Ustavnopravni stručnjaci i politolozi složni su u osudi procesa izrade novog Zakona o izbornim jedinicama. Ističu kako Ministarstvo treba uključiti širu političku i stručnu javnost, oformiti službenu radnu skupinu i uvažiti zahtjeve Ustavnog suda vezano za granice izbornih jedinica.
Na okruglom stolu u organizaciji cjelokupne saborske oporbe održanom u Hrvatskom saboru, uz predstavnike 10 oporbenih klubova sudjelovali su ustavnopravni stručnjaci: Sanja Barić, Đorđe Gardašević, Robert Podolnjak i politolozi s Fakulteta političkih znanosti Berto Šalaj, predsjednik Vijeća Gonga i Goran Čular, Gongov član i autor analize o ustavnosti izbora.
Izborno zakonodavstvo nije stvar jedne Vlade i jednog saziva Sabora
Profesorica Barić uvodno se pozvala na zaključak Ustavnog suda u kojem stoji kako je biračko pravo neprikosnoveno ljudsko pravo te istaknula kako cijeli postupak oko izrade novog zakona o izbornim jedinicama ozbiljno narušava povjerenje građana u institucije i demokratsko višestranačje.
Takvim se postupanjem, smatra profesor Čular, HDZ odmaknuo ne samo od međunarodnih standarda za provedbu izbora, već i dobrim praksama uspostavljenim 1999. kada se zakon o izbornim jedinicama pisao u širokoj stručnoj raspravi, poštujući demokratske procedure.
Da se proces izmjena izbornih zakona ne vodi na pravičan i transparentan način smatra i profesor Šalaj koji dodaje da će ovakav pristup dodatno pogoršati problem niske izlaznosti na izbore. Iznio je podatak da čak 52% birača smatra da se izbori ne provode pošteno, što nije u izravnoj korelaciji, ali otprilike odgovara postotku onih koji ne izlaze na izbore.
”Svjesni smo da ni jedan izborni sustav nije neutralan, upravo zato postoji obaveza onih koji mogu to izglasati kako žele, da u to uključe što širu političku i opću javnost, jer će ishod u bitnome obilježiti izgled naše vlasti i naše države sutra (...) Stoga delimitacijski postupak nije tehničko pitanje, već procedura koju treba uskladiti za buduća vremena”, zaključila je Barić.
S njom se složio profesor Gardašević koji je pozivajući se na trajanje dosadašnjeg zakona naveo da se izborno zakonodavstvo ne donosi za kratak period od nekoliko godina: “Radi se o zakonodavstvu koje se odnosi na više vlada i više saziva sabora, pa logika stvari podrazumijeva da kod kreiranja takvih rješenja treba uključiti široku demokratsku raspravu, široku participaciju građana i njihovih predstavnika.”
Govoreći o uključivosti procesa poručio je da HDZ možda uživa povjerenje ¼ ili ⅓ birača u Hrvatskoj, ali to znači da ⅔ građana ne podržava tu stranku i da bi ti građani trebali imati pravo u svim aspektima zakonodavnog postupka priliku dati svoje mišljenje o tome kako taj izborni postupak treba izgledati.
Izgledni model jedinica zaobilazi sve preporuke Ustavnog suda
Komentirajući izgledni prijedlog izbornih jedinica za koji je javnost saznala iz medija - onaj profesora Pokosa - profesor Podolnjak upozorio je da taj model ni malo ne poštuje smjernice koje proizlaze iz odluke Ustavnog suda - od teritorijalnih kriterija izbornih jedinica do vjerodostojnosti popisa birača.
Nov prijedlog u još manjoj mjeri slijedi upravne granice RH i još više dijeli pojedine županije nego postojeći. "U trenutnom modelu imate tri izborne jedinice koje imaju cjelovite županije - to su treća, četvrta i peta izborna jedinica, a sada nakon ovog prijedloga niti jedna izborna jedinica zapravo više neće imati cjelovite županije i opet imate jednu koja će se protezati od Slavonije i zadirati čak u nekoliko otoka. Ustavni sud je u obrazloženju u jednoj točki rekao da bi takva izborna jedinica koja obuhvaća sjever Hrvatske sa otocima bila iracionalna i arbitrarna. Dakle jasno je da se tako predloženi model ne može prihvatiti", zaključio je i dodao da registar u kojemu je Ustavni sud utvrdio višak od gotovo 500 000 birača ne može biti temelj za izradu izbornih jedinica, jer su ti podaci potpuno nevjerodostojni.
Podolnjak je predložio da nakon što zakon dođe u saborsku proceduru oporba od Ustavnog suda zatraži upozorenje nadležnom tijelu zbog toga što nacrt prijedloga zakona ne zadovoljava smjernice koje proizlaze iz odluke Ustavnog suda. Smatra da bi takav doneseni zakon podlegao nadzoru Ustavnosti i da bi vrlo vjerojatno bio ukinut.
Ukoliko bi on bio ukinut nakon što bi on bio donesen, mogli bi se naći u situaciji bez ključnog izbornog zakona za provedbu parlamentarnih izbora. Jer izbori se ne mogu provesti po neustavnom zakonu. To bi natjeralo zakonodavca - Vladu i Sabor, da onda donese drugačiji zakon, kvalitetniji, u skladu sa smjernicama koje nedvojbeno proizlaze iz odluke Ustavnog suda, zaključuje Podolnjak.
Što su sljedeći koraci ključno je pitanje za opoziciju. Profesor Šalaj ističe potrebu za sinergijom: “potrebno je izvršiti snažan pritisak kako mediji koji ovu temu trebaju održavati živom tako i struka, a naravno i politika. Jer ako je i jedna tema za svojevrsni ideološki moratorij, onda je to tema izbornog zakona.”
Svi predstavnici oporbenih klubova slažu se oko navedene problematike, no razilaze se oko nužnih sljedećih koraka: Socijaldemokrati su predložili nastavak javnog pritiska i založili se za zajednički oporbeni zajednički prijedlog novog zakona. To su podržali i klubovi IDS-a i HSS-a, dok su predstavnici Suverenista i Domovinskog pokreta unaprijed ograničili suradnju s ostatkom opozicije “na van” - na inzistiranje na proceduri izrade zakona. Smatraju kako bi pokušaj izrade zajedničkog prijedloga izazvao nejedinstvo i doveo do razilaženja ove ionako šarolike opozicije. Zastupnice kluba Centra i GLASa izjasnile su se da nisu ni za bojkot izbora, ni ideološki moratorij, već da građani o izbornim jedinicama odluče na referendumu, što je i jedan od prijedloga kluba Možemo. Također, oba ova kluba, odnosno njihove zastupnice podržale su Gongov model izbornih jedinica.
Uoči okruglog stola pitali smo klubove zastupnika koje modele izbornih jedinica podržavaju ili predlažu. Prikupljene odgovore možete pročitati OVDJE.
