Izbore za Europski parlament obilježila je rekordno niska izlaznost (752.264 biračica i birača, odnosno 21,35%), no ni ovaj proces nisu zaobišle nepravilnosti i administrativne barijere koje su otežale biračko pravo dijelu birača. Zbog toga donosimo pregled najvećih nepravilnosti i preporuka za njihovo rješavanje za naredne izborne cikluse.
Problemi s promjenom biračkog mjesta putem sustava e-Građani
Na ovim izborima, 58.940 birača se privremeno upisalo, odnosno izvršilo prethodnu ili aktivnu registraciju kako bi glasali u drugim mjestima u Hrvatskoj i inozemstvu. Dio njih je zahtjev predao putem sustava e-Birači na platformi e-Građani i ostao bez prava glasa.
ritužbe koje smo zaprimili odnosile su se na registracije izvršene preko navedene platforme. Isto se dogodilo i na nedavno održanim parlamentarnim izborima, o čemu smo obavijestili nadležno ministarstvo. Dio birača je zbog toga tek na dan izbora, ili čak u danima pred izbore, shvatio da nisu upisani na željeno biračko mjesto, zbog čega je bilo prekasno za promjenu mjesta glasanja.
Naime, sustav je postavljen tako da birač, kada preda zahtjev, dobije pop-up obavijest da je "privremeni upis uspješno predan", o kojoj ne ostaje pisani trag. Zbog toga kasnije birači koji se nisu našli na izvadcima iz popisa birača nemaju dokaz da su zahtjev predali, te im se uskraćuje biračko pravo. Birači nisu upoznati s time da moraju dobiti obavijest u korisnički pretinac e-Građani, koja ih informira o njihovom novom biračkom mjestu. Dio birača je zbog toga tek na dan izbora, ili čak u danima pred izbore, shvatio da nisu upisani na željeno biračko mjesto, zbog čega je bilo prekasno za promjenu mjesta glasanja.
Podnošenje zahtjeva treba pojednostaviti i dati jasne upute kako predati zahtjev, u kojem se roku očekuje da će zahtjev biti riješen, te gdje i kada će dobiti informaciju o svom biračkom mjestu.
Nesustavan pristup problemu zaokruženih birača i nedostatak pravne zaštite
Ni ove izbore nije zaobišao problem zaokruženih birača, koji su dolaskom na biračko mjesto ustanovili da je njihovo ime već zaokruženo, zbog čega im je biračko pravo bilo dovedeno u pitanje.
U praksi, birački odbor kontaktira gradsko ili općinsko izborno povjerenstvo koje nakon utvrđivanja činjenica dopusti odnosno onemogući glasanje biraču_ici. Međutim ne radi se o propisanoj, odnosno ujednačenoj praksi - pa je tako u nekim slučajevima priznata greška (npr. na popisu je osoba sa sličnim imenom i prezimenom), a u nekima nije (npr. došla je nova smjena biračkog odbora i ne možemo utvrditi je li taj birač_ica već bio na biračkom mjestu).
Birači su k tome dodatno nezaštićeni pred zakonom, jer zakonski okvir izostavlja mogućnost da “osoba kojoj je odlukom nadležnih biračkih tijela onemogućeno da ostvari svoje aktivno biračko pravo to svoje pravo zaštiti pred nadležnim tijelima odnosno nezavisnim sudom” (iz izdvojenog mišljenja na odluku Ustavnog suda iz 2021.)
Za početak, potrebno je u uputi za rad biračkog odbora, odnosno Podsjetniku za rad biračkog odbora, propisati proceduru što u tom slučaju učiniti kako bi birački odbori “slučajno zaokruženim” biračima mogli omogućiti glasanje - npr. uz sastavljanje službene bilješke koja se dodaje zapisniku s biračkog mjesta.
Kako bi se ovakve situacije svele na minimum, trebalo bi uvesti alternativni ili dopunski mehanizam koji bi sprječavao mogućnost ljudske greške poput bi se uvesti automatizirana identifikacija birača (primjer electronic poll books u Finskoj) koja bi pomoću čitača prepoznala ima li birač_ica pravo glasati na tom biračkom mjestu i je li već glasao/la. U perspektivi, takav bi umreženi sustav omogućio brzu razmjenu podataka između tijela za provedbu izbora zemalja članica EU u svrhu prevencije dvostrukog glasanja.
Također, nužno je zakonom osigurati adekvatnu zaštitu ustavno zajamčenog biračkog prava na način da se uvrsti mogućnost pojedinačne žalbe nadležnom povjerenstvu i Ustavnom sudu.
Slaba informiranost birača o mogućnosti glasanja van mjesta prebivališta
Iako su prošla nepuna dva mjeseca od parlamentarnih izbora, dio birača i dalje nije dovoljno upoznat s mogućnošću glasanja van mjesta prebivališta. Smatramo da je problem u manjku vidljivosti važnih informacija o provedbi izbora. Nedostatak vidljivosti informacija uzrokuje velik dio kasnijih upita, traženja i nesporazuma vezanih prvenstveno uz ostvarivanje biračkog prava.
Također, rok od deset dana prije izbora za promjenu podataka u registru i rok za predaju zahtjeva za glasanje van mjesta prebivališta mnogim biračima promakne jer o izborima razmišljaju tek nekoliko dana pred izbore i nisu dobro upoznati s procedurom i rokovima. Nadležno ministarstvo i DIP trebali bi puno vidljive komunicirati informacije za birače, a predlažemo da se smanji rok od deset dana, posebno na izborima na kojima svi birači glasaju za iste liste što olakšava distribuciju glasačkih listića.
Uz to, nepostojanje alternative fizičkom izlasku na izbore ostavlja dio birača iz već spomenutih kategorija bez mogućnosti ostvarivanja prava glasa.
Od izbora do izbora, zaprimamo upite i pritužbe osoba koje znaju da će na dan izbora boraviti u bolnici na liječenju te ne mogu napustiti bolnicu kako bi glasali na biračkom mjestu van bolnice. Smatramo da bi, dok se ne uvede alternativa fizičkom glasanju, trebalo organizirati posebna biračka mjesta u bolnicama ili mobilne timove u bolnicama za pacijente na dugotrajnom liječenju.
Glasanje državljana drugih članica EU-a u Hrvatskoj
Državljani i državljanke drugih država članica Europske unije koji žive u Hrvatskoj (mobilni EU građani) imaju pravo glasa na lokalnim i europskim izborima. Da bi glasali, trebaju se fizički registrirati najkasnije mjesec dana prije izbora, što je u skladu s praksom drugih država članica. Međutim, od mobilnih EU građana zahtijeva se da se registriraju čak 20 dana ranije nego što se od hrvatskih državljana traži za registraciju za glasanje iz inozemstva ili drugog mjesta izvan prebivališta.
Malo je državljana drugih članica EU-a uopće upoznato s tim pravom jer nedostaje informativnih kampanja i prilagođenih sadržaja na stranim jezicima. Osim zakona koji regulira biračko pravo stranaca, oni koji su se i htjeli registrirati za glasanje morali su ispuniti obrasce i potpisati izjave koje su bile dostupne isključivo na hrvatskom jeziku.
Potrebno je pravodobno informirati potencijalne birače o njihovim biračkim pravima putem javnog servisa, osigurati informacije i potrebne obrasce na više jezika te omogućiti predaju zahtjeva internetskim putem.
