Ustavni sud nam je odgovorio da mora provjeriti smije li javnost znati tko je bio sudac-izvjestitelj u predmetu kojim je u svibnju 2022. godine srušen Mostov referendum, što je naišlo na široku raspravu zbog neuvjerljivog obrazloženja, kako od strane javnosti, tako i od samih ustavnih sudaca.
Naime, upitale smo Ustavni sud 17. kolovoza tko je bio sudac-izvjestitelj u postupku te podatke o znanstvenim savjetnicima Ustavnog suda od kojih je zatraženo stručno mišljenje u predmetu u kojem je zaključio da referendumska pitanja iz dviju Mostovih inicijativa o ukidanju covid potvrda i "stožerokracije" nisu u skladu s Ustavom.
O sucima-izvjestiteljima Gong je već vodio višegodišnju bitku s Ustavnim sudom koja je riješena tek nakon što je Visoki upravni sud naredio da nam mora dati njihova imena. Tada se radilo o predmetima gdje je srušio presudu i ukinuo odluku o produljenju pritvora Ivi Sanaderu, ukinuo odluku o pritvoru Milanu Bandiću te odbacio prijedlog zabrane kandidiranja počinitelja svih kaznenih djela na izborima za Hrvatski sabor. Sporna praksa, čini se, ipak se nije promijenila.
Odgovor koji smo dobili od Ustavnog suda je da se rok za rješavanje našeg zahtjeva produljuje za 15 dana jer je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa. Također, zamoljeni smo da, “s obzirom da postoji mogućnost ograničenja pristupa traženim informacijama”, potkrijepimo vjerojatnost o postojanju javnog interesa u odnosu na ograničenje. To se, međutim, prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, inače ne traži od podnositelja zahtjeva.
Uloga suca izvjestitelja je, kako stoji u Poslovniku Ustavnog suda, istražiti predmet i pripremiti prijedlog odluke koju Ustavni sud, nakon rasprave i glasanja, treba donijeti.
Za početak, ZPPI u samom uvodu u članku 6. postavlja načelo da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Što se tiče vjerojatnosti o postojanju javnog interesa, kad to Ustavni sud već od nas traži, radi se o tumačenju Ustava Republike Hrvatske, temeljnog pravnog akta ove države. Kako i sam Ustav nalaže u članku 5., u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom te je svatko dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske. Referendumsko pitanje ticalo se promjene Ustava, što je pitanje od značaja za sve građane i građanke ove države te je odluka propitivala i ovlasti Stožera civilne zaštite u vrijeme pandemije koronavirusa, a čije su odluke, ponovno, utjecale na sve građane ove zemlje.
Nema razloga zbog čega bi se podaci koje tražimo držali daleko od očiju javnosti budući da u postupku nisu sudjelovale maloljetne osobe niti se radilo o slučaju kada je javnost iz nekog drugog razloga trebala biti isključena iz postupka. Razloge zbog kojih bi nam pristup traženoj informaciji bio ograničen sukladno članku 15. ZPPI-a tamo ne pronalazimo, kao ni odgovor na pitanje zašto je potrebno provođenje testa razmjernosti i javnog interesa, odnosno o kojem se zaštićenom interesu tu radi kojeg bi objava ove informacije mogla ugroziti.
Prema članku 47. stavku 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, predstavnici tiska i drugih sredstava priopćavanja mogu biti nazočni sjednici i javnoj raspravi, te drugim skupovima u Ustavnom sudu, dok prema članku 48. sudac izvjestitelj izlaže na takvoj javnoj sjednici, stoga njegov identitet po zakonu ne može biti tajan.
Kamen spoticanja može biti članak 96. Poslovnika, prema kojem nitko nema pravo tražiti podatke o sucu-izvjestitelju i ustavnosudskom savjetniku kojima je predmet raspoređen, niti podatke koji se odnose na odlučivanje o predmetu. Držanje imena sudaca-izvjestitelja u tajnosti biti razumljivo i opravdano dok traje ustavnosudski postupak kako bi se spriječili pokušaji utjecanja na donošenje odluke i samostalnost sudaca. Ipak, ne samo što je ova odredba proturječna odredbi članka 47. UZUS-a, odnosno sužava pravo javnosti zajamčeno ustavnim zakonom, nema nikakvog razloga da nakon što je postupak završen bude poznat identitet suca izvjestitelja. Ustavni suci obnašaju visoku funkciju čuvara ustavnosti i zakonitosti pa su time i odgovorni za odluke koje donose u tom svojstvu te moraju stajati iza njih.
Zbog važnosti odluka Ustavnog suda za cijelo društvo i njihova utjecaja na živote građanki, javnost mora imati uvid u ono što ustavni suci rade. Iako je sudjelovanje javnosti u radu suda zajamčeno i Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu, u praksi se to jamstvo ne provodi.
Gong apelira da Ustavni sud u što većoj mjeri otvori svoj rad prema javnosti. To bi pridonijelo povjerenju građana u institucije, poboljšalo rad ove važne institucije te u imalo pozitivne učinke na zdravlje demokracije u cjelini.
Do odgovora Ustavnog suda koji bi trebao uslijediti najkasnije sljedećeg tjedna, pročitajte naše preporuke za veću transparentnost njegovog rada.
