Koliko je vremena potrebno za rješavanje pojedinih predmeta, koliko je odbačenih predmeta, koliko je savjetodavnih i javnih rasprava održano u predmetima apstraktne kontrole ustavnosti i zakonitosti, pokušali smo doznati od Ustavnog suda putem portala Imamo pravo znati. Međutim, čini se da takvi podaci na jednom mjestu ne postoje, kao ni namjera da se situacija promijeni.
Ustavni sud na svojim web stranicama objavljuje statistiku primljenih i riješenih predmeta od 1990. godine. Budući da konkretniji podaci o predmetima nisu javno dostupni, 19. lipnja poslali smo zahtjev za pravom na pristup informacijama kojim smo tražili sljedeće podatke o predmetima za razdoblje od 1990. do 31. prosinca 2022. godine:
Ipak, 3. srpnja od Ustavnog suda smo zaprimili odgovor da je “sadržajno riječ o zahtjevu koji se prema članku 18. stavku 5. ZPPI ne smatra zahtjevom za pristup informacijama, odnosno da se zahtjevom za pristup informacijama ne smatra traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije”.
Dalje navode kako je pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama prije svega potrebno utvrditi posjeduje li tijelo javne vlasti izrađene informacije na koje se odnosi zahtjev podnositelja.
“Omogućavanje pristupa informacijama prema ZPPI pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva, postojećoj informaciji i tijelo javne vlasti nije dužno na temelju podnesenog zahtjeva za pristup informaciji davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja odnosno analizirati postojeću dokumentaciju i iz nje obradom podataka izrađivati novu informaciju”, kažu iz Ustavnog suda.
U konkretnom slučaju, nastavljaju, valja uzeti u obzir i stajalište Visokog upravnog suda Republike Hrvatske prema kojem tijela javne vlasti nisu dužna poduzimati radnje prikupljanja podataka radi formiranja nove informacije koju ne posjeduju, odnosno nisu obvezna vršiti uvid u svaki pojedinačni spis predmeta radi udovoljavanja zahtjevu podnositelja. Zaključno, uputili su nas na statistiku primljenih predmeta i statistiku riješenih predmeta za koje “vjeruju da nam mogu biti od pomoći”.
Ukratko, Ustavni sud, osim zaprimljenih i riješenih predmeta, ne vodi drugu statistiku o predmetima koje prima i rješava niti to namjerava činiti.
Prošle godine, Gong je izradio preporuke za otvaranje Ustavnog suda javnosti. Zbog važnosti odluka Ustavnog suda za cijelo društvo i njihova utjecaja na živote građanki, javnost mora imati uvid u ono što ustavni suci rade. Iako je sudjelovanje javnosti u radu suda zajamčeno i Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu, u praksi se to jamstvo ne provodi. Primjerice, javne rasprave održavaju se iznimno rijetko, a u trenutnom sazivu Ustavnog suda nije održana nijednom. Ustavni sud je posljedni put donio odluku na temelju održane javne rasprave 2013. godine, u slučaju vjeroučitelja kojemu je nakon razvoda prestao ugovor o radu.
Gong apelira da Ustavni sud u što većoj mjeri otvori svoj rad prema javnosti. To bi pridonijelo povjerenju građana u institucije, poboljšalo rad ove važne institucije te u imalo pozitivne učinke na zdravlje demokracije u cjelini. Imajući na umu da je nepovjerenje građanki u institucije i tijela javne vlasti iznimno visoko, a da je pred Ustavnim sudom niz važnih odluka koje direktno utječu na živote svih nas, na demokraciju i stanje ljudskih prava, smatramo da je nužno unaprjeđivati rad otvaranjem prema hrvatskom društvu.
