Većina građana i građanki Hrvatske koristi mobitele ili kompjutere za informiranje, prati informacije, ali ne vjeruje medijima. To nisko povjerenje u medije problem je s kojim se hrvatsko društvo godinama suočava, a dio je i trenda kontinuiranog pada povjerenja u sve ključne institucije u zemlji. Od 2021. godine do danas povjerenje u medije se smanjilo s 45 % na 32 %. To je pokazalo 13. izdanje Digital News Report koji je uradio Instituta Reuters Sveučilišta Oxford, a koji daje prikaz stanja u području medija i informiranja u 47 zemalja.
Anketirajući gotovo 100.000 ljudi sa šest kontinenata, Institut Reuters pojašnjava da je stanje u novinarstvu općenito teško, ali u nekim dijelovima svijeta ipak ostaju nezavisni, profitabilni mediji kojima se vjeruje.
Trend pada povjerenja u medije nije hrvatska osobenost - ovaj izvještaj pokazuje da je na globalnoj razina 40 %, što je stabilan postotak u odnosu na prošlogodišnje mjerenje. Finska je i dalje zemlja s najvišim nivoom ukupnog povjerenja (69 %), dok Grčka (23 %) i Mađarska (23 %) imaju najniži nivo zbog zabrinutosti zbog neprimjerenog političkog i poslovnog utjecaja na medije. Istraživanje pokazuje da na pad povjerenja u medije utječe opća društvena polarizacija, ali moguće i drugi faktori poput sve lošijeg stanja u novinarstvu, promjena načina informiranja i sve dominantnija pozicija velikih digitalnih platforma, širenje dezinformacija, upotreba umjetne inteligencije… Za stjecanje povjerenja u medijima građanima je važno da novinari poštivaju novinarske standarde, da budu nepristrani i da vijesti budu točne.
Polovica građana koristi Fejsbuk za informiranje
Građani Hrvatske dominantno se informiraju online (80 %). TV ostaje važan izvor vijesti sa 63 %, dok 47 % koristi društvene mreže. Pozicija tiska danas (20 %) upola manja od one prije osam godina (43 %).
Zrinka Peruško, autorica analize za Hrvatsku, objašnjava da na medijskom tržištu naše zemlje dominiraju velike digitalne platforme, ali da ključnu poziciju među offline medijima imaju dva TV kanala u stranom vlasništvu Nova (United Group) i RTL (Central European Media Enterprises) i javni emiter HRT. Peruško u analizi navodi da javni emiter HRT ima značajan doseg, ali manje povjerenja gledalaca od vodećih komercijalnih operatera te da mnogi stručnjaci ističu njegovu kontinuiranu provladinu pristranost. Austrijske i njemačke kompanije ostaju ključni igrači na tržištu tiska. Tabloid 24 sata, u vlasništvu grupe Austria Styria, je najprodavanije novine i privlači veliki broj čitalaca na internetu, dok je domaći Hanza media lider na tržištu tiskanih medija.
Kada su u pitanju društvene mreže i mobilne aplikacije među hrvatskim građankama dominira Facebook koji koristi 67 % građana. To je glavna mreža za informiranje za 49 % građana. YouTube koristi 61 %, zatim WhatsApp 59 %, Viber 43 % i Instagram 38 %.
U analizi Reuters Instituta podsjeća se da je financijska kriza dovela do zatvaranja nekoliko popularnih lokalnih medija u Hrvatskoj koji su bili cijenjeni zbog svog istraživačkog i kritičkog izvještavanja. Također, državno oglašavanje u medijima ocijenjeno je kao netransparentno. Reuters Institut podsjeća na analizu Gonga kojom je utvrđeno da su vladine i državne agencije između 2017. i 2021. godine potrošile preko 7 milijuna eura na sponzorstvo ili oglašavanje u medijima. Najviše novca dobile su Nova TV, RTL TV, kao i kompanije Styria i Hanza media izdavači Večernjeg i Jutarnjeg lista.
Sve manji interes za informiranje, rijetki plaćaju za informacije
Analiza Reuters Institut pokazuje da trećina hrvatskih građana i građanki dijele informacije putem društvenih mreža i mobilnih aplikacija. To predstavlja rizik za širenje dezinformacija ako korisnici nemaju dovoljno vještina za provjeru sadržaja koji šire. Postotak građanki Hrvatske koji plaćaju za online informacije na internetu nizak, svega 9 posto, kao i ranije. Dugoročni trend interesiranja za vijesti je u opadanju u svim zemaljama osim u Finskoj. Žene i mladi čine značajan dio grupacije koja se sve manje interesira za vijesti.
Na svim tržištima oko 39 posto ljudi kaže da ih vijesti umaraju i opterećuju i zbog toga ih izbjegavaju. Taj postotak je isti kao u 2023. godini, ali je za 11 posto više nego 2019. godine. Ispitanici u ovom istraživanju objasnili su da su na njihov osjećaj preopterećenosti količinom vijesti utjecala ratna događanja u Ukrajini i na Bliskom Istoku.
