Istraživanje COVID-19 teorija zavjera: Tko sve u vjeruje te kako to utječe na njihovo ponašanje

Vjerovanju u COVID-19 teorije zavjere, u pogledu socioekonomskih pokazatelja, nešto su sklonije mlađe osobe, posebice one od 25-29 godina, niže obrazovani, iz većih kućanstava s nižim prihodima i iz manjih mjesta. Osim što su u prosjeku skloniji vjerovati i drugim teorijama zavjera, oni također imaju niže povjerenje u znanost, sklonost desnim populističkim stavovima i religioznosti, nižu znanstvenu i političku pismenost te su manje skloni kritičkom razmišljanju – rezultati su ovo istraživanja provedenog od 29. travnja do 17. svibnja 2022. na nacionalnom reprezentativnom  uzorku od 1.401 odraslih sudionika i sudionica u dobi od 18 do 64 godine u okviru multidisciplinarnog projekta “Pro-fact: Razotkrivanje COVID-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj istraživanjem, provjerom točnosti činjenica i edukacijom”. 

Gotovo 50% ispitanih složilo se sa zavjerom da se “manipulira sa statistikom radi preuveličavanja smrtnosti od COVID-19 putem uključivanja osoba koje su umrle od drugih bolesti”.

Vjerovanje u zavjere o COVID-19 povezano je s vjerovanjem u različite druge zavjere, a koje sadržajno nemaju veze s pandemijom, sažima rezultate istraživanja Andrea Vranić, profesorica s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu

„Bitna je uočena poveznica između vjerovanja u COVID-19 teorije zavjera i posjedovanja  konspiratornog “mentaliteta opsadnog stanja“, odnosno sklonosti vjerovanja u ugroženost vlastite nacije od unutarnjih i vanjskih neprijatelja u nepredvidivom globaliziranom svijetu. Takve osobe će biti sklonije pronalaziti poveznice među nepovezanim događajima te pretpostavljati postojanje skrivenog, zavjereničkog djelovanja koje ih povezuje“, pojasnio je koordinator istraživanja, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Nebojša Blanuša.

Profesor Blanuša upozorava kako je takav način razmišljanja ima značajan anti-demokratski potencijal, te odražava pojednostavljeno crno-bijelo promatranje svijeta, netrpeljivost prema drugačijim mišljenjima i ljudima te znatnu sklonost prema protestnom ponašanju. 

„O tome da sklonost zavjereničkom mišljenju povezanom s COVIDom-19 nije zanemariv problem, koji ima učinak na ponašanje, govori i to da su osobe sklone vjerovanju u zavjere oko COVID-a-19 i spremnije djelovati protiv predloženih i uvedenih zaštitnih mjera. Također, češće mjere smatraju neopravdanima, teže podnose posljedice mjera te su u manjoj mjeri spremne cijepiti se u budućnosti, ako se to bude preporučivalo“, upozorila je suradnica na Pro-factu, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mirjana Tonković.

“Neizravno nam ovi rezultati pokazuju što sve ne treba unaprijediti u društvu. Uz socijalnu pravednost, nužno je znanstveno, političko i medijsko opismenjavanje građana i građanki, znanstvenici bi trebali odgovornije komunicirati, a središnji mediji svojim bombastičnim naslovim za ljudima su davali povoda da povjeruju prije teorijama zavjere”, zaključio je profesor Blanuša. 

“Uz anketu, prethodno u sklopu Pro-fact projekta također su provedena istraživanja o mapiranju  dezinformacijskih aktera, širenju dezinformacijskih narativa kroz vrijeme te sadržaju dezinformacijskih grupa i stranica na Facebooku. Ovaj projekt nije samo istraživačke prirode, nego ima i svoje informativne i edukativne komponente. Gong nalaze istraživanja spušta na jednu praktičnu razinu te ih primjenjuje u svojim programima medijske i političke pismenosti”, najavila je Svjetlana Knežević iz Gonga.  

Pro-fact istraživanjem, podizanjem svijesti i jačanjem kapaciteta novinarki i građana sveobuhvatno pristupa društvenom, političkom i zdravstvenom problemu širenja COVID-19 dezinformacijskih kampanja, a Gong, kao nositelj projekta, surađuje na projektu s partnericama Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu, Sveučilištem u Dubrovniku, Faktografom, Fakultetom elektrotehnike i računarstva te suradnicama Hrvatskim novinarskim društvom (HND) i Sindikatom novinarki Hrvatske (SNH).

Pogledajte cijeli prijenos:

Hina/ Dario GRZELJ
Foto Hina/ Dario GRZELJ
Foto Hina/ Dario GRZELJ
Hina/ Dario GRZELJ
Hina/ Dario GRZELJ

Leave a Comment!