Online prijetnje novinarkama prijetnje su i za demokraciju 

01. srpnja 2024.
Online prijetnje novinarkama prijetnje su i za demokraciju  1

Digitalno okruženje sve je nesigurnije mjesto za novinare i novinarke u Europskoj uniji. Prijetnje, posebno putem društvenim mreža, kao i uvrede i mizoginija, nerijetka su pojava i u Hrvatskom medijskom prostoru. Prema istraživanju Centra za medijski pluralizam, Hrvatska, uz Tursku, najlošije stoji po pitanju medijskih sloboda i zaštita novinarki.

To pokazuje monitoring medijskog pluralizma u digitalnoj eri za 2024. godinu koji je pripremio Centar za medijski pluralizam i medijske slobode. Ovaj monitoring prati stanje medijskog pluralizma u 32 zemlje, uključujući 27 država članica EU i pet zemalja kandidatkinja. Obuhvaća nekoliko ključnih područja: osnovnu zaštitu novinara i novinarki, tržišni pluralizam, političku nezavisnost i društvenu uključenost. Izvještaj pruža detaljan uvid u stanje medijskog pluralizma, identificirajući potencijalne rizike i područja koja zahtijevaju poboljšanja uvjeta rada novinara i novinarki u Europi i zemljama članicama.

Online prijetnje u EU
Prijetnje novinarima, bilo fizičke ili online, povećale su se za 4% u gotovo svim zemljama Europske unije u usporedbi s prošlom godinom, osim u Portugalu i Rumunjskoj. Kada je riječ osnovnoj zaštiti, čak 73 posto novinarki svakodnevno doživljavaju online nasilje. Većina napada i prijetnji se ne prijavljuje jer se smatraju "dijelom posla". Drugi oblici online prijetnji uključuju neovlašteni nadzor pretraživanja i aktivnosti novinara te hakiranje emailova ili profila na društvenim mrežama. Analiza Centra za medijski pluralizam pokazuje da nasilnici često koriste oznake (hashtagove) i botove kao i da su napadi su često povezani s političkim strukturama. 

Novinari u Hrvatskoj visoko rizična skupina
Istraživanje je provedeno u 32 zemlje, a Hrvatska i Turska najlošije stoje po pitanju medijskih sloboda i zaštite novinarki, te su ocijenjene visoko rizičnim zemljama. Kao javne osobe, novinari u Hrvatskoj su gotovo svakodnevno izloženi govoru mržnje, prijetnjama nasiljem, a njihovi e-mailovi ili profili na društvenim mrežama često bivaju hakirani. U nekim slučajevima, online napadi na novinare su organizirani i ponavljani, a uključuju i upotrebu nasilnih hashtagova i botova, pokazuje analiza.

U Hrvatskoj zakoni nisu usklađeni s galopirajućim napretkom tehnologije i promjenama u digitalnom okolišu. Kazneni zakon zabranjuje pristup internetu osobama koje su počinile kazneno djelo putem interneta, ako postoji sumnja da bi mogle ponoviti kazneno djelo. Prema Metinom izvješću za 2023., od siječnja do lipnja 2022. godine uklonjeno je 162 objava s Facebooka u skladu s hrvatskim zakonima, dok je 14 uklanjanja provedeno zbog Facebookove globalne politike. Prema izvješću Twittera za 2023., između siječnja i prosinca 2021. godine iz Hrvatske je stigao jedan hitan vladin zahtjev za informacijama, no razlozi nisu navedeni. Zakon o elektroničkim komunikacijama u članku 53. nalaže čuvanje podataka za potrebe kriminalističkih istraga, nacionalne obrane i sigurnosti. Sloboda izražavanja spominje se općenito kao jedno od temeljnih načela za funkcioniranje HAKOM-a u člancima 7. i 8. razlika između kaznenih djela i slučajeva nacionalne sigurnosti trebala bi biti jasnija, jer članak 53. ostavlja prostor za različita tumačenja.

Dezinformacijske prijetnje
U Hrvatskoj osim online prijetnji novinarima i online manipulacija, ugrozu za novinarstvo predstavljaju i dezinformacije, koje se najčešće šire putem društvenih mreža TikToka, Vibera, WhatsAppa i Telegrama. Istraživanje pokazuje opći trend manipulacije činjenicama. Prema podacima organizacije za provjeru činjenica Faktograf, prošle su se godine dezinformacije najviše širile kroz teme rata i ratne propagande, klimatskih promjena i cijepljenja. Stručnjaci upozoravaju da se količina dezinformacija povećala upotrebom alata umjetne inteligencije u novinarstvu, dok se pokazuje da tradicionalni mediji nisu primarni izvori dezinformacija i nije zabilježen njihov dezinformacijski učinak na temeljna prava i slobode novinarske struke. 

“Rupe u zakonu” ili online manipulacije
Govori mržnje i ekstremističke retorike online, često nisu sankcionirani, upozoravaju predstavnici udruga civilnih društva i mediji. Ne postoje ni odredbe koje reguliraju transparentnost političkog oglašavanja u online medijima. Izborni kandidati često koriste "rupe u zakonu" - ulažu u online kampanje prije službenog početka kampanje ili oglašavaju na društvenim mrežama, a to ne prijavljuju Državnom izbornom povjerenstvu na što Gong upozorava još od 2021. godine.

Stanje u Hrvatskom medijskom prostoru alarmantno je zbog sve češćih online prijetnji, dezinformacija i nedostatka adekvatnih zakonskih regulativa koje bi štitile novinarsku slobodu i integritet. Hitne reforme nužne su kako bi se osigurali sigurniji uvjeti rada za novinarke ali i očuvala demokratska javnost. 

Online prijetnje novinarkama prijetnje su i za demokraciju  2
chevron-right