekoliko sati nakon izazivanja prometne nesreće u kojoj je poginula jedna osoba, a sam ministar je teško ozlijeđen.
Ipak, u studenom 2024. godine, Ustavni sud je ocijenio je da nema pravne praznine jer prema Ustavu članove Vlade predlaže osoba kojoj je predsjednik države povjerio mandat za sastav Vlade, prema Zakonu o Vladi premijer predlaže članove Vlade i upravlja njezinim radom pa je stoga ovlašten donositi odluke o razrješenju ministra neovisno o tome je li ministar podnio ostavku ili ne. Na kraju, zaključuju da se ne radi o strukturalnom pravnom poremećaju, već da se radi o stabilnoj i ustaljenoj praksi u postupanju.
Gong upozorava da ovlast premijera da samostalno razrješava ministara nije sadržana ni u Ustavu ni u Zakonu o Vladi te da je za demokraciju opasno da izvršna vlast samostalno popunjava pravne praznine u dijelu u kojem bi to trebalo biti i u nadležnosti Hrvatskog sabora, kojemu je Vlada Republike Hrvatske odgovorna i čija je ustavna uloga da nadzire njezin rad.
Pitanje razrješenja ministara pravni stručnjaci problematizirali su još 2017. godine kada je premijer Plenković smijenio Mostove ministre Orepića, Šprlju, Dobrovića i Kovačića, pozivajući se samo na članak 110. stavak 1. Ustava. Konsenzusa oko toga je li se radilo o ispravnoj proceduri nije bilo i razrješenja su ostala na snazi. Prije toga, Zoran Milanović 2014. godine je na isti način smijenio ministra financija Slavka Linića. Pitanje izostanka procedure razrješenja člana Vlade koji sam nije podnio ostavku ostalo je bez adekvatnog rješenja. Ustav u članku 116. uređuje proceduru izglasavanja nepovjerenja članu Vlade u Saboru, no ni taj članak ne daje mogućnost premijeru da samostalnim aktom razriješi ministra koji nije podnio ostavku. U praksi, navedena pravna praznina rješava se jednostranim aktom premijera koji nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske.
Jedna od zadaća Ustavnog suda je da prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor, kako je i propisano člankom 104. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu.
