Troskot: Želimo da se broj zastupnika smanji sa 151 na 101 jer četvrtina zastupnika mandat odsjedi u tišini

21. listopada 2024.
Troskot: Želimo da se broj zastupnika smanji sa 151 na 101 jer četvrtina zastupnika mandat odsjedi u tišini 1
Ilustracija: Gong/ HINA (dc)

Premda je ekonomija forte Mostova saborskog zastupnika Zvonimira Troskota, trenutačno je, iako građanima najvažnija, na margini političkih rasprava. Stoga s Troskotom za Parlametar analiziramo događaje koji su u žiži političke javnosti, od prijepora oko obučne misije za pomoć Ukrajini NSATU do izbora članova Ustavnog suda te, nezaobilazno, položaja i uloge Hrvatskog sabora u državi i društvu.

Član ste Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost koji je raspravljao o tvrdnjama vladajućih da Rusi financiraju predizbornu kampanju predsjednika Zorana Milanovića, što je SOA opovrgnula. Neki i dalje sumnjaju u izvješće SOA-e s obzirom na predsjednikove stavove o agresiji Rusije na Ukrajinu i odnosu prema pomoći Ukrajini – aktualno je sudjelovanje hrvatskih vojnika u obučnoj misiji NATO-a NSATU u njemačkom Wiesbadenu. Vjerujete li Vi SOA-i i dijelite li predsjednikovo mišljenje o ratu u Ukrajini? I što općenito mislite o eventualnim stranim uplivima na izbore u Hrvatskoj, za koje neki tvrde da itekako postoje?

Most je donio jasnu odluku: naši časnici neće sudjelovati u misijama koje bi mogle dodatno eskalirati sukob u Ukrajini. Ova odluka odražava našu predanost očuvanju nacionalnih interesa i stabilnosti. Također, želimo naglasiti da nemamo nikakve povezanosti s predsjednikom Milanovićem ili premijerom Plenkovićem, čije odluke proizlaze iz vanjskopolitičkih praksi koje se ne prilagođavaju suvremenim izazovima. Ova degradacija postaje evidentna u našoj vanjskoj politici, gdje, unatoč važnosti, u nekim strateškim zemljama još uvijek nemamo veleposlanike.

Također, nedavne manipulacije u sustavu obrane Republike Hrvatske, uključujući Glavni stožer Oružanih snaga, te namjere Vlade RH da privatizira i monopolizira obavještajno-sigurnosni sustav, dodatno upućuju na zabrinjavajuće tendencije.

U svjetlu prijetnje globalnog sukoba, izvršna vlast se čini nesposobnom za suočavanje s ozbiljnim izazovima, dok im SOA služi kao sredstvo za izbjegavanje suštinske odgovornosti. Na istom tragu, predsjednik Republike Hrvatske ne dopušta Načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga da se obrati saborskim zastupnicima, čime se ugrožavaju temeljna načela parlamentarizma. Ovakvo ponašanje odražava nedostatak zrelosti i odgovornosti, što može imati ozbiljne posljedice za društvo u cjelini.

Izuzetno je važno istaknuti da u Hrvatskoj postoji značajna većina građana koja se protivi bilo kakvom aktivnijem uključivanju Hrvatske u sukob u Ukrajini. Čak i ako se NATO misija u Wiesbadenu odnosi samo na sudjelovanje i doškolovavanje časnika, što nije slučaj jer će se centralizirano slati oružje prema Ukrajini, ovaj potez NATO-a nadilazi bilateralnu podršku Hrvatske Ukrajini.

'Trgovački sastav' Ustavnog suda

Ovaj politički manevar vladajućih u vezi s vojskom predstavlja pokušaj prikrivanja političke i diplomatske blamaže predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, koja se dogodila tijekom nedavnog susreta s predsjednikom Srbije u Dubrovniku. Na tom sastanku, predsjednik Srbije nadigrao je Plenkovića, čime se bespotrebno oslabila do tada snažna percepcija hrvatske diplomacije i otvorila mogućnost za ponovno otvaranje starih rana, uključujući pokušaje ismijavanja Domovinskog rata, koji je temelj naše države.

Most tvrdi da su se HDZ, SDP i Možemo! već dogovorili oko novih ustavnih sudaca, za koje saslušanje u Saboru trenutačno traje, te poručujete da uopće nećete sudjelovati u tom procesu. Zašto ne želite da se mišljenje vaše stranke o tome čuje i kako uopće mislite da se može doći do izbora ustavnih sudaca, s obzirom na to da nitko nema većinu od 101 glasa i da su međustranački pregovori neminovnost?

U proteklih osam godina Ustavni sud nije vršio svoju temeljnu funkciju nadzora propisa zakonodavne i izvršne vlasti. Njegova ovisnost o političkoj vlasti izaziva široko rasprostranjenu sumnju i dodatno umanjuje povjerenje javnosti.

HDZ i SDP su odgovorni za ovaj sramotan sastav Ustavnog suda, trgovački sastav, u kojem sjede ljudi koji su se lažno predstavljali u Austriji, koji ne znaju strane jezike, koji nemaju nikakve kvalifikacije i koji su srušili naš referendum o COVID potvrdama s obrazloženjem da ljudi nisu znali što potpisuju. Ova odgovornost se sada proteže i na Možemo!, koji sudjeluje u ovoj trgovini.

Razne odluke su izazvale opću sumnju, a pasivizacija Ustavnog suda RH-a dodatno je osnažila tu percepciju. Način izbora sudaca i njihova kvaliteta pridonijeli su opadanju legitimnosti suda. Umjesto da se biraju kompetentni kandidati, suci se često biraju kroz stranačke kvote, što dovodi do nedemokratske strukture. U tom smislu, Ustavni sud je postao "zarobljena institucija" političkih stranaka.

Most se stoga čvrsto protivi trenutnom postupku HDZ-a, SDP-a i Možemo! oko novih ustavnih sudaca. Tajni pregovori iza zatvorenih vrata nisu prihvatljivi, jer ne pridonose transparentnosti i odgovornosti. Vjerujemo da su otvorena rasprava i dijalog ključni za vraćanje povjerenja građana.

Predlažemo smanjenje broja sudaca na 12, kako bismo osigurali da pri svakom odlučivanju većina ima najmanje dva glasa više, po uzoru na njemački Savezni ustavni sud. Suci bi se birali na neponovljivi mandat od 9 do 12 godina, čime bismo očuvali njihovu nezavisnost.

Po Ustavu Sabor mora biti iznad Vlade, a ne obratno

Također, želimo suziti krug predlagatelja i osigurati da se kandidati biraju isključivo iz najviših pravosudnih instanci (Vrhovni sud ili Visoki upravni sud) ili s 20 godina iskustva kao odvjetnici. Zalažemo se i da se propiše kao uvjet da se može kandidirati samo osoba koja u prethodnih pet godina nije obnašala dužnost u zakonodavnoj ili izvršnoj vlasti, te da minimalno pet godina nije član niti jedne političke stranke, kako bismo izbjegli mogućnost izbora aktivnih političara.

Naša odluka da ne sudjelujemo u ovom procesu nije znak odbijanja suradnje, već izraz našeg nezadovoljstva trenutnim stanjem i načinom vođenja politike u parlamentu.

Vaš stranački kolega Nikola Grmoja izjavio je neki dan da nije pobornik političke korektnosti, a očito nisu ni mnogi drugi u Saboru, iako to javno ne priznaju, s obzirom na to da saborskim eterom dominiraju nerijetko teške uvrede i udarci ispod pojasa. Premda niste među njima, mislite li da takav narativ može javnosti vratiti povjerenje u zastupnike i Sabor koji je redovno najlošije ocijenjena institucija, a pogotovo sada kada vam se plaće kreću oko četiri, pet tisuća eura i kada se od svih vas, umjesto vrijeđanja ili doskočica, očekuje jači angažman i veći doprinos u korist građana i društva?

Dosta toga što ste naveli u pitanju je točno. Međutim, ispod radara prolazi ključna činjenica: vladajući namjerno degradiraju Hrvatski sabor preko svojih "žetona" koji često ometaju javnu raspravu, čime žele obezvrijediti Sabor. Time stvaraju obmanu da je Vlada iznad Sabora, što nije točno. Prema Ustavu, Hrvatski sabor je iznad Vlade jer upravo Sabor potvrđuje Vladu, a ne obrnuto. Percepcijski se stvara dojam da je Vlada ta koja vodi, ali suštinski, Sabor ima ključnu ulogu u postavljanju i kontroli izvršne vlasti.

Most je u ovome vrlo konstruktivan. Mi zagovaramo reformu Sabora, prvenstveno smanjenje broja zastupnika s 151 na 101, jer smo svjedoci da četvrtina saborskih zastupnika gotovo nikad ne uzme repliku. Zastupnici bi trebali raspravljati o problemima građana, a ne sjediti u tišini.

Također, predlažemo ukidanje prava zastupnicima nacionalnih manjina da biraju Vladu i glasaju o proračunu jer je tu prisutna velika politička trgovina. Želimo nacionalne manjine osloboditi stigme "etnobiznisa" koja se nažalost stvorila zbog postupaka njihovih predstavnika u Saboru. Umjesto toga, predlažemo da dobiju pravo suspenzivnog veta na zakone koji se odnose na prava manjina, što bi im dalo stvarnu zaštitu bez političkih manipulacija.

***

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta Parlametar.hr, digitalne platforme Gonga za praćenje rada saborskih zastupnica i zastupnika. Intervjue i komentare piše iskusna saborska izvjestiteljica Sandra Bartolović.

Sandra Bartolović bavi se političkim novinarstvom od početka 1990-ih. Od tada je sustavno pratila, izvještavala, analizirala i komentirala političke procese, stranke, izbore na svim razinama, rad Sabora, Vlade i Ureda predsjednika za Glas Slavonije, Vjesnik, Media servis, Nacional, Poslovni dnevnik, neprofitni portal Forum.tm i Hinu, u svim novinarskim formama, od vijesti preko intervjua do kolumni. Predbilježite se na Parlametar bilten OVDJE i dobivajte na jednom mjestu sve važne informacije o tjednim raspravama sabora te temama kojima se bave!

Troskot: Želimo da se broj zastupnika smanji sa 151 na 101 jer četvrtina zastupnika mandat odsjedi u tišini 2
chevron-right