Sjednicu o državnom oglašavanju u medijima, sazvanu na zahtjev opozicije povodom izbijanja “afere Mreža”, saborski Odbor za medije započeo je u srijedu stankom koju je zatražila Mirela Ahmetović (SDP) kako bi istaknula da je bila potrebna intervencija da predsjednik odbora Josip Borić (HDZ) dopusti sudjelovanje na sjednici predstavnicama novinarskih organizacija i Gonga.
Njihovo sudjelovanje na sjednici zahtijevalo je petero članova odbora opozicije Jelene Miloš (Možemo), Mirele Ahmetović (SDP), Nina Raspudića (Most), Matka Kuzmanića (SDP) i Zvane Brumnića (nezavisni). No, taj su zahtjev vladajući iz vodstva Odbora prvotno odbili, a nakon što su predstavnice EFJ i Gonga zatražile pristup sjednici temeljem Poslovnika Sabora, iz vodstva Odbora su im tijekom poslijepodneva poručili i to da sjednicu mogu pratiti preko YouTubea.
Na sjednicu su ih pozvali tek tijekom večeri, i to tek nakon što je takav odgovor iz Odbora objavljen u medijima. Na samoj sjednici sutradan ujutro, predsjednik Odbora je isprva odbijao dati riječ pozvanim gošćama.
“Svi mediji neka sada prenesu da Josip Borić pokušava sada ušutkati predstavnike HND-a, Gonga i EFJ-a”, reagirala je Ahmetović.
Borić im je naposlijetku morao dati riječ jer se ispostavilo da one imaju pravo govoriti kao osobe čiji su pozivi u Sabor navedeni u prihvaćenom dnevnom redu.
Maja Sever se Boriću predstavila kao predsjednica Europske federacije novinara, istaknuvši da je riječ o krovnoj organizaciji 320.000 novinarki i novinara: “Sad vi odlučite hoćete li mi dopustiti da govorim.” Prisutnima je potom poručila neka ne pristaju na tezu da je “afera Mreža” mrtva, odnosno na tumačenje po kojem je ta afera iznimka i po kojem je ”riječ samo o nekom savjetniku ministra”.
“Riječ je o sustavu kojega treba mijenjati”, rekla je.
Oriana Ivković Novokmet iz Gonga upozorila je na rezultate ranijih Gongovih istraživanja, koja su između ostalog pokazala da su državne tvrtke i ministarstva tijekom 2020. i 2021. za usluge promidžbe i informiranja potrošile oko 150 milijuna kuna. Istaknula je da su čak i toliki iznosi zapravo nepotpuni podaci, dobiveni putem platforme ImamoPravoZnati i registara ugovora o javnoj nabavi.
Referirajući se na Europski akt o slobodi medija (EMFA), koji je spominjala ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, direktorica Gonga je ukazala na to da je pravedna raspodjela državnih oglasa jedan od ciljeva nove EMFA-e, i to kako bi se izbjeglo favoriziranje provladinih medija ili iskorištavanje javnih sredstava za stranačke interese, a na štetu drugih medijskih kuća.
Ministrici je poručila da je za trenutni model, koji ide na ruku vladajućima i dijelu izdavača ali ne i građanima, odgovorna ministrica kulture, te ju je direktno pitala: “Ako su državni oglasi sasvim legalni, zašto se njima bavi EMFA? Zašto EMFA ima potrebu regulirati nešto što je tako savršeno normalno i legalno kao što su državni oglasi?”
Chiara Bilić iz HND-a istaknula je da je najveći problem to što u zarobljenim medijima ne možemo čitati istinu: “Osnovni postulat novnarstva je istina, sve pada u vodu ako im to mediji, novinari, novinarstvo ne mogu isporučiti. Ljudi ne mogu isporučiti istinu - svaki građanin ima pravo pročitati istinu. Glas Istre se sad s Novim listom, Zadarskim listom i Glasom Slavonije želi kao jedan medijski paket prepustiti ljudima bliskima HDZ-u.”
Prema pisanju Telegrama, oporba je predlagala da se svim državnim te javnim tijelima i tvrtkama naloži da u roku od 15 dana dostave izvješće o oglašavanju u medijskom prostoru, sredstvima uplaćenima PR agencijama i sklopljenim ugovorima te o financijskim pokroviteljstvima javnih događaja u organizaciji medijskih kuća i PR agencija, i to za 2022. i 2023. Uz to, oporba je predložila i da Vlada u roku od 30 dana predstavi mjerila za transparentnu dodjelu sredstava za oglašavanje u državnim i javnim tijelima te javnim tvrtkama u svim vrstama medija.
Vladajući su predlagali da se zaduži Vijeće za elektroničke medije (VEM) i Agencija za elektroničke medije (AEM) da nalože svim državnim i javnim tijelima te javnim tvrtkama da u u 30 dana dostave izvješće o oglašavanju u medijskom prostoru, sredstvima uplaćenim PR agencijama, te o pokroviteljstvima svih događaja u organizaciji PR agencija i medijskih kuća za 2022. i 2023. U prijedlogu vladajućih tražilo se, između ostaloga, i da se u izvješćima dostavi i naziv državne uprave ili javnog tijela, ukupan iznos utrošenog novca, te naziv nakladnika i aktivnosti ili usluge za koje je bio uplaćen novac te trajanje i vrijednost ugovora.
Ni jedan prijedlog nije dobio potrebnih šest glasova. Prijedlog oporbe dobio je četiri glasa, a pet ih je bilo protiv, dok je zs prijedlog vladajućih bilo pet glasova, bez suzdržanih ili onih protiv, pišeTelegram.
