Svi akteri, posebno civilno društvo, moraju biti uključeni u procese donošenja odluka o provedbi Zakona o umjetnoj inteligenciji (Zakon o AI). Provedba Zakona o AI-ju mora biti usmjerena na zaštitu građana i građanki od negativnih utjecaja umjetne inteligencije i sprečavanje potencijalnih zloupotreba.
Na to upozorava i analiza nazvana Prema Zakonu o umjetnoj inteligenciji koji služi građanima i društvu, koju je u kolovozu objavio Europski centar neprofitnog prava. Njihovo izvješće daje prikaz načina, vještina i stručnosti koje su potrebne civilnom društvu kako bi se stvorila prilika za provedbu Zakona sukladno javnim interesom, očuvanjem temeljnih prava i zaštita najranjivih društvenih skupina.
Europska unija ove je godine usvojila dugoočekivani Zakona o umjetnoj inteligenciji, kojim se definiraju pravila za razvoj i korištenje umjetne inteligencije. Usvajanjem Zakona napravljen je korak prema poticanju povjerenja u nove tehnologije. Međutim, primjene i provedbe Zakona još nisu jasno definirane, a postavlja se pitanje hoće li se pokazati učinkovitim u zaštititi građana i građanki od potencijalnih opasnosti koji AI donosi.
Prema vremenskom okviru koji definira provedbu i primjenu Zakona o AI sljedeći bi koraci primjene trebali biti u veljači 2025., kada će na snagu stupiti zabrana “neprihvatljivog rizika” manipulacija i obmana građa na temelju njihovog pretraživanja. Nakon toga, u kolovozu 2025., treba stupiti na snagu niz obaveza za pružitelje takozvanih općih modela koji podržavaju generativne AI alate poput ChatGPT-a ili Google Gemini-ja. Dok će se u ljeto 2026., primjeniti pravila o primjeni “visokorizičnih AI sustava” uključujući biometriku, kritičnu infrastrukturu i obrazovanje.
Kako civilno društvo može utjecati?
Smjernice u izvješću posebno ističu važnost identifikacije rizika i zabrane najopasnijih AI sustava, poput daljinske biometrijske identifikacije (RBI). Također, zahtijeva se da sustavi poput ChatGPT-a budu strogo regulirani.
Izvješće naglašava važnost uspostavljanja jasno strukturiranih mehanizama koordinacije civilnog društva s institucijama, poput Ureda za AI i Europskog nadzornika za zaštitu podataka (EDPS). Takva koordinacija bitna je na razini EU-a, ali i na razini nacionalih nadzornih tijela država članica. Civilno društvo ima ključnu ulogu u uključivanju svojih članova u savjetodavne forume i znanstvene panele, čime bi se osigurala stručna i transparentna provedba Zakona.
Pritom, provedba na nacionalnoj razini mora se fokusirati na regulatorna tijela koja bi trebala biti uključena u provedbu i primjenu zakona, a za sada su dvije države članice Nizozemska i Španjolska provele studije o ispitivanju nacionalnih okvira. Istraživanja analiziraju regulatorna tijela koja bi trebala biti uključena u provedbu Zakona o umjetnoj inteligencije ali i prilike koje bi na instuticionalnom nivou trebala biti omogućena za sudjelovanje civilnom društvu.
Zakon o AI-ju usvojen je radi poticanja razvoja novi tehnologija. Istovremeno, Zakon bi trebao jamčiti sigurnost temeljnih prava svih građana i građanki, dok bi provedba i primjena Zakona trebale pokazati hoće li se provedba i primjena Zakona pokazati i smjer daljnjeg razvoja i utjecaja umjetne inteligencije na živote građana.
Unatoč snažnom zagovaranju civilnog društva, u izradi Zakona u AI-ju nisu uspostavljeni obavezni okviri koji bi omogućili standardizaciju zaštite osobnih podataka. Prije samog usvajanja Zakon o AI, brojne su organizacije civilnog društva, uključujući i Gong, tražile da novi zakon stvori snažno, sigurno regulatorno okruženje za umjetnu inteligenciju koje je utemeljeno na zaštiti prava i vladavini prava.
Civilno društvo će trebati dodatnu podršku u jačanju kapaciteta i tehničkih vještina kako bi mogli pratiti zabrane i kategorizaciju rizika. Ovo je posebno važno za praćenje visokorizičnih AI sustava koji mogu predstavljati prijetnju društvu.
Upravo zato donatori imaju ključnu ulogu u podršci civilnom društvu tijekom provedbe i primjene Zakona o AI-ju. Izvješće preporučuje da donatori osiguraju namjenska sredstva za financiranje koordinacije civilnog društva, kao i za specifična područja poput tehničkih standarda ili pitanja migracija. Također, donatori bi trebali pružiti financijsku podršku civilnom društvu čiji će predstavnici sudjelovati u znanstveno-stručnim forumima i panelima.
Važno je stvoriti prostor za razmjenu znanja i vještina civilnog društva na nacionalnoj i europskoj razini, što će ojačati njihovu sposobnost da učinkovito nadziru provedbu Zakona o AI-ju i osiguraju zaštitu građana i građanki EU. Bez pritiska civilnog društva, postoji opasnost oslabljenja pravila, čime bi se smanjila učinkovitost Zakona o AI-ju.
Gong će nastaviti zagovarati jasnije regulacije za primjenu i provedbu Zakona o AI-ju koji će zaštititi građane i građanke od potencijalnih opasnosti koje donosi umjetna inteligencija. Aktivnija uloga civilnog društva, posebno na institucionalnom nivou znači i jačanje učinkoviitost ali i smanjenje štetnosti i rizika u digitalnom okruženju.