COVID-19 teorije zavjera: Glavni nalazi predstavljanja rezultata istraživanja u sklopu Pro-fact projekta

Izvor: Hrvoje Curić, Libero Portal

Tko je skloniji vjerovati COVID-19 teorijama zavjera u Hrvatskoj, a tko najčešće širi dezinformacije na Facebooku, odgovoreno je na predstavljanju rezultata u okviru Pro-fact projekta, na kojem su sudjelovali predstavnici i predstavnice Gonga, Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Sveučilišta u Dubrovniku i Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Profesor Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku predstavio je rezultate mrežne analize, koji su pokazali dvije jasno odvojene grupe dezinformacijskih aktera na Facebooku: utjecajne aktere koji kreiraju sadržaj te super-širitelje koji dijele sadržaj utjecajnih dezinformatora.

“Istraživanje koje smo proveli pokazalo je da je ekosustav dezinformacija o COVID-19 nadnacionalan te da ima karakteristike superorganizma koje mu pomažu da zadrži stabilnu strukturu”, rekao je.

Analiza sadržaja, koju su provele profesorice Marijana Grbeša i Milica Vučković s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, pokazala je da se većina dezinformacija vezanih uz COVID-19 objavljenih na Facebooku fokusira na nekoliko tema –  od općih teorija zavjere vezanih uz uvođenje ‘novog svjetskog poretka’ i ‘totalne kontrole’ do širenja straha od cjepiva.  

“Uobičajene tehnike propagande koje se koriste u dezinformacijskom svemiru su strah i banalizacija opasnosti od bolesti. Treba istaknuti i snažnu prisutnost populističkog diskursa te utjecaj karizmatičnih ‘otpadnika’, liječnika ili znanstvenika koji ne zastupaju mainstream rješenja i koji su se premetnuli u svojevrsne simbole otpora korona mjerama. U Hrvatskom dezinformacijskom svemiru, barem kad je Facebook u pitanju, velik utjecaj imaju stranice iz Srbije”, tumači Grbeša.

Koordinator istraživačkih aktivnosti na Pro-factu, profesor Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, predstavio je rezultate istraživanja “Teorije zavjere o COVID-19 i protestno ponašanje”, koje je provedeno na nacionalnom reprezentativnom uzorku od 1.401 odraslih osoba u dobi od 18 do 64 godine na području cijele Hrvatske.

Gotovo 50% građana i građanki smatra da se “manipulira sa statistikom radi preuveličavanja smrtnosti od COVID-19 putem uključivanja osoba koje su umrle od drugih bolesti”.

“Rezultati istraživanja obasjali su glavne probleme hrvatskog društva. Treba nam pravednije društvo manjih socio-ekonomskih razlika, puno bolja znanstvena pismenost, odnosno odgovornije komuniciranje samih znanstvenika. Potrebna nam je bolja medijska pismenost, ali i medijska odgovornost. Naše društvo treba politički pismene građanke i građane, koji će u puno većoj mjeri odgovorno participirati u političkom životu i koji kritički sagledavaju stvarnost”, istaknuo je Blanuša.

Vjerovanje u različite vrste zavjera o nastanku koronavirusa i tijeku razvoja bolesti COVID-19 značajno je povezano s nizom obrazaca ponašanja. 

“Osobe koje nisu sklone zavjerama češće su cijepljene, u većoj mjeri smatraju da su preventivne mjere uvođene u Hrvatskoj bile opravdane i nešto im je lakše bilo živjeti s tim mjerama. Oni skloni vjerovanju u zavjere skloniji su izjaviti kako bi poduzimali različite vrste akcija u situaciji ponovnog uvođenja mjera zaštite, poput potpisivanja peticija ili dijeljenjem sadržaja putem društvenih mreža”, pojašnjava profesorica Andrea Vranić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja je zajedno s profesoricom Mirjanom Tonković i profesorom Blanušom provela spomenuto istraživanje o COVID-19 teorijama zavjere. 

Znanstvenice s Odsjeka za psihologiju FFZG-a, Vranić i Tonković, objašnjavanju kako su rezultati istraživanja pokazali da su cijepljene osobe češće starije od 30 godina, nešto obrazovanije i s višim mjesečnim primanjima, nešto manje religiozne te da se politički smještaju oko centra. 

“Ujedno su to ljudi skloniji kritičkom mišljenju, s višim stupnjem znanstvene i političke pismenosti te višim povjerenjem u znanost. Hrvatska svakodnevica, u kojoj svi građani iskazuju iznimno nisko povjerenje u sve državne institucije (Sabor, vlada, pravosuđe, policija, javna uprava, političke stranke), pogodno je tlo za održavanje ideja zavjere”, dodala je Tonković.

Ana Barić i Sara Borzić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu predstavile su ulogu tehnologije u društvenim znanostima. 

“Osim što omogućava efikasno korištenje velikih skupova podataka, također nudi i potporu znanstvenicima u analizi dobivenih rezultata čime otvara vrata novim smjerovima istraživanja. Naša studija slučaja je primjer korištenja tehnologije s ciljem potpore analize sadržaja u kojoj su korištene metode i modeli umjetne inteligencije za otkrivanje narativa nad člancima s COVID-19 tematikom”, kazale su.

Voditelj Gongovih edukativnih programa Dražen Hoffmann upozorio je kako se neprestano raspravlja o važnost medijske pismenosti te kako izloženost medijima može utjecati na građane, na njihovu aktivaciju ili pasivizaciju u javnom prostoru.

“Znanstveni uvidi u okviru Pro-facta otkrivaju da je udaljenost građana i građanki od političkog i društvenog sudjelovanja upravo plodno tlo za nastanak dezinformacija i smjer da ih dodatno udalji od demokratskih procesa. Javnost koja će se oduprijeti tim štetnim učincima je ona s građanskom kompetencijom – javnost koja dijeli ključne karakteristike informirane i kritičke medijske publike”, zaključio je Hoffmann. 

Panel rasprava organizirana je u okviru međunarodne konferencije Informacijska tehnologija i novinarstvo u Dubrovniku, a cijeli prijenos možete pogledati OVDJE

“Pro-fact: Razotkrivanje COVID-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj istraživanjem, provjerom točnosti činjenica i edukacijom” je multidisciplinarni projekt čiji je nositelj Gong, a partnerice su Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu, Sveučilištem u Dubrovniku, Faktografom, Fakultetom elektrotehnike i računarstva. Na projektu surađuju i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinarki Hrvatske (SNH).

Leave a Comment!